2019
ʻOkú ke ʻOfa Kiate Au?
Sānuali 2019


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻOkú ke ʻOfa Kiate Au?

ʻI he fononga atu ʻa e kau ākongá pea mo e Fakamoʻuí ʻi he matāfanga ʻo Sesalia Filipaí, ne ʻeke ange ʻe he Fakamoʻuí, “Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?”1 Ne tali ange ʻa Pita ʻo pehē, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻui.”2 Pea ʻeke ange ʻe he Kalaisi kuo toetuʻu he taimi ko iá kia Pita ʻi he tahi Taipilió, “ʻOku lahi hake hoʻo ʻofá kiate au ʻiate kinautolú ni?”3 Ne tali ange ʻa Pita, “ʻIo ʻEiki, ʻokú Ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe.”4

Ne ʻilo ʻe Pita ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsuú ko e Kalaisí ia. Kuó ne maʻu ha fakahā fakatāutaha ʻiate ia pē, pea naʻe hoko ia ko haʻane fakamoʻoni totonu mo fakataautaha. Ne ʻilo ʻeni ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻene pehē, “Saimone Pasona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí”.5 Hili ʻa hono fakahā ʻe Pita ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí, ne tali mai leva ʻe Sīsū ʻaki ʻa e fekau, “Fafanga ʻeku fanga lamí.”6 Ko ʻetau tauhi ki he Fakamoʻuí, ʻa ʻetau ʻofa ʻiate Iá, pea ko e ʻofa ʻiate Iá ʻa ʻetau feinga ke ʻiloʻi Iá.

ʻI he Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli ʻo e taʻu kuoʻosí, ne fanongonongo ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha founga foʻou mo lelei ange ʻi he founga ʻetau tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. Naʻā ne pehē, “Kuo fai ʻe he ʻEikí ha ngaahi liliu mahuʻinga ki he founga ʻetau fetauhiʻakí.”7 Pea ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopá, ne fanongonongo ai ʻe Palesiteni Nalesoni ha “palani ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí ke ako e tokāteliné, fakamālohia e tuí, mo paotoloaki ha moihū fakatāutaha ʻoku lahi angé.”8

ʻI he hokohoko atu ʻa hono fakatupulaki ʻe Pita ʻene tuí, naʻe pehē ange ʻe he Fakamoʻuí, “Pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni ho kāingá.”9 ʻOku hanga ʻe he ongo fanongonongo ʻa Palesiteni Nalesoni ki ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻi hono ako ʻo e tokāteliné pea mo e founga foʻou mo lelei ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, ʻo fakangofua kitautolu ke tau fakahoko ʻa e ongo meʻa tefito ʻe ua ne kole ʻe Kalaisi meia Pitá.

ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke tau fakatupulaki ʻetau ului fakatāutaha ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Neongo naʻe houa ʻe tolu e taimitēpile ʻo e fakatahaʻanga ʻa e Siasí pe houa ʻe ua ʻi he taimi ní, ka ʻoku loto he holisi hotau ngaahi ʻapí ʻetau maʻu ha konga lahi ʻo ʻetau ʻetau ului mo e tui fakatāutahá.

Ne pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), “Kapau ʻoku tau fuʻu fie maʻu hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha feituʻu māʻoniʻoni, ʻe fie maʻu ke tau toe feinga lahi ange ke fakahoko ʻa ia ʻoku fenāpasi mo e Lamuālie ʻo e ʻEikí.”10 Ne fakataumuʻa e maʻuʻanga tokoni ʻoku poupouʻi ʻe he Siasí ko e “Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí,” ke tokoni ke toe lelei ange ʻetau ako e ongoongoleleí, ʻo tatau ai pē pe ko ʻetau ako fakafoʻituitui pe fakafāmili.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku fakafeʻiloaki mai ai ha liliu foʻou ki he taimi-tēpile fakatāutahá pe fakafāmilí, mahalo ʻe haʻu fakataha pē ia mo hano ngaahi palopalema. ʻI he mahino ʻení, ne fai mai leva ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fakafiemālie ko ʻení: “ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke fakafoʻou homou ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí, ʻe ʻalu pē taimí mo e hoko homou ʻaho Sāpaté ko ha fakafiefia. ʻE fiefia hoʻomou fānaú ke ako pea moʻuiʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, kae hōloa e ivi tākiekina ʻo e filí ʻi hoʻomou moʻuí mo homou ʻapí. ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí.”11

Ko e konga hono ua ʻo e fakahinohino kia Pitá, ke fakamālohia hono kāingá. ʻOku tau ui ʻeni ko e “ngāue fakaetauhí.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Todd Kulisitofasoni ko e ngāue fakaetauhí ko ha, “ngāue fakaākonga, ʻoku tau muimui ai ki he Fakamoʻuí, ʻoku tau feinga ke fakahoko ʻa ia ne fakahoko ʻe he Tauhisipi Leleí, mo muimui ki he sīpinga naʻá Ne taá pea ko ʻetau tokāteliné ke muimui kia Kalaisi pea hoko ko ʻEne kau ākonga ʻi he meʻa kotoa pē.”12 ʻI heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻiate kitautolu ʻa e ʻulungaanga faka-­Kalaisí, he ʻikai ke tau ongoʻi mafasia leva ʻi hotau fatongia ngāue fakaetauhí, ka ʻe hoko ia ko ha meʻa fakamānako, fakafiemālie mo fakafiefia.

Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Kalaisi ʻi Heʻene fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻiate kinautolú ni” ʻi Heʻene folofola kia Pita, “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au ʻo laka ange ʻi he “ʻiate kinautolú ni”?13 ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he ngaahi femoʻuekiná mo e ngaahi meʻa lahi ʻokú ne tākiekina ʻetau moʻuí, ʻoku nau feʻauʻauhi ke maʻu hotau taimí mo e tokangá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni, “Ke vilitaki ʻo tuʻu maʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he tui ʻa Kalaisí, ʻoku fie maʻu ke fakatōloloto e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he loto mo e laumālie ʻo ha taha, ʻo ʻuhingá ke ʻoua naʻa hoko e ongoongoleleí ko ha taha pē ʻo e ngaahi tākiekina lahi ʻi ha moʻui ʻa ha taha, ka ko e tefitoʻi meʻa ia ʻoku fakatefito ai ʻene moʻuí mo e ʻulungāngá.”14 ʻI heʻetau fakatupulaki ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí, ʻoku ueʻi leva kitautolu ʻi heʻetau uluí, ke tau tui. Te tau lava leva ʻo tali hangē ko Pitá ʻo pehē, ʻIo ʻEiki, ʻokú Ke ʻilo ʻoku ou ʻofa kiate koe, he ko e Kalaisí koe, ko e ʻalo ʻo e ʻOtua moʻuí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Mātiu 16:15.

  2. Mātiu 16:16.

  3. Sione 21:15.

  4. Sione 21:15.

  5. Mātiu 16:17.

  6. Sione 21:16.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku ke Tau Vilitaki Atu,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 2018.

  8. Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloaki,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2018.

  9. Luke 22:32.

  10. James E. Faust, “Stand in Holy Places,” April 2005 General Conference.

  11. Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2018.

  12. Gospel Library/Leaders/Ministering/Effective Ministering/Why We Minister.

  13. Sione 21:15.

  14. D. Todd Christofferson, “Tuʻu Maʻu ʻAliʻaliaki ʻi he Tui ʻa Kalaisí,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2018.