2018
ʻOku Mau Mahulu Hake ʻi Homau Fakahingoá (Labels)
August 2018


Founga Fakakomipiutá Pē

ʻOku Mau Mahulu Hake ʻI Homau Fakahingoá (Labels)

‘Oku ’ikai makatuʻunga ho mahuʻingá ʻi he meʻa te ke lava pe ʻikai lava ke faí.

ʻĪmisi
young adult woman sitting in field

ʻOku tau saiʻia ʻaupito ke fakahingoa kitautolu—ʻofefine, tokotaha ʻaati, tokotaha ako, mo e tokotaha lele. Neongo ʻoku fakaivia kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakahingoaʻaki kitautolú, ʻo tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke tupulakí, ka ʻoku ʻi ai foki ha tafaʻaki fakatuʻutāmaki ki ai. Ko e taimi ʻoku tau fakatatau ai hotau fakahingoá ki he niʻihi kehé, ohi mai ha ngaahi hingoa te ne ikunaʻi pe fepaki mo hotau natula faka-ʻotuá, pe tuku ha ngaahi fakahingoa ke ne ʻai ke tau ongoʻi taʻefeʻungá, ʻe lava ke holoa leva hotau mahuʻinga fakaekitá mo e tuʻunga fakalaumālié ʻo momo iiki.

Sai, fēfē kapau te mau fakahā atu ʻoku ʻi ai ha fakahingoa mahuʻinga, taʻengata, mo makehe ʻoku tau ʻinasi kotoa ai?

Ko e ngaahi fakakaukau ʻeni mei ha kau fafine kehekehe ʻe toko tolu ʻoku nau kehekehe ʻaupito. Ka ʻoku tau ʻinasi kotoa pē ʻi he fakahingoa mahuʻinga tahá.

Sanitele:

ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke ʻoua naʻá te fakafehoanaki kita ki he niʻihi kehé, tautautefito ʻi ha fāmili. Ko ha sīpinga kuó u fāinga mo ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko hono fakafehoanaki maʻu pē au ʻe he kakaí ki hoku ongo tehiná. ʻOku mau kehekehe ʻaupito. ʻOku mau ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo ʻemau moʻuí pea kehekehe homau ngaahi talēnití mo kehekehe homau ngaahi ʻulungāngá. kehekehe. Kuó u ʻosi mali ʻi ha meimei taʻu ʻeni ʻe 15, ʻoku ʻi ai ʻeku fānau ʻe toko fā, kuó u faʻu mo pulusi ha ngaahi tohi talanoa ʻe nima ʻi he māketi fakafonuá mo tā ʻa e haʻapé ʻi ha meimei taʻu ʻe 30. ʻOku lahi fau e ngaahi taumuʻa ʻoku ou fie fakahokó. Ko e taimi ʻoku ou loto taʻefiemālie ai ʻi he ʻikai lava ke u fakahoko e lahi ʻoku ou loto ki aí, ʻoku ou manatu ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní maʻakú, neongo pē he ʻikai lava ke fakakakato kinautolu kotoa. Neongo ʻoku ou fakakaukau ʻoku tokoni hotau ngaahi talēniti kehekehé ke fakafōtunga kitautolu, ka ʻo kapau ʻe toʻo kotoa ia—ʻa e ngaahi talēnití mo e ngaahi fakahingoá kotoa, ʻe ʻikai haʻanau ʻaonga. ʻOku fakaiku kotoa ki he meʻa pē ʻe taha—ko hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Kapau te u fai pē hoku lelei tahá, ʻe ʻiate au ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tokoniʻi au ʻe he moʻoni ko iá ʻi heʻeku fonongá mo ne ʻomi ʻa e fakafiemālie moʻoní, neongo pe ko e hā e fakahingoa ‘oku fai mai ʻe māmaní pe ko ia ʻoku ou ʻai kiate aú.

Sālisi:

Ko ha faʻē nofo-pē-ʻi-ʻapi au. ʻOku ʻi ai haʻaku fānau tangata ʻe toko tolu mo ha husepēniti pea ko ʻeku moʻuí pē kinautolu. Ko e poupou lahi taha au kiate kinautolú. ʻOku nau fakafōtunga pe ko hai au. ʻOku ʻikai haʻaku ngāue makehe mei hoku fāmilí. Ko hoku taʻoketé ko ha faʻē nofo-pē-ʻi-ʻapi ki ha fānau ʻe toko fā, ka ko ha tokotaha faʻu tohi fakaofo ia. Ko hoku tehiná pē taha ʻi he fāmilí, kuó ne ʻosi mei he ʻunivēsití, ʻokú ne ngāue ʻi he feituʻu naʻá ne fakaʻānaua ki aí, pea ʻoku teʻeki ke ne mali. ʻOku mau kehekehe kotoa pē. Mahalo pē ʻe fakahingoa kehekehe kimautolu, ka ʻoku ʻikai ʻai ʻe he ngaahi fakahingoa ko iá ke mahuʻinga ange pe siʻi ange ha taha. Neongo ʻemau kehekehé, ka ko e fānau kotoa kimautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimautolu kotoa. ʻI he ikuʻangá, ko e meʻa pē ia ʻoku mahuʻingá. Mahalo ʻe kehe hoku fakahingoá mei hoku ongo tokouá, ka ʻi hono toʻo kotoa iá, ʻoku mau tatau kotoa pē. ʻOku mau maʻu ʻa e ikuʻanga taʻengata tatau pē.

Sakele:

Kuó u fekumi ki ha ngaahi fakahingoa lahi. Kuó u ʻosi mei he ʻunivēsití, pea ko ha tokotaha faʻu tohi, pea mo ha taukaveʻi ke ʻai ʻa e keke sīsí ko ha kulupu meʻakai pē ʻoʻona. Ka ʻoku ʻi ai foki mo haʻaku ngaahi fakahingoa ʻoku ʻikai ke u fuʻu saiʻia ai. ʻOku teʻeki ke u mali, ʻoku ou fefaʻuhi mo ʻeku moʻui leleí, pea ko e taimi lahi, ʻoku ou ongoʻi taʻefeʻunga. ʻOku ou tuku ha niʻihi ʻo hoku ngaahi fakahingoa “vaivaí” ke nau ikunaʻi au. Pea ko e taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e ngaahi fakahingoa ko ia ʻoku ou laukau ʻakí ʻoku nau kamata ke puleʻi hoku tuʻunga totonú. Ka ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau moʻoni ai pe ko hai au pea mo manatuʻi ko e ʻofefine au ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne liliu e meʻa kotoa. Ko e fakahingoa pē taha ʻokú ne ʻomi e mahuʻinga ʻo e moʻuí ko hotau tuʻunga fakalangí. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa kotoa ki hoku kahaʻú, pe ko e ngaahi fakahingoa te u maʻu pe taʻe maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, ka ʻoku ou fiemālie pē ʻi heʻeku lava ke pehē, “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá” pea ʻi heʻeku ʻiloʻi iá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe meʻa. Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u ngāueʻi ʻa e fakahingoa ko iá pe ko ʻEne ʻofá—naʻe ʻomi taʻetotongi ia kiate au. ʻOku ou ʻilo kapau te u feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki Hono finangaló, pea kapau te u manatuʻi maʻu pē ko hai moʻoni au, te Ne tāpuakiʻi au (vakai, T&F 82:10). ʻI he taimi ʻoku fakafehokotaki ai hoku ngaahi fakahingoa kehé ki he taha ʻoku mahuʻinga tahá, te u lava leva ʻo maʻu ʻa e fiefia mālohi, mo e maʻongoʻonga moʻoní ʻiate kinautolu kotoa.