2018
Ngāue Fakaetauhi ki he Tokotahá
August 2018


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Ngāue Fakaetauhi ki he Tokotahá

Ko e fē pē ha taimi te ke ongoʻi ai ko ha taha pē koe ʻo e ngaahi mataʻifiká, manatuʻi maʻu pē ko koe ʻa e fika ʻULUAKÍ.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi  kuo maliu atú, ne mau hiki ki ha uooti foʻou. Ne vahe mai ʻe heʻeku taki lakanga fakataulaʻeiki fakauōtí ha hoa faiako fakaʻapi pea ko e taha ʻo e ngaahi fāmili ne vahe mai ke ma ʻaʻahi ki aí ko ha tangata kuo taʻu lahi ʻene mavahe mei he Siasí.  Ko ha māmālohi ia pea naʻe ʻikai ke fie foki mai ki he Siasí hili ʻema ngaahi ʻaʻahí mo e fakaafé.

Lolotonga ʻeku kei folau ki ha fonua ʻe taha ʻi ha ngāue, ne u text ki hoku tokoua ko ʻení mo ha fakalotolahi mo toe fakaafeʻi ke haʻu ki he lotú.  Naʻá ku fakapapauʻi ange kapau te ne fie maʻu ha meʻalele ke ʻave ai ia, ʻe lava ʻe hoku uaifí ʻo ʻave ia mo hono hoá.  Lolotonga ʻeku tūʻulutui ʻo lotú, ne u ongoʻi e tatangi ʻeku telefoní ko haʻane tali mai ʻeku text.  Naʻe text mai, “kuó u talanoa mo hoku uaifí pea ʻokú ma ongoʻi hangē ko ha mataʻifika pē kimaua he Siasí.”

ʻI heʻeku kei tūʻulutuí, ne u lotu ki he Tamai Hēvaní ʻo pehē, “Tamai kātaki, ʻafio mai ki he text ko ʻení.  Ko e hā te u talaangé?” ʻI he taimi ko iá, ne ueʻi fakalaumālie au. Ne u tali ʻaki ha text ne pehē, “siʻoku tokoua, ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi ai ko ha taha pē koe ʻo e ngaahi mataʻifiká, manatuʻi maʻu pē ko koe ʻa e fika ʻULUAKÍ”.

Ne ʻikai te u toe fanongo mei ai he ʻaho ko iá, ka ʻi heʻeku foki ki ʻapi he Sāpate ko iá ne u ʻalu ki he lotú pea naʻe ʻi ai e tokoua ko ʻení mo hono uaifí. ʻI heʻeku talitali iá, naʻá ne lulululu mai mo pehē, “Naʻe pau pē ke u haʻu. Ne ʻikai ke u lava ʻeku mamaʻo mei hení.”

ʻI heʻeku fakakaukau ki he aʻusia ko ʻení, ne u houngaʻia ʻaupito he fanongo ki hono fanongonogo ʻe Palesiteni Russell M. Nelson ha liliu mahuʻinga ki he Faiako ʻAʻahí mo e Faiako Fakaʻapí lolotonga e fakataha efiafi Sāpate ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “kuo mau fai ha tuʻutuʻuni ke fakapekia atu e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, ʻo hange ko ia ne tau ui ʻaki kinauá. Ka te tau kamata ha founga foʻou mo lelei ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé. Te tau ui e ngaahi feinga ko ʻení ko e ‘ngāue fakaetauhí’.”

Naʻe kole e ʻEikí ki he ʻAposetolo ko Pitá pea kiate kitautolu kotoa, “Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:17). ʻOku tau fakahoko ʻeni ko ha kau tangata mo ha kau fafine ngāue fakaetauhi ʻi ha founga faaitaha ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú.

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, kuo pau ke tau fakakau ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí. “ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, pea ʻoku nau muimui ʻiate au” (Sione 10:27). ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ʻi he faʻa lotú pea fekumi ki ha fakahā mo muimui he ngaahi ueʻi fakalaumālié, te tau hoko ko e leʻo ʻo e ʻEikí ki Heʻene fanga sipí ke nau muimui ai.

Naʻe fakamatalaʻi foki ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland he fakataha hoʻatā efiafi Sāpate ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí, ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te tau lava ʻo fengāueʻaki fakaetauhi ai mo e niʻihi kehé.

“Hangē ko e faleʻi naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí he ngaahi taʻu lahi kuohilí, fai ʻa e lelei taha te ke lavá. Tānaki atu ki ha faʻahinga taimi tēpile pē ʻokú ke fokotuʻu ke fakahoko ai e ʻaʻahí, ʻe lava ke fakalahi atu ki he tohi māhina ko iá ha fetuʻutaki telefoni, faitohi, text, ʻīmeili, talanoa vitiō, ngaahi fetalanoaʻaki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ngaahi ngāue tokoni, ʻekitivitī fakasōsiale, mo ha faingamālie kehe ʻi he mītia fakasōsialé.”

“ʻOku ʻikai fie maʻu ke ʻilo ʻe kimautolu ia ʻi he hetikuota ʻo e Siasí ʻa e founga pe feituʻu pe taimi ʻokú ke fetuʻutaki ai mo homou kakaí.  Ko e meʻa pē ʻoku mau tokanga ki aí—mo tokanga ʻaupito—ke ke fakahoko ia, pea ke ke faitāpuekina kinautolu ʻi he founga kotoa pē te ke lavá.”

ʻI he talanoa fakatātā mahino ngofua kae ongo ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne folofola ai, “ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, pea ka mole hanau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá, kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo ia?” (Luke 15:4).

Ko ha fakamanatu ʻeni ko e fē pē ha taimi te ke ongoʻi ai ko ha taha pē koe ʻo e ngaahi mataʻifiká, manatuʻi maʻu pē ko koe ʻa e fika ʻULUAKÍ ki he ʻEikí.