2019
Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú
Sānuali 2019


Mele, ko e Faʻē ʻa Sīsuú

Ko e talanoa kia Melé ko ha fakamanatu tuʻuloa ia ʻo e ngaahi mahuʻinga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e tuʻunga fakaākongá.

ʻĪmisi
Mary the Mother of Jesus

Mary Kept All These Things, fai ʻe Howard Lyon

Ko Mele, faʻē ʻa Sīsuú, ko e taha ia ʻo e kau fefine toko siʻi ne fakamatala ki ai ʻi he folofolá pea mo e toko taha pē naʻe kikiteʻi ʻene moʻuí mo e ngāué ʻi ha laui senituli kimuʻa pea fāʻeleʻí (vakai, 1 Nīfai 11:15, 18; Mōsaia 3:8; ʻAlamā 7:10).1 ʻOku ʻomi ʻe he kau faʻu tohi he Fuakava Foʻoú ʻo e Mātiu, Maʻake, Luke, mo Sioné, ha ngaahi fakalika pē ki heʻene moʻuí mo e ngāué koeʻuhí ʻoku nau nofotaha moʻoni ʻi he Fakamoʻuí. Ka naʻe foaki ʻe he siasi faka-Kalisitiane he kuongamuʻá kia Mele ʻa e hingoa ko e theotokos, ko e “tauhi pe faʻē ʻa e ʻOtuá”2 ko ha fakamanatu ʻo e konga mahuʻinga ʻokú ne fakahoko foki ʻi he palani ʻa e Tamaí.

Kuo tohi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Te tau lava nai ʻo lea fakahīkihikiʻi ʻa ia kuo tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻi he kotoa ʻo e kakai fefiné? Naʻe ʻi ai ha Kalaisi pē taha, mo e Mele pē ʻe taha. Naʻá na fakaʻeiʻeiki mo maʻongoʻonga ʻi [he maama fakalaumālié], pea naʻe tomuʻa fakanofo kinaua ki he ngāue naʻá na fakahokó. Te tau lava pē ʻo fakakaukau ʻe fili ʻe he Tamaí ʻa e laumālie fefine maʻongoʻonga tahá ke hoko ko e faʻē ʻo hono ʻAló, ʻo hangē ko ʻene fili ʻa e laumālie tangata hangē ko iá ke hoko ko e Fakamoʻuí. … ʻOku totonu ke tau … fakaʻapaʻapaʻi ʻa Mele ʻaki ʻa e lāngilangi tatau ko ia ʻoku ʻaʻaná.”3

ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻa Luke ki he talanoa ʻo e Fakahā kia Melé (vakai, Luke 1:26–56) ha faingamālie ke tau fakahoungaʻi lelei ange ai e finemui fisifisimuʻá ni. Fakafou ʻi heʻene ngaahi fetalanoaʻaki mo Kepaleli mo ʻIlisapetí, ʻoku tau vakai ki ha finemui ʻoku feinga ke maaʻusia mo mahino hono uiuiʻi makehe mei he ʻOtuá. Kuo pau pē naʻe tō mamafa e mafatukituki ʻo e ui ko iá ki ha taha kei siʻi fau, ka naʻá ne fakavaivaiʻi loto fiemālie hono lotó ki he Tamaí. ʻOku fakamanatu mai ʻe hono talanoá kiate kitautolu ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú kotoa pē pea ʻokú Ne ui ʻa e kakai tangata mo fafine angamaheni ke nau kau ʻi ha ngaahi founga makehe ke tokoni ki hono langa Hono puleʻangá. Naʻá ne hoko ko e fuofua ākonga ʻa Sīsuú pea ko ia ʻokú ne hoko ko ha tā sīpinga kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fili ke muimui kiate Iá.

Nāsaleti: ʻApi ʻa Melé

Ko e pangó, ʻoku ʻikai fakahā mai ʻe he Fuakava Foʻoú ha meʻa kau ki he ongomātuʻa ʻa Melé, hono fāʻeleʻí, pe ko ha meʻa kau ki heʻene moʻui ʻi Nāsaletí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Luke ʻa Nāsaleti ko ha polis, ʻa ia ʻe lava ʻo liliu ko ha kolo, ka ʻoku ʻikai hangē ia ha feituʻu mahuʻingá. Mavahe mei he Fuakava Foʻoú, ʻoku ʻikai ʻasi ʻa Nāsaleti ʻi ha toe fakamatala kae ʻoua kuo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e senituli hono uá AD.

ʻOku tau ʻiloʻi naʻe tuʻu ʻa Nāsaleti ʻi ha tafungofunga ʻi he tafaʻaki ki lalo ʻo Kālelí, ʻo hanga hifo ki he Teleʻa Sesililí, maile ʻe 65 (km ʻe 105) ʻi he fakatokelau ʻo Selusalemá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ako ki he kuongamuʻá naʻe hangē ange ʻa Nāsaleti he senituli ʻuluakí ha kiʻi koló kae ʻikai ko ha kolo lahi, mo ha kakai fakafuofua ki he toko 400–500.4 Makehe mei ha niʻihi toko siʻi, ne faingataʻaʻia e tokolahi ʻo e kakai ʻi Kālelí ke nau moʻui ʻi heʻenau hoko ko e kau ngāue monomono, tauhi monumanu, toutai, mo e ngoueʻi e kelekelé ke maʻu ha meʻatokoni maʻa honau fāmilí mo totongi ʻenau tukuhaú. Naʻe ʻikai ha ʻākolo ʻi he koló; ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe ʻi ai ha ngaahi hala valitā pe ngaahi langa fakahisitōlia, pe naʻa nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi koloa lelei hangē ko e māpelé, maka mahuʻingá, pe tā valivali ʻi he ngaahi falé, pe maʻu ʻi he falé ha meʻa ngaahi kai maka.5 Ko e ongo fale senituli ʻuluaki kuo kelí ʻoku hangē ia ha fale fō taha fakaonopooni loki ua, ʻato ʻaki ha hulu mōmoa, mo ha kiʻi ʻataʻatā.6 ʻOku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi founga telió mo ha ngaahi konga maka lahe ʻe niʻihi ko e kakai aí ko e kau Siu kae ʻikai ko e kau Senitaile.

Neongo he ʻikai lava e ngaahi ʻilo ko ʻení ʻo fakatotolo fakahangatonu kia Mele pe ko hono fāmilí, ka nau ʻomi ha fakakaukau ʻo ʻene moʻui ʻi Nāsaletí: ko ha taʻahine fakaʻofa ʻoku moʻui ʻi ha kiʻi kolo he tukuʻutá, mamaʻo mei he senitā fakalotu ʻo Selusalemá mo hono temipalé, taki lotu fakaʻeiʻeikí, mo e koloaʻiá. Naʻa mo ʻene kei siʻí, pau pē naʻá ne ngāue mo ʻene faʻeé mo e kau fafine kehe ʻo e koló, ʻo lalanga tupenu, feimeʻatokoni, tānaki fefie, ʻutu vai mei he tangikē vai ʻa e fāmilí ʻoku keli ki laló pe ngaahi vaikeli ʻa e koló, mo e ngāue ʻi he ngoué—ke tokoni ke moʻui hono fāmilí he ʻaho takitaha.

Uiuiʻi ʻo Melé

ʻOku kamata e talanoa ʻa Mele ʻi he tohi ʻa Luké ʻaki e hā mai ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí, ko e ʻāngelo tatau pē naʻe hā kimuʻa kia Sākalia ʻi he temipalé (vakai, Luke 1:11, 19, 26). ʻI he taimi ʻoku hā mai ai ʻa Kepalelí, ko Melé ko ha finemui naʻe fakamaʻu ke mali mo Siosefa (vakai, Luke 1:27). Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo pe naʻe taʻu fiha ʻa Mele he taimi ko iá, ka ʻi he kuonga muʻá naʻe malava pē ke fokotuʻutuʻu e aleapau malí kimuʻa pea matuʻotuʻa fakatuʻasinó. Ko e hā mai ko ia ʻa Kepalelí mo fakahā ko Mele ʻoku “ʻofeina lahi,” pea “ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí,” ʻoku “monūʻia ʻi he fefine fulipē,” pea fakatatau ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Luke 1:28, naʻe “[fili]” ia (vakai foki, ʻAlamā 7:10) kuo pau foki ne tupu ai ha puputuʻu pea naʻa mo e tailiili ʻia Mele. Te tau lava pē ʻo fakakaukauloto ki heʻene ngaahi fakakaukau he momeniti ko iá, ka ʻoku pau pē ne kau ai ha ngaahi fehuʻi hangē ko e, “Ko e hā ʻoku lau ai ʻe he ʻOtuá ʻoku ou ʻmonūʻia ʻi he fefine fulipē’?” Ko e hā ʻoku ʻofeina lahi [ai au ʻe he ʻOtuá]’ pea ʻoku ʻuhinga koā ia ki he hā?” “Ko e hā naʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa Kepaleli kiate aú kae ʻikai ko e kau finemui kehe ʻi Nāsaletí, pe ʻi Selusalemá?” ʻIo, naʻá ne haʻu mei he fale ʻo Tēvitá (vakai, Luke 1:32; Loma 1:3), ka naʻe ʻikai fuʻu mahuʻinga ia ki he tuʻunga ngāue faka-Lomá. Hili kotoa iá, ko ha finemui pē ia mei ha fāmili fakaʻofa, ne nofo ʻi ha kolo ʻikai mahuʻinga. Hangē ko ia naʻe fehuʻi ʻe Nataniela kimui angé, “ʻE tupu ha lelei mei Nāsaleti?” (Sione 1:46).

ʻOku ʻikai tali ʻe Kepaleli ʻa e ngaahi fehuʻi ne ala fakakaukau ki ai ʻa Melé mo nofo ʻi hono lotó. Ka ʻokú ne hoko atu mo ʻene pōpoakí: te ne tuʻituʻia ʻi ha tamasiʻi, ka ʻoku ʻikai ko ha tamasiʻi pē. ʻE ui ʻene tamasiʻí ko e “ʻAlo ʻo e Fungani Maʻolungá” pea te ne maʻu “ʻa e nofoʻa ʻo ʻene tamai ko Tēvitá” (vakai, Luke 1:32–33). ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe talaange ʻe Kepaleli kia Mele ʻe fakatou hoko hono fohá ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Mīsaia ne talaʻofa maí. Kapau naʻe puputuʻu mo manavahē ʻa Mele kimuʻa peá ne maʻu e tala ko ʻení, te tau lava pē ʻo fakakaukauloto ki heʻene ngaahi ongo fakaeloto hili iá.

Tau fakakaukau angé ki ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku akoʻi mai ʻe he konga ko ʻeni ʻo e talanoa ʻo Melé fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá. Ko e palani ʻa e ʻOtuá kia Melé naʻe ʻikai ko ha meʻa ia naʻá ne kole! Naʻe hā mai ʻa Kepaleli kia Sakalia koeʻuhí naʻá ne lotua mo ʻIlisapeti haʻana tama ʻi he mana, ka naʻá ne hā kia Melé ʻi ha tūkunga kehe ʻaupito: ʻo ʻikai ke fakahoko ha kole, ka ke fakahā e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻaná. ʻI he panaki ʻene malí, mahalo pē naʻe fakakaukau ʻa Mele ki he malava ke maʻu ha fānau ʻi he kahaʻú. Ka neongo naʻe ʻi ai ha ʻamanaki lahi ki he mīsaiá ʻi he tui faka-Siú he senituli ʻuluakí, ʻe fakakaukau nai ʻa Mele ko iá ko ha finemui fakaʻofa mei Nāsaletí, te ne hoko ko e fāʻe ʻa e Mīsaiá? Mahalo pē ‘ikai. Ko e fakakaukaú ʻoku faʻa fie maʻu ʻe he ui ʻo e tuʻunga fakaākongá ha ngaahi liliu ki he ngaahi palani ʻo ʻetau moʻui fakatāutahá.

ʻOku nofotaha e lekooti ʻa Luké ʻi he ngaahi fanongonongo ʻa Kepalelí pea mo ʻIlisapeti. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe tolu ʻoku fakahā ai ʻe Mele ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongó.

ʻĪmisi
Mary seeing the angel Gabriel

Naʻe hā e ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele pea mo e pōpoaki fakaofo ko ia naʻá ne “monūʻia ʻi he kakai fefine fulipē” pea te ne feitamaʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Annunciation of Mary, fai ʻe Joseph Brickey

Ko ha Fehuʻi Ne Ueʻi Fakalaumālie

Ko e ʻuluakí ko ʻene fehuʻi kia Kepalelí, “ʻE fēfē ai ʻa e meʻá ni, he ʻoku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?” (Luke 1:34). ʻI he fakakaukau ki he ngaahi tūkungá, ʻoku ʻuhinga lelei pē ʻa ʻene fehuʻí. ʻOkú ne fakamanatu ki he kau laukongá ʻa e fehuʻi ʻa Sakalia, “Te u ʻilo ʻi he hā ʻa e meʻá ni? [i.e., ʻe maʻu ʻe ʻIlisapeti ha fohá]” (veesi 18). Ka neongo ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻene fehuʻí ha lotoveiveiua fekauʻaki mo e tali ʻa Kepaleli ki ha lotu naʻe fai ʻe Sakalia tonu ki he ʻOtuá, ʻoku fekumi e fehuʻi ʻa Melé ki ha fakamahino fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate iá. ʻOku angamaheni pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻe he ngaahi fakaafe ʻa e ʻOtuá ke hikiʻi hake ʻe he kau ākongá ʻenau ngāué pea mavahe mei he fakafiefiemālié, pea ʻoku iku e ngaahi fehuʻi ueʻi fakalaumālié ki he fakahaá.

ʻOku maʻu mai e tali ʻa Kepaleli ki he fehuʻi ʻa Melé ʻi ha konga ʻe tolu:

  1. ʻUluakí, ʻokú ne fakahā kia Mele, “ʻE hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe” (veesi 35). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e mālohi ʻoku fakahoko totonu ai ʻe he kau ākonga ʻi he kuonga kotoa pē honau ngaahi uiuiʻí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻo pehē, “Manatuʻi ko e ngāué ni ʻoku ʻikai ko haʻata ngāue pē.” “Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko ia ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻokú Ne fakafeʻungaʻi.”7 ʻOku ʻoange leva ʻe Kepaleli kia Mele ha fakamatala ʻoku fekauʻaki pau mo hono tūkungá: “Pea ʻe fakamalu koe ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māʻolungá:8 pea ko ia foki ʻe ʻi ai ʻa e hako māʻoniʻoní te ke fāʻeleʻi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (veesi 35).

  2. Uá, ʻoku fakahā ʻe Kepaleli kia Mele kau kia ʻIlisapeti, ko ha taha ʻoku feitama fakaofo tatau, neongo ʻoku ʻikai faitatau (vakai, veesi 36). Ko e feitama ʻa ʻIlisapetí ko ha fakaʻilonga ia kia Mele ʻoku ʻikai ke ne tuenoa, ka ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ne ongoʻi e meʻa ʻokú ne fouá.

  3. Tolú, ʻoku fakahā taʻetoe veiveiua ʻe Kepaleli, “He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (veesi 37). Naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá e taʻemalavá ʻi he taimi naʻe tuʻituʻia ai ʻa ʻIlisapetí.9 Ko e fanongonongo ʻa Kepalelí ko ha fakamanatu ia ki he kau ākonga ʻi he kuonga kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ki he ngaahi fakaafe ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke hoko ha ngaahi mana.

Ko e Loto-fiemālie ʻa ha Ākongá

ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tali hono ua ʻa Mele ʻi he talanoá, ʻa e tukupā mo e fakakaukau ʻa ha ākongá: “Vakai, ko e kaunanga au ʻa e ʻEikí; ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo leá” (Luke 1:38). ʻOku fokotuʻu mai ʻe he “kaunangá” kuo fili ʻe Mele ke tali e ui kuo fai ʻe he ʻOtuá kiate iá. Ko e fakamatalá ni ko ha founga faitatau ia ʻo e meʻa ʻe lea ʻaki ʻe hono Fohá ʻi Ketisemaní, “ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). Neongo ʻoku ngali mahino ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo ʻene fonongá, ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate ia e meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu meiate iá—ʻoku kikiteʻi ange ʻe Simione kimui ange “ʻe tui pea ʻasi ʻa e heletā ʻi ho laumālié foki” (Luke 2:35)—ka neongo ia, ʻoku fili ʻa Mele ke laka ki muʻa ʻi he tui.

“Pea naʻe ʻalu ʻa e ʻāngeló ʻiate ia” (Luke 1:38). ʻI he taimi ʻoku mavahe ai ʻa Kepalelí, ʻoku nofo toko taha ʻa Mele. Neongo ko ha meʻa ʻe taha ki ha ākonga ke ne fai e ngaahi fakahā hangē ko iá ʻi he ʻao ʻo ha talafekau fakalangi, ko e hā ʻokú ne faí he puli ko ʻeni e ʻāngeló? ʻOkú ne fakamatalaʻi fēfē e aʻusiá ni ki heʻene mātuʻá? kia Siosefá? Ko e hā ʻa e mole fakatāutaha kiate ia kapau naʻe ʻikai ke nau tui pe ko e kakai ʻo Nāsaletí kiate ia? ʻE lava ke faingataʻa he taimí ni ʻene feohi mo e kakaí ʻi Nāsaletí.

ʻĪmisi
Elisabeth greeting Mary

Ko e Fakataha ʻa Mele mo ʻIlisapetí, fai ʻe Carl Heinrich Bloch

Ko ia ʻokú ne manatu ki he konga ua ʻo e tali ʻa Kepaleli ki heʻene fehuʻí mo e ngaahi fononga ki he ʻapi ʻo ʻIlisapetí. ʻOku toe fakatahaʻi e ongo ʻuluaki talanoa ʻa Luké. ʻI he fakafeʻiloaki pē ʻa Mele kia ʻIlisapetí, naʻe “hopohopo ʻa e tama ʻi hono manavá; pea fakafonu ʻa ʻIlisapeti ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní: Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻa e leʻo lahi, ʻo ne pehē, ʻOkú ke monūʻia koe ʻi he fefine kotoa pē pea ʻoku monūʻia mo e fua ʻo ho manavá” (Luke 1:41–42). Naʻe poupouʻi ʻe heʻene fakafeʻiloaki ne tataki ʻe he Laumālié, ʻa e meʻa naʻe ʻosi fakahā ʻe Kepaleli kau ki he tuʻunga monūʻia ʻo Mele ʻi he kakai fefiné. ʻOku maʻu heni ʻe Mele ha fakamoʻoni hono ua ki hono uiuiʻí, ka naʻe hoko mai pē ia hili ʻene tali loto fiemālie ʻa e uí.

Ko e fakamatala kia Mele mo ʻIlisapetí ko ha fakamanatu ia ʻo e ongo tafaʻaki maʻongoʻonga ʻi he moʻui ʻa e kau ākonga ʻi onopōní. Ko ha fakamanatu ia ʻo e feohi mahuʻinga ʻi he uhouhonga ʻo e Fineʻofá he funga māmaní: ʻoku fakataha mai e kakai fefine taʻu kehekehe ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e moʻuí ke fepoupouʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. Ko ha fakamanatu foki ia ʻoku ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻokú Ne uí ʻi honau ngaahi taimi faingataʻá ka ʻokú Ne faʻa tali ʻaki hono ʻōʻōfaki kinautolu ʻi he uma ʻo e niʻihi kehe foki kuó Ne uí.

Ko e Hiva Fakafetaʻi ʻa Melé

ʻOku ʻiloa e lea fakaʻosi ʻa Melé ko e Hiva Fakafetaʻí pea ko ʻene fakahaaʻi ia ʻo e fiefiá ʻi heʻene tali ki he lea ʻa ʻIlisapetí. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e meʻa kuo hoko ʻi heʻene moʻuí mo fakahaaʻi ʻene mahino foʻou ki hono tuʻunga ʻi he palani ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻuluakí mo e mahuʻinga tahá ʻokú ne ongoʻi ke fakahīkihikiʻi, fakafetaʻi, mo fakalāngilangiʻi hono ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne fiefia ai ko hono Fakamoʻuí (vakai, Luke 1:46–47). ʻOkú ne vakai ʻi heʻene aʻusiá ki he ʻaloʻofa taʻetūkua ʻa e ʻOtuá, ʻi he foʻi moʻoni ko ia naʻá Ne fili ha taha “vaivai” hangē ko iá (vakai, veesi 48–50) pea mo e foʻi moʻoni foki ko ia kuó Ne fili ia ke ne fakahoko ha konga mahuʻinga ʻi hono fakahoko e fuakava faka-ʻĒpalahamé (vakai, veesi 54–55).

“Pea naʻá na nonofo [ʻIlisapeti] mo Mele ʻi he māhina nai ʻe tolu, pea toki ʻalu ia ki hono falé” (veesi 56). Naʻe mateuteu ange ʻa Mele he taimí ni ke fakahoko ʻa hono uiuiʻi fakalangí.

ʻĪmisi
Mary holding baby Jesus

ʻI HE Uma ʻo Melé, fai ʻe Simon Dewey

Ko e Sīpinga ʻa Mele Maʻatautolú

ʻOku ʻikai kau e kau ākonga ʻi onopōní ʻi he talanoa ʻo Melé ʻi he anga fakafonuá mo e taʻu ʻe 2,000 fakatouʻosi. Ka neongo ia, ko e talanoa kia Melé ko ha fakamanatu tuʻuloa ia ʻo e ngaahi mahuʻinga ʻo e tuʻunga fakaākongá. ʻOku ʻamanaki mai e ʻOtuá ki Heʻene kau muimuí ke nau tali e ngaahi fakaafe ʻokú Ne fai kiate kinautolú. ʻOku fakamanatu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni “Kuo kole maʻu pē ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānau ʻo e fuakavá ke nau fai e ngaahi meʻa faingataʻá.”10 Naʻe ʻikai toe makehe ʻa Mele, pea pehē mo kitautolu. Ko ʻetau polé ke maʻu ʻa e tui ke fakavaivaiʻi hotau lotó kiate Ia, ke tali ʻEne uí ʻaki ʻa e tui ʻe poupouʻi kitautolu ‘e Hono Laumālié ʻi Heʻene ngāué. ʻOku fakamanatu mai foki ʻe Poni H. Kōtoni, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, “te tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá,” peá ne toe tānaki mai, “ka te tau toe lava foki ʻo fai ia ʻi he fiefia.”11

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻi onopōní, ko e hā ʻe hoko ko ʻetau Hiva Fakafetaʻí? Te tau fakahaaʻi fēfē ʻetau fiefia ʻi hotau ʻOtuá? Te tau fakahaaʻi fēfē e hulu fau ʻo ʻEne ʻaloʻofá ʻi heʻetau moʻuí? Te tau ʻilo fēfē ʻa e ngaahi founga ke fakafiefiaʻi ai hotau tafaʻaki ʻi hono fakahoko e fuakava faka-ʻĒpalahame ‘i hotau kuongá? Mahalo ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi founga te tau lava ʻo ako mei he talanoa fakaofo ʻo Melé ʻi he tuʻunga fakaākongá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku mahino foki kia Mātiu ko Melé ko e fakahoko ia e kikite ʻa ʻĪsaia ki ha taaupoʻou te ne ʻomi ha foha ko ʻImanuela hono hingoá (vakai, ʻĪsaia 7:14). Ko ʻene kupuʻi lea “ha taaupoʻoú” ʻoku toʻo ia mei he liliu faka-Kalisi ʻo e ʻĪsaiá he senituli hono uá BC, ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau Kalisitiane he kuonga muʻá pea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e ʻĪsaia 7:14.

  2. ʻI he tatau 1830 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamatalaʻi foki ʻe he 1 Nīfai 11:18 ʻa Mele “ko e faʻē ia ʻa e ʻOtuá.”

  3. Bruce R. McConkie, Mortal Messiah, 4 vols. (1981), 1:326–27, footnote 4.

  4. Vakai, James E. Strange, “Nazareth,” Anchor Bible Dictionary, 4:1050; Jonathan L. Reed, Archaeology and the Galilean Jesus: A Re-examination of the Evidence (2002), 131.

  5. Vakai, Reed, Archaeology and the Galilean Jesus, 131.

  6. Vakai, Ken Dark, “Has Jesus’ Nazareth House Been Found?” Biblical Archaeology Review, vol. 41, no. 2 (March/April 2015), 54–63; see also Ken Dark, “Early Roman-Period Nazareth and the Sisters of Nazareth Convent,” The Antiquities Journal, vol. 92 (2012), 37–64.

  7. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 44.

  8. Ko e lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “tokangaʻi” (episkiazō) ko e foʻi lea tatau pē naʻe fakaʻaongaʻi ʻi he liliu faka-Kalisi ʻo e Fuakava Motuʻá ke fakamatalaʻi e ʻao naʻe ʻalu hifo ʻi he tāpanekalé ʻi he taimi naʻe ʻosi aí. ʻOkú ne fakamatalaʻi e nāunau ʻo e ʻEikí.

  9. Naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí e meʻa tatau kia ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai mo Sela te na maʻu ha tama ʻi hona taʻu motuʻá (vakai, Sēnesi 18:14; Loma 4:19–21).

  10. Russell M. Nelson, “Tuʻu Ko ha Kau Nofotuʻi Moʻoni,” Liahona, ʻOkatopa 2016, 49.

  11. “Bonnie H. Cordon: Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí,” Liahona, Mē 2018, 129.