2019
Tuʻunga ʻe Ua ʻo e Tuí
Sānuali 2019


Tuʻunga ʻe Ua ʻo e Tuí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “The Faith to Reap,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAitahoó ʻi he ʻaho 17 Māʻasi 2015.

Ko e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ko e tui ia ke utú. Ko e tui ia ʻi Hono mālohí, kae ʻikai ko haʻaú.

ʻĪmisi
paintings of wheat and Jesus in Gethsemane

Ko e Ututaʻu Koulá, tā ʻe David Merrill, ʻi he angalelei ʻa e Church History Museum

Ko e Lotu ʻa Sīsū ʻi he Ngoue Ketisemaní, fai ʻe Hermann Clementz

Naʻe nofo ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha ngaahi lau ʻaho ʻi he taimi naʻe fakahā ange ai ʻe he ʻEikí ke toe fekauʻi hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ke ʻomi e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní. ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakahīkihikiʻi e ongo foha angatuʻu ʻo Līhaí, ʻa Leimana mo Lemiuela, ka naʻá na loto fiemālie moʻoni ke na ʻalu. Naʻe feʻunga ʻena tuí ke na ʻahiʻahiʻi ia.

Naʻe kole ʻe Leimana, pea kimui ange mo Lemiuela mo hono ngaahi tokouá, kia Lēpani ke ʻoange ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe mole mei he ongo tautehiná ʻa e koloa hona fāmilí pea meimei mole mo ʻena moʻuí ʻi heʻena feingá. ʻI he taimi ko iá, naʻe siʻi e tui ʻa Leimana mo Lemiuelá, pea naʻá na mei foʻi. ʻI he fehangahangaí, naʻe tui feʻunga ʻa Nīfai te nau ikunaʻi e fakatuʻutāmakí mo e lotofoʻí:

“Hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, pea hangē ʻoku tau moʻuí, ʻe ʻikai te tau ō hifo ki heʻetau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá kae ʻoua kuo tau fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

“Ko ia, tau tui faivelenga muʻa ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí” (1 Nīfai 3:15–16).

Naʻe fakaʻaongaʻi leva ʻe Nīfai ʻene tui lahí, maʻu e ʻū lauʻi peleti ʻa Lēpaní, pea toe foki mo hono ngaahi tokouá ki heʻenau tamaí ʻi he feituʻu maomaonganoá.

Hangē ʻoku ʻi ai ha ongo tuʻunga mavahevahe ʻo e tuí. Ko e ʻuluaki tuʻungá ko e tui ke feingá, ko e tui ke ʻai ʻetau hele tuʻusí. Ko e tuʻunga hono uá ko e tui ke fakahokó. ʻOku mahulu hake ia ʻi he tui ke ʻai ho hele tuʻusí—ko e tui ia ke utú.

Naʻe maʻu ʻe Leimana mo Lemiuela ʻa e tui ke feingá, ka naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻa e tui ke fakahokó. Naʻe maʻu ʻe Leimana mo Lemiuela ʻa e tui feʻunga ke ʻai ʻena hele tuʻusí, ka naʻe maʻu ʻe Nīfai ʻa e tui feʻunga ke utú.

Ko e kiʻi faikehekehe he vahaʻa ʻo e tui ke ʻai ho hele tuʻusí pea mo e tui ke utú te ne ʻai hoʻo moʻuí ke kehe ange. ʻOku fie maʻu ke tau fakatupulaki e tui ke utú, ka tau toe nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní pea ke moʻui lavameʻa mo fiefia ʻi he māmaní.

Kuo tau maʻu ha ngaahi talaʻofa fakaofo mei he ʻEikí—ngaahi talaʻofa ʻo e fiefia mo e nēkeneka ʻi he moʻuí ni mo e hakeakiʻi ʻi he moʻui ka hokó. Ka ʻoku fakahehema e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi palopalema ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó ke ne fakaʻauha ʻetau ʻamanaki leleí. ʻOku taumamaʻo ʻetau fonua ʻo e talaʻofá, ngalingali he ʻikai hoko, ʻo kamata ai ke tau loto veiveiua.

ʻOku tau fakakaukau, “ʻOku ʻikai malava ia ke u aʻusia e taumuʻa ko iá pe maʻu e tāpuaki ko iá.” “Pau pē naʻe fakakaukau e ʻEikí ki ha taha kehe ʻi he taimi naʻá Ne fai ai e ngaahi talaʻofa ko iá.”

Mole ke mamaʻo, naʻá Ne fakakaukau kiate kitaua. ʻOku tau fie maʻu pē ʻa e tui feʻunga ke maʻu ʻetau ngaahi tāpuakí—ko ha tui mālohi fau te ne lava ʻo liliu ʻetau ngaahi talaʻofa ʻi he kahaʻú ke hoko ʻo moʻoni ʻi he lolotongá. ʻOku tau fie maʻu ʻa e tui ke utú.

Ko e hā koā ʻa e tui ko ʻení, mo e founga te tau lava ai ʻo fakatupulaki iá?

Tui kia Sīsū Kalaisi

ʻUluakí, ʻikai hangē ko e tui ke ʻai ʻetau hele tuʻusí, ko e tui ke utú ʻoku ʻikai ko e tui ia ʻiate koé. ʻOku ʻikai tatau ia mo e loto falala pē kiate kitá pe tōʻonga fakakaukau leleí. ʻOku ʻikai ko e tui ia ʻi ho fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá—ʻa ia ʻoku nau lelei kotoa. Ko e tui ke utú ko e tui ia kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Ko e tui ia ki Hono mālohí, kae ʻikai ko haʻaú.

ʻI he taimi naʻe ui ai au ko e palesiteni fakasiteiki ʻo e Siteiki Mesa ʻAlesona Melikopá, naʻe fakaafeʻi au mo hoku uaifí ʻe ʻEletā W. Meki Lōleni, ko ha Taki Māʻolunga Fitungofulu, ki he ʻōfisi ʻa e palesiteni fakasiteikí pea fakahoko mai ʻa e uiuiʻí. Naʻá ku tali loto vēkeveke ia. Naʻá ne fakaafeʻi leva kimaua ke ma hū ki he loki ʻa e kau aleaʻanga māʻolungá pea fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e kau tangata ke fokotuʻu ko hoku ongo tokoní. ʻI heʻeku hū ki he lokí, naʻá ku vakai ki he ngaahi tā ʻo e kau palesiteni fakasiteiki kotoa pē kuo nau ngāue ʻi he siteikí kimuʻá talu mei hono fokotuʻú, pea naʻe tō hifo hoku lotó. Ko ha kau taki maʻongoʻonga kinautolu ʻi he Siasí mo e koló fakatouʻosi.

Naʻá ku tafoki ki hoku uaifí peá u pehē ange, “Kefilini, ʻoku ʻikai ke u tui te u lava ʻo fai ʻeni. ʻOku ʻikai ke u lelei hangē ko kinautolú.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOua te ke talamai ia kiate au. ʻOku totonu ke ke talanoa kia ʻEletā Lōleni.”

Naʻá ku ʻohovale ʻi he taimi naʻá ku talaange ai naʻe ʻikai ke u tui te u lava ʻo fakahoko e uiuiʻí, naʻe tali mai ʻe ʻEletā Lōleni, “ʻOku ou tui ʻokú ke moʻoni.”

Ka naʻá ne pehē mai leva, “He ʻikai te ke lava ʻo fai ia Misa ʻEnitaseni, ka ʻe lava ia ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻEne ngāué, pea kapau te ke moʻui taau mo ngāue mālohi, te Ne fai ia. Te ke sio pē ki ai.”

Pea naʻá Ne fai ia.

Ko e tui ke ʻai ho hele tuʻusí, ko e tui ia ke feingá. Ko e tui ia ʻiate kitá, pea ʻoku mōlia ia ʻi he fakaʻau pē ke faingataʻa angé. Pea ʻoku kamata leva ke tau veiveiua. Ka ko e tui ke utú ko e tui ia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. He ʻikai teitei tukulolo ia.

Fakafenāpasi Ho Lotó mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
woman looking up

Ke ngāue ʻaki e tui ke utú, kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku fenāpasi ʻetau ngaahi holí mo e ngaahi taumuʻá pea mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. He ʻikai teitei lava ke tau ngāue ʻaki e tui ke utú kapau ʻoku ʻikai hōifua e ʻOtuá ki he ututaʻú. Kuo pau ke tau fakafenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló, kae lava ke tau maʻu ʻEne tokoní.

Koeʻuhí ko e palōfita ko Nīfaí ʻi he tohi ʻa Hilamaní ko ha tangata angatonu mo faivelenga ia, ʻoku folofola ʻa e ʻEikí kiate ia, “Te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata; pea te u ngaohi koe ke ke mālohi ʻi hoʻo ngaahi leá mo e ngaahi meʻa te ke faí, ʻi he tuí mo e ngaahi ngāué; ʻio, pea ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe ʻo fakatatau mo hoʻo leá.” Ko ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ia. Pea ʻoku tānaki mai leva ʻe he ʻEikí, “Koeʻuhí ʻe ʻikai te ke kole ha meʻa ʻoku taʻehoa mo hoku lotó” (Hilamani 10:5).

Pea ʻoku talamai ʻe Molonai e meʻá ni: “Pea kuo folofola ʻa Kalaisi: Kapau te mou tui kiate au te mou maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke fai ʻiate aú” (Molonai 7:33).

Ko hono fakafenāpasi ʻetau ngaahi holí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ko ha tomuʻa fie maʻu ia kae maʻu e tui ke utú.

ʻI he taimi naʻe kei iiki ai hoku ngaahi fohá, naʻa nau vaʻinga ʻi he ngaahi timi pasiketipolo ʻi he ako māʻolungá. Ko e taimi ko eé naʻe faʻa lotu fakataha ʻenau timí kimuʻa pea kamata e vaʻinga takitaha. ʻI heʻeku mamata mei he mamataʻanga vaʻingá, naʻá ku faʻa fifili pe ko e hā ne nau lotuá. Kapau naʻa nau lotua ke ikuna ʻi he vaʻingá, naʻe siʻi ʻa e tui ke utú ʻi heʻenau lotú. Naʻe hā mahino ʻeni ʻi he lahi ʻo e ngaahi vaʻinga ne nau ʻulungia aí. Naʻe hā mahino naʻe ʻikai vahevahe ʻe he ʻEikí ʻenau holi ko ia ke nau ikuna ʻi he vaʻinga kotoa pē.

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia pē ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku lelei kiate kitautolú. Koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ange ʻiate kitautolu e meʻa ʻe lelei kiate kitautolú. Pea hono ʻikai ke tau houngaʻia ai. ʻOku totonu ke tau lotu he ʻaho takitaha ke tāpuekina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha ngaahi holi māʻoniʻoni ke fakafenāpasi hotau lotó mo Hono finangaló. Kuo pau ke tau ako ke lotu ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko haʻatautolú (vakai, Luke 22:42). Pea ko e taimi pē ia te tau toki lava ai ʻo ngāue ʻaki e tui ke utú.

ʻAlu ʻo Ngāue

Ko e fie maʻu hono tolu ki he tui ke utú, ko e ngāué. ʻOku fakamahino mai ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí ʻoku mate ʻa e tui taʻe ʻi ai ʻa e ngāué. ʻOku fie maʻu ʻa e tuí ki he tui ke ʻai ʻetau hele tuʻusí, ka ko e tui ke utú ʻoku fie maʻu ki ai ha meʻa ʻoku mahulu atu ʻi he tuí. ʻOku tohi ʻe Sēmisi ʻo pehē, naʻa mo e fanga tēvoló ʻoku nau tui, pea nau tetetete (vakai, Sēmisi 2:17, 19).

Naʻá ku fanongo ʻi ha talanoa ki ha tamai naʻá ne fakatokangaʻi hono ʻofefine siʻisiʻi tahá ʻoku tūʻulutui hono veʻe mohengá, ʻo lotu ke maluʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e fanga kiʻi manupuná mei heʻenau hū ki ha tauhele naʻe fokotuʻu ʻe hono tuongaʻané ʻi he tafaʻaki ki mui honau ʻapí. Naʻe fakaʻau ke hohaʻa e tamaí kimui ange he ʻaho ko iá. Naʻá ne ʻilo ko ha tauhele lelei ia. Naʻá ne tokoni ki hono fohá ke langa ia.

Naʻá ne pehē ki hono ʻofefiné, “Naʻá ku fanongo ki hoʻo lotu he pongipongí ni ke maluʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e fanga kiʻi manupuná mei he tauhele ho tuongaʻané. “Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko e ngaahi meʻa fakamamahí neongo ʻetau lotu ke ʻoua ʻe hokó.”

Naʻá ne tali ange, “Teti, ʻoku ou ʻiloʻi pē he ʻikai ke ne maʻu ha manupuna.”

Naʻe pehē ʻe he tangataʻeikí, “ʻOku ou saiʻia ʻi hoʻo loto tuí.” “Ka ʻo kapau te ne maʻu ha fanga kiʻi manupuna, ʻoku ou ʻamanaki pē he ʻikai uesia ai ho tuí.”

Naʻá ne pehē, “Teti, he ʻikai ke ne maʻu ha meʻa.” “ʻOku ou ʻilo he ʻikai ke ne maʻu.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he tangataʻeikí, “ʻOku founga fēfē e lahi pehē hoʻo tuí?”

Naʻe tali ange ʻe hono ʻofefiné, “Koeʻuhí ne hili ʻeku lotú naʻá ku hū ki tuʻa ʻo ʻakahi ʻene kiʻi tauhelé ʻo movete.”

Ko e meʻa lelei ke lotua e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní. Ka ʻi he hili ʻetau ʻēmení, ʻoku fie maʻu ke tau ʻalu ʻo ngāue. He ʻikai ke tau ʻamanaki ke tataki ʻe he ʻEikí hotau ʻalungá kapau naʻe ʻikai ke tau loto fiemālie ke ueʻi hotau vaʻé. Pe te tau kole kiate Ia ke Ne fai maʻatautolu ʻa e meʻa te tau lavá mo ia ʻoku totonu ke tau fai ʻe kitautolú.

Kuo pau ke tau ngāue ke aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní, pea kuo pau ke tau ngāue mālohi ke tauhi e ngaahi fekaú. Ko e mālohi moʻoni ʻi heʻetau ngaahi fuakavá mo e mālohi moʻoni ʻi he tui ke utú ʻoku ʻikai ʻiloʻi ia he taimi ʻoku tau ʻilo fakapapau ai ʻoku fai pau e ʻOtuá ki Heʻene ngaahi talaʻofá ka ʻi he taimi ʻoku tau fakapapau ai ke tauhi ʻetau palōmesí. Ko e moʻoni maʻongoʻonga ko iá ʻokú ne liliu e ngaahi talaʻofa ki he kahaʻú ki he ngaahi meʻa moʻoni he lolotongá. Kuo pau ke tau ngāue.

ʻOua te ke lotofoʻi ʻi hoʻo ngaahi tō nounoú pe ngaahi fehalākí, kae hokohoko atu hoʻo ngaahi ngāué pea loto ʻaki. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he tui ke utú ke tau haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e vilitakí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke fakatupulaki e tui ke utú. Fokotuʻu maʻu hoʻo tuí ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. Fakapapauʻi ʻoku fakafenāpasi ho ngaahi holí pea mo Hono finangaló. Pea ʻalu ʻo ngāue ʻaki ho lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa, ʻo līʻoa mo vilitaki taʻetuku.ʻOku ʻikai ha faingataʻa, ʻikai ha palopalema, ʻikai ha fakatamaki ʻa ia ʻe ʻikai tukulolo ki he tui ke utú.