2018
Ko e hā ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku totonu ke u fai ʻi hoku taimi ʻataá ke ʻai ke toe mahuʻinga ange?
August 2018


Ngaahi Fehuʻí mo e Talí

Ko e hā ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku totonu ke u fai ʻi hoku taimi ʻataá ke ʻai ke toe mahuʻinga ange?

ʻĪmisi
pottery wheel

Ako e Tokāteliné

Ko ha founga lelei ʻe taha ke fakaʻaongaʻi ho taimi ʻataá ke ako e tokāteline ʻa e ʻEikí. Ko ha fakakaukau taʻengata ʻeni, ʻe ʻaonga lahi ange kiate koe, ʻa hono lau e folofolá, ngaahi fakamatala he makasini ʻa e Siasí, mo e ngaahi nāunau kehe ʻoku langaki moʻuí, ʻi hano fai e ngaahi ʻekitivitī kehé.

Soasi C., taʻu 13, Tenesī, USA

Ngāue Ke Kakato ha Meʻa

Fai ha meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOku ou maumauʻi hoku taimí he taimi ʻe niʻihi ʻi hono fai ha ngaahi meʻa taʻe-ʻuhinga, hangē ko e ʻinitaneti ʻi ha houa ʻe uá, peá u toki fakaʻiseʻisa ai kimui ange. Te ke lava ʻo feinga ke fakatupulaki ha talēniti foʻou, ngāue ʻi hoʻo Fakalakalaka Fakatāutahá pe Fatongia ki he ʻOtuá, akoʻi hao kiʻi tehina pe kaungāmeʻa, tō ha ngoue, faʻu ha talanoa, pe fokotuʻutuʻu hoʻo moʻuí—ʻoku ʻikai hano ngataʻanga e ngaahi meʻa ʻe malavá. Ko e lao ʻoku ou moʻui ʻakí, ke fakapapauʻi ʻoku fakaʻaongaʻi maʻu pē hoku taimi ʻataá ke tokoni ke u ngāueʻi ke kakato ha meʻa.

Kimi A., taʻu 19, ʻAlasikā, USA

Ako e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ou ʻai hoku taimi ʻataá ke ʻuhingamālie mo mahuʻinga ange ʻaki ʻeku ako e Tohi ʻa Molomoná. Ko e maka-tuʻu-loto ia ‘o ‘etau tui fakalotú pea, hangē ko e lea ʻa Siosefa Sāmitá, “‘e ofi ange ha tangata ki he ‘Otuá ‘i haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ‘i ha toe tohi kehe” (talateu ki he Tohi ‘a Molomoná).

Lini T., taʻu 18, ʻAkalā, Kana

Hoko Ko e Tokotaha ʻOkú Ke Fakaʻamu ki Aí

ʻOku ʻi ai ha kupuʻi lea ʻi hoku loto falé ʻa ia ʻoku pehē, “Fehuʻi pē kiate koe pe ko e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho ní ʻokú ne ʻave koe ke ke ofi ange ki he feituʻu ʻokú ke fie ʻi ai ʻa pongipongí.” Fakakaukau ki he faʻahinga tokotaha ʻokú ke fie hoko ki aí mo haʻo ngaahi taumuʻá. Fili ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne tokoniʻi koe ke ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá. Fai e ngaahi meʻa te ne tuku ke ke maʻu ai e Laumālié pea mo fenāpasi mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

ʻEimi P., taʻu 16, Kenitaki, USA

Hivaʻi pe Fanongo ki he Ngaahi Himí

Ko e ʻekitivitī ʻoku ou manako ke fai ʻi hoku taimi ʻataá ko e hivaʻi ʻo e ngaahi himí. Naʻá ku fokotuʻu ia ko haʻaku taumuʻa ke ako maʻuloto ki he lahi taha ʻe lavá ʻa e ngaahi himi ʻa e Siasí. ʻOku ou faʻa download ha niʻihi e ngaahi himi ʻoku ou fie akó, koeʻuhí ke u lava ʻo fanongo ki ai ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku ou ʻatā ai.

Sasitisi O., taʻu 16, ʻOulu, Naisīlia

Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa

ʻOku fie maʻu ke ke tomuʻa fakakaukau ki he tokotaha ʻokú ke fie aʻusia ʻi ha ngaahi taʻu siʻi. Pea ke toki fili leva ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke fai he taimí ni ʻi ho taimi ʻataá ke aʻusia e taumuʻa ko iá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho takitaha, ʻoku ou fakakaukau ki heʻeku ngaahi taumuʻá mo faʻu ha taimi-tēpile ʻo e meʻa te u fai he ʻaho hono hokó ʻi hoku taimi ʻataá.

ʻEletā ʻAkositineli, taʻu 20, Misiona Silei Sanitiako Hihifó