2018
Ko e Meʻaʻofa Fakaʻofoʻofa ʻo e Sākalamēnití
August 2018


Ko e Meʻaʻofa Fakaʻofoʻofa ʻo e Sākalamēnití

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Haʻu kia Kalaisi,” ʻa ia naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 26 ʻo Sepitema 2017.

Lotu ke fakafoʻou koe ʻi hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití pea mo manatuʻi ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
woman taking the sacrament

ʻI ʻEpeleli ʻo e 2017, naʻá ma maʻu ai ʻa e faingamālie ke tokoni ʻi he ʻoupeni hausi ʻi he Temipale Pālesi Falaniseé ki muʻa pea toki fakatapuí ʻi he ‘aho 21 ʻo Mē, 2017. ʻOku ʻi ai ha ʻīmisi tā tongitongi fakaʻofoʻofa ʻo Kalaisi (Christus) ʻoku tuʻu ʻi he kelekele ʻo e temipalé Ko ha tatau ia ʻo e ʻuluaki ngāue fakaʻaati mataotao ʻi he 1838 ʻa e tangata tā tongitongi mei Tenimaʻake ko Pēteli Tōvoloseni (Bertel Thorvaldsen). ʻOku ʻomi ʻe he tā tongitongi ko ʻení ha fakamaʻunga mahuʻinga ʻi he ngoué mo fakahā ki he tokotaha kotoa ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaholomamata ʻa hono fakaʻeiʻeikí, lahí, mo e tūkungá. ʻOku tohoakiʻi e kau ʻaʻahí ki he fakatātā ko ʻeni ʻo e ʻEiki kuo toetuʻú pea faʻa lahi hono fie maʻu ke nau tuʻu ai ʻo faitaá.

ʻOku faʻa ui ʻa e maka fakamanatú ni ko e Christus Consolator. Ko e consolator ko ha tokotaha ʻokú ne fai ha fakafiemālie (consoles).1 ʻOku ʻuhinga ʻa e console ke fakafiemālieʻi ha tokotaha kehe ʻi he taimi ʻo e mamahí pe loto mamahí, ke foaki ha nonga, kaungā mamahi, fakaʻofaʻia, pe fakahaaʻi ha manavaʻofa ki ha tokotaha kehe.2 ʻOku fakahoʻata mai ʻe he Christus ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakalangi ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí.

ʻOku tuʻu ʻa e ʻuluaki Christus Consolator ʻi Voa Fiu Kiei (Vor Frue Kirke), ʻa e Church of Our Lady, ʻi Koupeniheikeni, Tenimaʻake. ʻOku ʻātakaiʻi ʻa e Christus ʻe he ngaahi maka fakamanatu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku tuʻu ʻi ʻolunga pea mo lalo he maka fakamanatú ha ngaahi kupuʻi folofola ʻiloa mei he Tohi Tapú.

ʻĪmisi
Christus statue

ʻOku tohi ʻi ʻolunga ʻi he ongo ʻotu poú ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he lea faka-Tenimaʻaké: “DENNE ER MIN SØN DEN ELSKELIGE HØRER HAM.” ʻI he lea faka-Pilitāniá ʻoku pehē: “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻanga ʻeni: fanongo kiate ia.”

Ko e ngaahi lea ʻeni ne folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he taimi ne liliu ai ʻa Sīsū ʻi he moʻungá ʻi he ʻao ʻo Pita, Sēmisi mo Sioné. ʻOku pehē ʻe he veesi kakató, “Pea naʻe fakamalu ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ʻao: pea ongo mai mei he ʻaó ʻa e leʻo ʻo pehē, Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni: fanongo kiate ia” (Maʻake 9:7).

ʻOku ʻasi ʻi he tuʻuʻanga ʻoku fokotuʻu ai ʻa e Christus Consolator ʻa e ngaahi lea ko ʻení he lea faka-Tenimaʻaké: “KOMMER TIL MIG.” ʻI he lea faka-Pilitāniá ʻoku pehē: “Haʻu kiate au.” ʻI he ngaahi lea kotoa pē naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai mo ha meʻa ʻe kolea mo mahuʻinga ange kiate kitautolu ka ko e “haʻu kiate aú.”

ʻOku pehē ʻe he veesi kakató, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28).

ʻOku tau maʻu fakatouʻosi ʻi he ʻuluaki maka fakamanatu ko ʻeni ʻo e Christus Consolator, ʻa e fakaafe ʻa e Tamaí ke fanongo ki Hono ʻAlo Tofu Pē Taha Naʻe Fakatupú pea mo e fakaafe ʻa e ʻAló ke haʻu kiate Iá. ʻOkú Na fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke fanongo pea mo haʻu, ʻi he uouangataha moʻoni.

Ko hotau hala foki ʻeni ki hotau ʻapi fakalangí. “ʻOku mau tui ʻe lava ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí, tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.” (Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3). ʻE toki lava pē ke haʻu kakato ʻa e tokotaha kotoa kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻene tali e ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻOku tau “tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻo fou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”3

Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí

Ko e pōpoaki fakataha ʻeni ʻa e Tamaí mo e ʻAló. ʻOkú Na finangalo ke muimui e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ki he tokāteline ʻo Kalaisí. Ka, koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha maʻuhala, ʻoku ʻuhinga tatau pē ʻa e kupuʻi lea “ko e tokāteline ʻo Kalaisí” pea mo e ongoongolelei ʻo Kalaisí.

Ke fakamamafaʻi e taha ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻi Heʻena pōpoaki fekauʻaki mo e tokāteline ʻo Kalaisí, tau vakai ki he saati ko ʻení.

2 Nīfai 31

3 Nīfai 9

3 Nīfai 11

3 Nīfai 27

Fakakātoá

Tuí

1

2

4

1

8

Fakatomalá

5

4

4

3

16

Papitaisó

10

0

13

3

26

Laumālie Māʻoniʻoní

8

2

6

1

17

Kātakí

3

0

0

3

6

Tamaí

14

5

20

25

64

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻasi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi vahe ko ʻení (2 Nīfai 31; 3 Nīfai 9; 3 Nīfai 11; mo e 3 Nīfai 27). ʻOku toutou lave ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ki he tuí, fakatomalá, papitaisó, Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku lau ʻa e lahi ʻo e ʻasi ʻa e meʻa takitaha. Hangē ko hoʻo vakaí, ʻoku ʻasi tuʻo 8 ʻa e tuí; tuʻo 16 ʻa e fakatomalá; tuʻo 26 ʻa e papitaisó; tuʻo 17 ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; pea tuʻo 6 ʻa e kātaki ki he ngataʻangá.

Kae kehe, ko e meʻa ʻoku fakaofó ko ʻetau toe ʻiloʻi foki ʻa hono toutou lave ki he Tamaí ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Ko hono moʻoní, ʻoku fakamatalaʻi tuʻo 64 Ia, ʻo lahi ange ʻi he papitaisó.4 ʻE lava ke tau ʻiloʻi heni, ko e tokāteline ʻo Kalaisí, ko e tokāteline ia ʻo e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi.

Tau vakai lelei angé ki ha ongo potu folofola kau ki he Tamaí:

“Pea naʻe folofola ʻe he Tamaí: Mou fakatomala, mou fakatomala, pea papitaiso ʻi he huafa ʻo hoku ʻAlo ʻOfaʻangá.

“Pea ko ʻeni foki, naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻAló kiate au, ʻo folofola: Ko ia ia kuo papitaiso ʻi hoku hingoá, ʻe foaki kiate ia ʻe he Tamaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko aú; ko ia, muimui ʻiate au, pea fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou mamata ʻoku ou faí.

“Pea [ko au Nīfai] naʻá ku fanongo ki ha leʻo mei he Tamaí, naʻe folofola: ʻIo, ʻoku moʻoni mo totonu ʻa e ngaahi folofola ʻa hoku ʻOfaʻangá. Ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia.” (2 Nīfai 31:11–12, 15).

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e halá pē ʻeni.

ʻI hono toe fakaongo e ngaahi lea meia Mātiú, ʻoku fakahā mai ai ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻoku totonu ke tau haʻu kia Kalaisi pea toʻo ʻEne haʻamongá kiate kitautolu koeʻuhí, he ʻe lava ke fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga ʻoku tau fuá pea ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e fiemālie. ʻOku tau fua kotoa pē ha ngaahi kavenga. Mahalo ʻoku tau mafasia ʻi he angahalá, loto mamahí, maʻunimaá, puké, ongoʻi halaiá, pe maá. ʻOku ʻomi ʻa e fakamoʻuí mo e ʻamanaki leleí mo e fiemālié, ʻi heʻetau kumi kia Kalaisi ʻi he ngaahi faingataʻa ko ʻení.

Ko e tokāteline ʻo Kalaisí—ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke aʻusia tuʻo taha pē. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻetau tui fakalotú ʻoku tau hoko ʻo haohaoa ʻi heʻetau toutou “falala kakato” ki he tokāteline mo e ngaahi lelei ʻa Kalaisí (2 Nīfai 31:19). ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tau toutou fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku langa ʻa e sitepú takitaha ʻi he sitepu ki muʻá, pea ʻoku fakataumuʻa e ngāué ke toutou fakahoko maʻu pē.

ʻOku tupulaki ʻetau tuí ʻo mālohi ange ʻi heʻetau ngāueʻí. ʻOku tau tupulaki ʻi heʻetau feinga maʻu pē ke fakatomalá. ʻI heʻetau ngaahi ngāué, te tau lava ai ʻo fakalakalaka mei he ngaahi aʻusia tātātaha mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne hoko ko ha takaua maʻu pē. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí, te tau lava ai ʻo ʻilo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí mo fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga tatau ko ʻení.5 Pea ʻi heʻetau fakaʻau ke tatau ange mo Iá, ʻoku liliu leva lotó pea tau lava ke kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá (ʻo hangē ko ʻení, vakai, 2 Nīfai 31:2–21; 3 Nīfai 11:23–31; 27:13–21; Molonai 4:3; 5:2; 6:6; T&F 20:77, 79; 59:8–9).

ʻOku faingofua ke fakatokangaʻi ʻa e lava ke toutou ngāue ʻaki ‘a e ngaahi sitepu kotoa ʻi he tokāteline ʻo Kalaisí pea mo langa ai ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Kae fēfē ʻa e papitaisó? Ko hono moʻoní, ʻoku tuʻo taha pē ʻetau papitaiso maʻatautolú.

ʻĪmisi
passing the sacrament

Ko e Sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí

Ke tali ʻa e fehuʻí ni, ʻoku totonu ke tau vakai ki ha fakamatala fakalotu kilukilua naʻe hiki ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (James E. Talmage) (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ui The Articles of Faith. Naʻe ʻuluaki pulusi ia ‘i he 1899 pea kuó ne tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí mo hono ngaahi tefitoʻi akonakí ki he ngaahi toʻu tangata hoko ai kuo nau lau mo akó.

ʻI he fakahokohoko ʻo e tohí, ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻoku fekauʻaki ʻa e vahe takitaha mo ha taha ʻo e ngaahi tefito ʻo e tui makehe mei he talateú.6 ʻOku ʻi ai e ngaahi tefito ʻo e tui ʻe niʻihi ʻoku fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi vahe lahi ange, ka ʻoku fekauʻaki ʻa e vahe ʻe taha mo ha foʻi tefito ʻo e tui pē ʻe taha.

Ko e meʻa mālié, he ʻoku hā ʻa e vahe 9, ʻa ia ʻoku ui “Ko e Sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí,” ʻi he hili pē ʻa e vahe fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.7 ʻOku fakafekauʻaki ia ʻe ʻEletā Talamesi mo e tefito ʻo e tui hono faá.

ʻI he kamataʻanga ʻo e vahe hono 9, naʻe tohi ai ʻe ʻEletā Talamesi ʻo pehē, “ʻI heʻetau ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻo hangē ko hono fakamahino ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Tui hono faá, ʻoku nofo e tokangá ʻi he tefito ʻo e Sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ke nau fakahoko ʻa e ouau ko ʻení ʻaki ʻenau talangofua ki he ngaahi fie maʻu ʻo e tuí, fakatomalá, mo e papitaiso ʻaki e vaí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi lea ko iá, ʻoku tau lava leva ʻo ʻilo e ʻuhinga ʻoku fakafekauʻaki ai ʻe ʻEletā Talamesi ʻa e sākalamēnití mo e tefito ʻo e tui hono faá. Ko e sākalamēnití ko e ouau ia hono hoko ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa hili hono fakamaʻu ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ko e sākalamēnití ko e ouau ia hono hoko ʻoku fie maʻu ʻe ha tangata hili ʻene maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Ko e sākalamēnití ʻko e ouau ia hono hoko ʻoku fie maʻu ʻe he fakafoʻituituí hili ʻene maʻu ʻenitaumeni ʻi he temipalé.

Ko e sākalamēnití ko e ouau ia hono hoko ʻoku fie maʻu ʻe ha onga hoa mali hili ʻena silá.

Ko e sākalamēnití ko e ouau ia hono hoko ʻoku tau fie maʻú. Ko e sākalamēnití ko e kī ia ki hono maʻu e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalaʻi ʻo e angahalá, mo e ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Ko e meʻangāue ia ʻoku tau fakafoʻou ai ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó.

ʻI he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2 ʻoku pehē ai, “ʻOku fekau ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau faʻa fakataha ke maʻu ʻa e sākalamēnití ke nau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí pea mo fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó.”9 Mahalo te ke fehuʻi, “ʻA e ngaahi tāpuaki ha?” Ko hono moʻoní, ko ha tāpuaki ʻo e papitaisó ʻa e hokohoko fakakoloaʻi ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻoku toe fakafoʻou nai mo e mālohi fakamaʻa ʻo e papitaisó, ʻa ia ko e taha ʻo hono ngaahi tāpuaki fakaofo tahá?

Vakai ki he fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku fekauʻi kitautolu ke tau fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá pea haʻu ki he ʻEikí mo ha loto mafesifesi mo ha loto fakatomala ʻo maʻu ʻa e sākalamēnití. … ʻOku tau fakamoʻoni ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau fakahoko ʻa e fuakava ko ʻení, ʻoku fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo hotau papitaisó. ʻOku ngaohi ai kitautolu ke tau maʻa pea lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.”10

Neongo ia, tau fakatokanga, “naʻe ʻikai fokotuʻu ʻa e sākalamēnití ko ha founga pau hono maʻu ha fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.”11 ʻI hono fakalea ʻe tahá, he ʻikai lava ke ke fai angahala he pō Tokonakí pea ʻamanaki ke fakamolemoleʻi koe ʻaki hono toʻo ha konga mā mo inu ha meʻi vai ʻi he ʻaho Sāpaté. Ko e fakatomalá ko ha ngāue lahi ange ʻa ia ʻoku fie maʻu ai ʻa e ongoʻi loto tauteá mo e siʻaki ʻo e angahalá. ʻOku kovi lahi ki he Fakamoʻuí ʻa e fakatomala ʻoku faʻufaʻu tokamuʻá.

ʻOku tau taau mo e mālohi fakamaʻa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití ʻoku tau tāú.12 Ko e founga ʻeni ʻoku tauhi ai kitautolu ke tau “maʻa ange mei māmaní” (T&F 59:9). ʻOku hoko totonu pē sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ʻi he papitaisó, ʻi hono toutou fakaʻaongaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí ʻi he fakalakalaka e Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní ki he haohaoá.

ʻOku totonu ke tau muimui he hala ko ʻení, ʻo hoko e sākalamēnití ko e ouau ʻoku hoko mai ʻi he papitaisó mo e maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ki he sākalamēnití ke tomuʻa fakakaukau mo tokanga. He ʻikai lava ke ke ʻamanaki ke hoko e sākalamēnití ko ha aʻusia fakalaumālie kapau ʻokú ke fakatovave holo, text ʻi hoʻo telefoní, pe tohoakiʻi hoʻo tokangá ʻe ha meʻa.

Ko ia, haʻu kei taimi ki he lotú. ʻI he kamata ‘a e himi sākalamēnití, fakapapauʻi ʻoku tuku taha pē hoʻo fakakaukaú ki he Fakamoʻuí, ʻEne Fakaleleí, ʻEne ʻofá mo ʻEne manavaʻofá. Lotua ke fakafoʻou koe ʻi hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití pea mo manatu kiate Ia.

Ko ha Lēsoni mei Luanitā

ʻI he 1994, naʻe hoko ai ha fakapō fakalilifu ʻi Luanitā. Naʻe fakapōngi ha kakai ʻe toko 600,000 ki he 900,000 ʻi ha ʻaho pē ʻe 60 ki he 90.

Ne faifai pea fokotuʻu ʻe he Siasí ha kolo ʻi he kolomuʻa ko Kīkalí. Naʻe sai pē ʻa e koló—ka ne ʻikai ha kau faifekau taimi kakato. ʻI he 2011, naʻá ma ngāue ai ʻi he ʻĒlia ʻAfilika Tonga-hahaké ʻi he taimi ne mau ʻiloʻi ai, mo e loto mamahi, kuo fakataʻeʻaongaʻi ʻetau lēsisita ko ha siasí ʻi he fonua ko Luanitaá, ʻa ia ko hono ʻuhingá naʻe taʻefakalao ʻetau ngāue ko ha siasí. Ne mau toe ʻiloʻi foki naʻe ʻikai feʻunga homau falelotú ke fakahoko ai ha ngaahi fakataha ʻa e Siasí, ʻa ia ko ha ʻapi fungavaka ua. Ne fakahoko leva ʻe he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá, ʻi haʻanau fengāueʻaki mo e tokotaha ʻoku mau fetuʻutaki mo ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e tuʻutuʻuni fakamamahi ke tāmateʻi ʻa e kiʻi koló. Naʻe ʻikai toe lava homau kāingalotú ʻo fakataha ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí.

Ne kamata ngāue fakamātoato ʻa e kau loea ʻi Kīkalí, Sōleki Sití, mo Sohānesipēki, Saute ʻAfiliká, ke fakaleleiʻi e ngaahi palopalemá. Lolotonga iá, naʻe toutou ʻeke ʻe he Kāingalotú pe te nau lava ʻo toe fakataha ʻa fē. Naʻe fakakau atu ʻa e ngaahi māhiná mo e ʻikai pē ha fakalelei pe fakalakalaka.

Hili ha māhina nai ʻe 10, ne mau puna ki Kīkali ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ko iá mo feinga ke poupouʻi hake honau laumālié. Ka ki muʻa iá, ne mau kole ke fokotuʻu e meʻá ni ʻi he lisi lotu e temipalé ʻi he ngaahi fakataha fakauike ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he ʻaho Tūsite ki muʻa pea mau folau mei Sohānesipekí ki Kīkalí, ne fai mai ha fetuʻutaki, tuʻunga ʻi ha ngāue fakaofo, kuo foaki ʻe he puleʻangá ki he Siasí ha lēsisita fakataimi ʻi Kīkali. ʻI he ʻaho Tuʻapulelulu pē ʻo e uike ko iá, ne fai ʻe he komisiona fakafeituʻú ha fakaʻatā mei he tuʻutuʻuni fakafeituʻú. ʻE lava ke toe fakataha ʻa e Kāingalotu ʻi Kīkalí ʻi hotau falé ʻo ʻikai maumauʻi ai e laó.

Ko e meʻa fakaofo ʻeni! Naʻe fai e fetuʻutaki fakavavevave ki he kāingalotú ʻe fakataha ʻa e koló ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻa mau tūʻuta atu ʻi he ʻaho Falaité pea fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau omi ki he lotú. ʻI heʻene aʻu ki he ʻaho Sāpaté, naʻe haʻu kātoa e kāingalotú—kātoa kinautolu—pea mo ha tokolahi ʻo honau ngaahi kaungāmeʻá. Ne nau vave mai, ʻi heʻenau fiefia ke toe fakatahá. ʻI hono tāpuakiʻi mo tufaki ʻo e sākalamēnití, ne mau aʻusia kotoa ha laumālie makehe ʻo e fakafoʻou, fakamālohia, mo e fakamaʻa.

ʻOku mau manatuʻi ʻemau fifili ʻi he fakatahá, pe ko e hā ne ʻikai ke mau ongoʻi ai e laumālie tatau he uike kotoa ʻi heʻemau maʻu ʻa e sākalamēnití. Ne mau vakavakai holo ki he Kāingalotú ʻo fakatokangaʻi ne nau ʻomi fiekaia mo fieinua ki he sākalamēnití. Ne ʻomi ʻe heʻenau tuí, faivelengá, mo e faʻa kātakí kiate kimautolu kotoa ha ngaahi tāpuaki. Naʻa mau tukupā ai ko e fē ha taimi te mau toe maʻu ai ʻa e sākalamēnití, te mau manatuʻi e aʻusia ko ʻeni mo e Kāingalotu ʻi Kīkalí. Ne mau tukupā te mau fiekaia mo kimautolu foki ki he ngaahi tāpuaki ʻo e maʻu e sākalamēnití.

Te mou manatuʻí, ʻi he hili hono fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e sākalamēnití ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí, naʻá Ne folofola ange ko e kī ki he fokotuʻu kinautolu ʻi Hono maká, ko e sākalamēnití. Naʻá Ne pehē:

“Pea ʻoku ou tuku ʻa e fekau kiate kimoutolu ke mou fai ʻa e ngaahi meʻá ni [maʻu ʻa e sākalamēnití]. Pea kapau te mou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku mou monūʻia, he kuo mou langa ʻi heʻeku maká.

“Ka ko ia ia ʻiate kimoutolu te ne fai ʻo lahi hake pe siʻi hifo ʻi he ngaahi meʻa ní, ʻoku ʻikai ke langa ia ʻi heʻeku maká, ka ʻoku langa ia ʻi ha makatuʻunga ʻoneʻone; pea ka tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai e vaí, pea angi ʻa e matangí ʻo faʻaki ki ai, te nau hinga” (3 Nīfai 18:12–13).

Ko e sākalamēnití ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ia ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho Sapate kotoa pē ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi māmaní. ʻI he sākalamēnití, ʻoku tau aʻusia ai ha konga mahuʻinga ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻo ne ʻomi kitautolu ke tau ofi ange ki hotau Fakamoʻuí mo aʻusia ʻa ʻEne ʻofá mo e fakamolemolé ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi mōmeniti ko ʻení ʻi he uike takitaha, ʻa ia ʻokú ne tokoni ke tau tokanga taha pē ki he Fakamoʻuí.

“Maʻaku ʻAtaʻatā Pē”

Naʻe vahevahe mai hama kaungāmeʻa ʻi ʻAfilika Tonga e founga naʻá ne aʻusia ai ʻení. ʻI he taimi ne papi ului foʻou mai ai ʻa Taiení, naʻá ne kau ki ha kiʻi kolo mavahe mei Sohānesipeki. ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha, lolotonga ʻene tangutu he haʻofangá, ne ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe ha tīkoni lolotonga hono tufaki ʻo e sākalamēnití, koeʻuhí ko e faʻunga ʻo e falelotú. Naʻe loto mamahi ʻa Taieni ka naʻe ʻikai ke ne lea. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻa e ʻikai aʻu ki ai e tufá peá ne fakahā ia ki he palesiteni fakakoló ʻi he tuku ʻa e lotú. ʻI he kamata ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe fakaafeʻi ʻa Taieni ki ha loki ne ʻikai ha taha ai.

Ne hū mai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki. Naʻá ne tūʻulutui ʻo tāpuakiʻi ʻa e maá, peá ne ʻoange kiate ia ha konga mā. Naʻá ne kai ia. Naʻe toe tūʻulutui leva ʻo ne tāpuakiʻi ha vai, pea ʻoange kiate ia ha kiʻi ipu. Naʻá ne inu ia. Ne haʻu kia Taieni ha ongo fakakaukau: ʻUluakí, “Naʻá ne [ko e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí] fai ʻeni maʻaku ʻataʻatā pē,” pea ko e tahá, “Naʻá Ne [ko e Fakamoʻuí] fai ʻeni maʻaku ʻataʻatā pē.” Naʻe ongoʻi ʻe Taieni e ʻofa ʻataʻatā ʻa e Tamai Hēvaní maʻana ʻo fou ʻi he sākalamēnití.

ʻĪmisi
sacrament tray

Ne tokoni ʻene ʻiloʻi ko e feilaulau e Fakamoʻuí maʻana ʻataʻatā peé, ke ne ongoʻi ofi ange ai kiate Ia mo ne fakatupu ha holi lahi ke pukepuke e foʻi ongo ko iá ʻi hono lotó—ʻi he ʻaho kotoa kae ʻikai ko e Sāpaté pē. Naʻá ne fakatokangaʻi neongo naʻe nofo ʻi ha haʻofanga ke maʻu e sākalamēnití, ka naʻe fakafoʻituitui kiate ia e ngaahi fuakava naʻá ne fakahoko foʻou he Sāpate kotoa pē. Naʻe tokoni—pea ʻoku kei tokoni ʻa e sākalamēnití—ke ongoʻi ai ʻe Taieni ʻa e mālohi ʻo e ʻofa fakaʻotuá, ʻiloʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻene moʻuí, peá ne toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.13

ʻOku tatau ʻema fakaafé mo ia naʻe fai ʻe Molonaí:

“ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí; pea kapau ʻoku tupu ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí, ʻoku ʻikai te mou teitei lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá.

“Pea ko e tahá, kapau ʻoku tupu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí, ʻo ʻikai fakaʻikaiʻi hono mālohí, ʻoku toki fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻia Kalaisi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻi he fuakava ʻa e Tamaí ke fakamolemoleʻi hoʻomou ngaahi angahalá ke mou hoko ʻo māʻoniʻoni taʻe-ha-ʻila” (Molonai 10:32–33).

ʻOku hoko ʻeni ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí, ke tau lau e sākalamēnití ko e ouau ʻoku hoko ʻi he papitaisó mo e maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te tau lava ʻi he foungá ni ke falala “kakato ai ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻoku ne māfimafi ke fakamoʻuí” (2 Nīfai 31:19). ʻOku tau fakamālō ki he sākalamēnití—ki he founga ʻo ʻene akoʻi mo fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ʻi he uike kotoa ʻa e meʻa naʻe fai ʻe hotau Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻOku tau fakamālō kiate Ia koeʻuhí he ʻoku tau ʻilo naʻá Ne fai e Fakaleleí maʻatautolu takitaha.

ʻI he taimi naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne pehē ko e taimi ʻe tō mai ai ʻa e ʻuhá, matangí, mo e tāfeá. Naʻe ʻikai ke Ne pehē kapau. Ko hono moʻoní, ʻe tō ʻa e ʻuhá, matangí, mo e tāfeá ki he tokotaha kotoa pē. Ka naʻá Ne fakahā mai ko e founga ʻoku tau langa ai ʻi Hono maká ke tau sio kiate Ia ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití (vakai, 3 Nīfai 15:9; 18:1).

ʻE ʻi ai ha taimi ʻi hoʻomou moʻuí takitaha, te mou momou ai ke ʻalu ki he lotú ʻo maʻu ʻa e sākalamēnití. Kapau kuo teʻeki hoko ia kiate koe, kuo pau ke hoko mai. Ka ke mou ʻiloʻi ʻeni: kapau te ke muimui ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí pea maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, ʻe lilingi hifo ‘a e ngaahi tāpuaki te ne pukepuke koe ke ke mālohi, fefeka, pea mo tuʻu maʻu ʻi he fakavaʻe mālohi ko Sīsū Kalaisí. ʻE kaunga ʻa hoʻo fili ke fai iá ho tuʻunga taʻengatá. Te ke fokotuʻu ai koe ʻia Sīsū Kalaisi, ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻetau tuí.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Vakai, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “consolator.”

  2. Vakai, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, “console.”

  3. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 1.

  4. ʻOku kau ai ʻa e Ia/Ne/Hono.

  5. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 6, 115–26.

  6. Vakai, James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. (1924), v–ix.

  7. Vakai, Talmage, Articles of Faith, vi.

  8. Talmage, Articles of Faith, 171.

  9. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 2.1.2.

  10. Dallin H. Oaks, “Special Witnesses of Christ,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 14.

  11. Talmage, Articles of Faith, 175.

  12. Vakai, Dallin H. Oaks, “Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Liahona, Nōvema 2008, 17–20.

  13. Vakai, Dale G. Renlund, “Ke u Tohoakiʻi ʻa e Kakai Fulipē Kiate Au,” Liahona, Mē 2016, 39.