2018
Ngaahi Meʻa ʻe Nima ʻe Akoʻi Koe ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá fekauʻaki mo e Hoko ko ha Faifekaú
August 2018


Ngaahi Meʻa ʻe 5 ʻe Akoʻi Koe ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá fekauʻaki mo e Hoko ko ha Faifekaú

ʻĪmisi
young men reading the scriptures

Kapau ʻokú ke teuteu ke ngāue fakafaifekau pe ko haʻo fekumi pē ki ha ngaahi founga ke talanoa ai ki hoʻo ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tuí, ʻoku ʻi ai ha fakahinohino makehe mahalo naʻá ke ui ia ko ha tohi lēsoni fakafaifekau ʻe taha.

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku tau maʻu ai ha ngaahi tokāteline foʻou kuo fakahā mai mo fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e ngaahi fāmili taʻengatá, meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, pea mo e founga ʻoku totonu ke fokotuʻutuʻu ai ‘a e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku tau toe ʻiloʻi ai—ʻi he taimi kotoa pē—ʻa e ngaahi fekau ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Ko hono moʻoní, ʻi he ngaahi talaʻofa mo e fakatokanga kotoa pē ʻokú ne fai ki he kau faifekaú, mahalo te ke vakai ki he tohi folofola ko ʻení ko ha fakahinohino ia ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

Hangē ko ʻení, ko e ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa ʻeni ʻe nima te ke lava ʻo ako fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú mei hoʻo lau pē e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

1. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa ki he feituʻu te ke ʻalu ki aí.

T&F 80:3: “Ko ia, ke mo ʻalu pea malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí, neongo pē ki he tokelaú pe ki he tongá, pe ki he hahaké pe ki he hihifó, ʻoku tatau ai pē, he ʻoku ʻikai te mo lava ke fai hala.”

“ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku fokotuʻu mai ʻe he kupuʻi lea ‘ʻoku tatau ai pē’ hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he potu folofola ko ʻení, ʻoku ʻikai ke Ne tokanga pe ʻe ngāue ʻi fē ʻEne kau tamaioʻeikí. He ko hono moʻoní, ʻokú Ne tokanga lahi fau. … ʻOkú Ne ueʻi, tataki, mo fakahinohinoʻi ai ʻEne kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. ʻI he faifeinga ʻa e kau faifekaú ke taau mo hoko ko ha meʻangāue lavameʻa ange ʻi Hono toʻukupú pea fai honau lelei tahá ke fakahoko ʻosikiavelenga honau fatongiá, fakataha mo ʻEne ʻofá, he ʻikai leva ke [nau] ‘lava ʻo fai hala’—ʻi ha faʻahinga feituʻu pē.”1

—ʻEletā Tēvita A. Petinā

2. Mataʻikoloa ʻaki ʻa e folofolá, pea te ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ke lea ʻakí.

T&F 84:85: “Mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi homou ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí, pea ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he houa pē ko iá ʻa e konga ko ia ʻe tufaki atu ki he tangata taki tahá.”

“ʻE toe lahi ange ʻa e holi te ke maʻu ke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻi hoʻo faʻoaki ʻi ho lotó ʻa e ngaahi lea ʻo e folofolá mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻaki hoʻo akó mo hoʻo tuí. ʻOku ʻi ai ha talaʻofa ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ke leaʻaki ʻi ho taimi akoʻí.”2

Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí

3. ʻOku ʻi he potu kotoa pē ʻa e kakai ʻoku fekumi ki he ongoongoleleí.

T&F 123:12: “He ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní ʻi he ngaahi siasi, mo e ngaahi faʻahi, mo e ngaahi lotu kotoa pē, ʻa ia kuo fakakuihi ʻe he kākā olopoto ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi, pea ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.”

“ʻOku mou feohi ʻi he ʻaho kotoa pē mo e ngaahi kaungāmeʻa mo ha kaungāʻapi ‘ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.’ ʻI hono fakahinohino koe ʻe he Laumālié, te ke lava ʻo vahevahe ha foʻi fakakaukau, fai ha fakaafe, text pe tweet ke ne fakafeʻiloaki ai haʻo ngaahi kaungāmeʻa ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.”3

—ʻEletā Tēvita A. Petinā

4. Lotu lelei ke akoʻi lelei.

T&F 42:14: “Pea ʻe foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tui; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako.”

“ʻOku totonu ke tūʻulutui e kau faifekaú ʻo tautapa ki he ʻEikí ke vete honau ʻeleló pea lea ai ki he tāpuaki ʻo kinautolu te nau akoʻí. Kapau te nau fai ʻeni, ʻe hoko mai ha maama foʻou ki heʻenau moʻuí. ʻE toe lahi ange ʻa e faivelengá ki he ngāué. Te nau ʻiloʻi moʻoni, ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻEikí pea ʻoku nau lea ʻi Hono huafá. Te nau maʻu ha tali kehe meiate kinautolu ʻoku nau akoʻí.”4

—Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008)

5. ʻE fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻokú ke lea ki aí.

T&F 100:7–8: “Ka ‘oku ou fai ha fekau kiate kimoua, ke mo fakahā ‘a e me‘a kotoa pē ‘okú mo fakahā ‘i hoku hingoá, ‘i he loto-molumalu, ‘i he laumālie ‘o e angamalū, ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē. Pea ʻoku ou fai kiate kimoua ʻa e talaʻofa ko ʻení, ʻe fakatatau ki hoʻomo fai ʻení ʻe fekauʻi atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia te mo leaʻakí.”

“ʻE lava foki ke ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he Maama ʻo Kalaisí. ʻOku ʻikai ke hanga ʻe ha faiako ia ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatō ki he loto ʻo ha toko taha lahi pe ha tamasiʻi siʻi ha meʻa muli pe ha meʻa foʻou. Ka ko e fetuʻutaki pē ʻa e faifekaú ia pe faiakó mo e Laumālie ʻo Kalaisí ʻa ia kuo ʻosi ʻi ai pē ia he tokotaha ko iá. Te nau maʻu ha ‘ongoʻi’ angamaheni ki he ongoongoleleí.”5

—Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015)

Fokotuʻu ha Taumuʻa

Ko e kamataʻangá pē ʻeni. ʻI hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻu ní, fokotuʻu ha taumuʻa ke ako ʻi he lahi taha te ke lavá ʻo kau ki he ngāue fakafaifekaú. Pea ke fai leva e meʻa kotoa pē te ke lavá ke kamata hono moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko iá. Manatuʻi: “Kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué; he vakai ʻoku hina ʻa e ngoué ki he utu-taʻú” (T&F 4:3–4).

Ngaahi Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ui ki he Ngāué,” Liahona, Mē 2017, 68.

  2. Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 21.

  3. David A. Bednar, “Ui ki he Ngāué,” 70.

  4. Gordon B. Hinckley, “Missionary Service”, First Worldwide Leadership Training Meeting, 11 ʻo Sānuali, 2003, 20.

  5. Boyd K. Packer, “The Light of Christ: What Everyone Called to Preach the Gospel, Teach the Gospel, or Live the Gospel Should Know” (lea naʻe fai ʻi he seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻoú, 22 ʻo Sune, 2004), 2, Church History Library, Sōleki Siti.