2018
Ngaahi ʻUhinga ʻe 6 ʻOku Tau Fuʻu Fie Maʻu Ai ʻa e Siasí!
August 2018


Ngaahi ʻUhinga ʻe 6 ʻOku Tau Fuʻu Fie Maʻu Ai ʻa e Siasí!

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ke tau fili pē ai. Ka ke ke aʻusia e tuʻunga naʻe fakataumuʻa koe ki aí, kuo pau ke ke muimui ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻaú.

ʻĪmisi
youth at church

Kuó ke fanongo nai ʻi ha taha ‘okú ne ʻeke pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻi ai ai haʻatau siasí? Pe mahalo, ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai iá? Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke nau anga fakalaumālie pē ʻiate kinautolú—ō ki he ngaahi moʻungá pe matātahí pe ha feituʻu makehe ʻe tahá ke ongoʻi ofi ki he ʻOtuá—pea lau ia ʻoku leleí?

ʻOku moʻoni ʻaupito, te ke lava pē ke ofi ki he ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai (ko hono moʻoní, ko ha fakakaukau lelei moʻoni ia!), ka ʻoku lahi fau ange ʻa e meʻa kuo tokonaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻaú ʻi ha faʻahinga tuʻunga fakalaumālie pē. ʻOkú Ne finangalo ke ke aʻusia ho tuʻunga lelei tahá. Ko hono moʻoní, ʻokú Ne finangalo ke ke maʻu e meʻa kotoa pē ʻokú Ne maʻú pea mo e moʻui taʻengatá. Pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani mo ha fokotuʻutuʻu koeʻuhí ke ke lava ʻo fai ia. Ko e palaní, ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, pea ko e fokotuʻutuʻú, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30).

Ko ha ngaahi ʻuhinga ʻeni ʻe ono ʻoku tau fuʻu fie maʻu ai ʻa e Siasí.

1. Ke Ako mo Ngāue ʻi he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ko ʻetau lava ke ako e kakato ʻo e ongoongoleleí (vakai, T&F 1:17–23). Kapau ʻoku tau holi fakamātoato ke ako, pea kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, faʻa lotu, faivelenga, mo talangofua, te tau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni mo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he Toe Tuʻu pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau ako foki ki ha tokāteline mahuʻinga kehe, ʻo fakafou ʻi he kau taki ʻo e Siasí mo e nāunau ʻa e Siasí, ʻo kau ai hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, hono ui ʻo e kau palōfitá he ʻaho ní, mo e natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻa e nēkeneká fiefiá ʻe he moʻui fakatatau mo e tokāteline moʻoní.

2. Ke Maʻu e Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Fuakava Mahuʻingá

Ko e ngāue ʻa e ʻEikí ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ala ngalo ai ʻiate kitautolu ʻoku fie maʻu ʻe Heʻene ngāué ke tau fakahoko ha ngāue ʻi heʻetau tafaʻakí! ʻOku tau fakafeʻungaʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻaki ʻetau talangofua ki he ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “He ʻikai lava ke tau fakaʻamua pē hotau hala ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku fie maʻu ke tau talangofua ki he ngaahi fono ʻa ia ʻoku fokotuʻu ki he ngaahi tāpuaki ko iá [vakai, T&F 130:20–21].”1

ʻOku fie maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻoku tau kau ki aí mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fakahokó kae lava ke tau foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo nofo mo Ia. ʻOku fie maʻu ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ko iá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa ia ʻoku toki maʻu pē ia ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá. Ka ne ʻikai ʻa e ngaahi fuakava ko iá, te tau hē.

3. Ke Fetokoniʻaki ʻi he Halá

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “Ko hono ʻuhinga ia ʻoku maʻu ai ʻe he ʻEikí ha siasí ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoní ke nau fepoupouaki ai ʻi he ‘hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.’” [2 Nīfai 31:18].”2

Te tau lava ʻo fakatupulaki ha ngaahi vā fetauhiʻaki mo e niʻihi kehé, ʻi he lotú. Te tau lava ʻo fetokoniʻaki ʻi he taimi faingataʻá ʻi heʻetau taki, fakahinohino, mo ʻaʻeva mo e niʻihi kehé (vakai, “Fānau Au ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 193; ʻEfesō 2:19). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea kuo pau ke tau feakoʻiʻaki; kuo pau ke tau fetokoniʻaki ke ‘ʻilo ʻa e halá.’”3 Ko e Siasí ʻa e feituʻu lelei taha ke fakahoko ai iá!

4. Ke Tokoni ki hono Fakafeʻungaʻi e Ngaahi Fāmilí ki he Moʻui Taʻengatá

Ko ha toe ʻuhinga lahi ʻe taha ʻoku tau maʻu ai ʻa e Siasí ke tokoni ki hono fakafeʻungaʻi e ngaahi fāmilí ki he moʻui taʻengatá. ʻOku fakaʻatā ʻe he ouau sila ʻi he temipalé ke malava ʻo nofo fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengata. Kuo pau ke tau moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá kae lava ʻo hoko. ʻOku tokoni ʻa e Siasí ki he ngaahi fāmilí ke nau fetokoniʻaki ʻi hono fai iá.

Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, “Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fakahoko ʻi he Siasí ke feʻunga ʻa e ngaahi fāmilí ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”4 Ko ia, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Siasí ke tau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fuakava ko iá—pea mo tokoni ke tau fepoupouaki ʻi he halá.

ʻĪmisi
young women at church

5. Ke Tāpuekina e Kakai Kotoa Pē ʻi he funga Māmaní

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ko e taimi ʻoku tau ngāue fakataha ai ʻi he Siasí, ʻe lava leva ʻe he Tamai Hēvaní ke “aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu vivili ka ʻoku ʻikai lava ʻo fakahoko ʻe he fakafoʻituituí pe ko ha kulupu tokosiʻi ange.”5

Naʻá ke ʻilo ko e taʻu kotoa pē ʻi he taʻu ʻe 30 kuo hilí, naʻe foaki ai ʻe he Siasí ha tokoni fakauelofea mo ha ʻofa fakaetangata naʻe feʻunga hono mahuʻingá mo e paʻanga ʻAmelika ʻe $40 miliona? Ko e ngaahi foaki ʻofa pea mo e ngāue tokoni ‘oku fai ‘e he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku laveʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe ʻikai lava ke fai ʻi ha toe founga.

ʻOku vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí mo e kakai kotoa pē ʻi he funga māmaní, ʻo fakafou ʻi heʻetau polokalama ngāue fakafaifekau fakaʻofoʻofá. ʻOku lolotonga ngāue ha kau faifekau ʻe meimei toko 105,000 (kau ai ha kakai lalahi kei talavou mo ha kau faifekau mali. Masiʻi! ʻOku tokolahi ange ia ʻi he tokolahi ʻo ha ngaahi kolo ʻe niʻihi!

Pea koeʻuhí ko e ngaahi foaki ʻofa ʻa e kāingalotú, ʻoku maʻu ai ʻe he Siasí e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke langa ha ngaahi temipale ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI ʻEpeleli ʻo e 2018, naʻe ʻi ai ha temipale ʻe 182 naʻe lolotonga ngāue, kei langa, pe ʻosi fanongonongo.

6. Ke Fokotuʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he Māmaní

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga mahuʻinga taha naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻOtuá ha siasí, koeʻuhí he ko e siasí ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá ʻi heni ʻi māmaní (vakai, T&F 65). Naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo e kotoa ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo talu mei aí, ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoni, “ʻI he mafai ʻo e ngaahi kī ko ʻení, ʻoku paotoloaki ai ʻe he kau ʻōfisa ʻo e Siasí he lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono haohaoa ʻo e tokāteliné ʻo e Fakamoʻuí mo hono totonu ʻo ʻEne ngaahi ouau fakahaofí.”6

ʻE lava ʻa e ʻEikí ʻo fakahoko ʻEne ngāué mo tokoni ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi he kau taki ʻo e Siasí. Ka ne taʻeʻoua e faʻahinga tataki peheé, ʻe fakamanamanaʻi ke taki kitautolu ki ha ngaahi hala fakapoʻuli mo tapú, ʻe he faʻahinga kotoa pē ʻo e fakakaukau mo e akonaki halá. ʻI hono fakalea ʻe tahá, koeʻuhí ke tokoni ke tau ʻilo e founga ke aʻusia ai e moʻui taʻengatá, ʻoku tau fie maʻu ʻa e maluʻi ʻoku ʻomi ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo uiuiʻi moʻoni mo fakanofó. ʻOku toki hoko pē ia ʻi Hono Siasí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Now Is the Time to Prepare,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2005.

  2. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí,” konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2015.

  3. Jeffrey R. Holland, “Teaching and Learning in the Church,” Ensign, June 2007, 90.

  4. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí.”

  5. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí.”

  6. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí.”