2017
O Le Ala a le Talalelei i le Fiafia
Setema 2017


O Le Ala a le Talalelei i le Fiafia

Mai se saunoaga i le faigalotu, “Living after the Manner of Happiness,” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 23 o Setema, 2014. Mo le tusiga atoa i le gagana Peretania, alu i le web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

O Iesu Keriso o “le ala, le upumoni, ma le ola.” E leai se tasi e oo mai i le fiafia moni vagana ai ua mai ia te ia.

Ata
lighted path

I se faaupuga ou te mautinoa ua outou faafofoga i ai i le tele o taimi, sa saunoa mai ai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44), “O le fiafia o le faamoemoega lea ma le mamanu o lo tatou i ai iinei; ma o le iuga foi lena, pe afai tatou tulitulimatagauina le ala e tau atu i ai.”1

O le sailiga aoga lena mo le fiafia o lea ou te fia tautala atu ai. Ia matau na ou fai atu, “sailiga mo le fiafia,” a le fiafia lava ia. Ia manatua le gagana na filifilia e le Perofeta o Iosefa: sa saunoa e uiga i le ala lea e tau atu i le fiafia, o le ki lea i le ausiaga o lena sini.

E le o se sailiga fou lenei. Sa avea o se tasi o tuliloaga taua a le tagata soifua i le talafaasolopito o le olaga. Sa fai mai se tasi o tamalii atamai lauiloa o le itulagi i Sisifo e faapea, o le fiafia o le uiga lea ma le faamoemoega o le olaga, o le manulauti atoa ma le gataaga o le i ai o le tagata soifua.2

O ia lena o Aristotle, ae ia maitau le talitutusa o lana faamatalaga faavaloaga ma le saunoaga a le Perofeta o Iosefa—toetoe lava a tutusa faaupuga. I laina amata o le Tautinoga o le Tutoatasi a le I.S., na faasaoina ai e faavavau e Thomas Jefferson a tatou tuliloaga faaletagata lava ia ma faaleupufai e ala i le sosooina e faavavau (i Amerika lava ia) o aia tatau maoae e le mafaatitia e tolu o le “Ola, Saolotoga ma le tulitulimatagauina o le Fiafia.” Ae ia matau o na mea maoae e tolu, o le fiafia e le o se aia tatau (e pei o le ola ma le saolotoga) ae ua fitoitonu i le tulitulimatagauina o le fiafia.

E faapefea la ona tatou “tulitulimatagauina” le fiafia, ae maise lava o loo tatou talavou ma leai ni potomasani, ma atonu foi ma sina fefe, ma ua taatia mai le olaga i o tatou luma, o se mauga e faigata ona tatou a’ea? Ia, e tasi le mea ua tatou mautinoa: e le faigofie ona maua le fiafia i le tamoe sao atu i ai. E masani lava ona nenefu tele, puupuu tele, ma maaleale tele. Afai e te lei iloaina lava, o le a e iloa i le lumanai, o le tele lava o taimi, e oo mai le fiafia ia i tatou ae tatou te lei mafaufauina, pe a o tatou pisi i le faiga o se isi mea. O le fiafia e toetoe lava o taimi uma o se taunuuga o se isi taumafaiga.

Ata
girl with butterfly

Atapue mai le Getty Images

Sa faapea mai Henry David Thoreau, o se tasi o tusitala sa ou fiafia lava i ai a o ou i ai i le iunivesite, “O le fiafia e pei o se pepe; o le tele o lou tulitulia, o le tele foi lea o lona solasola ma oe, ae afai e te taulai atu i isi mea, o le a sau ma nofo lemu i luga o lou tauau.”3 O se tasi lenei o ulaga o le talalelei lea e masani ona iloagofie, e pei o le “o e ua mulimuli foi e avea ma muamua” (Mataio 19:30; MF&F 29:30) ma le “faamaumau lou ola e maua ai” (tagai i le Mataio 16:25). Ua tumu le talalelei i ulaga ma fe’alofaiga faapena, ma ou te manatu o le tulitulimatagauina o le fiafia o se tasi lea o na mea. E faapefea la ona tatou faaleleia o tatou avanoa mo le fiafia e aunoa ma le tulituliapuina lea e faapea ai ona tatou le maua? Sei ou alu lava i se tusi e sili ona mataina mo ni tali.

Ola ai “e tusa ma le Ala o le Fiafia”

O uluai tausaga e 30 o le talafaasolopito o le Tusi a Mamona e le o tuuina mai ai se tala manaia. Sa oo ina faateteleina le inoino i totonu o le auaiga o Liae ma Sarai, lea na faapea ona tetea ma vaeluaina ai lo latou auaiga, ma sosola mamao ai le tasi o vaega i le vaomatua, ona o le matatau mo o latou ola ina nei o latou afaina i le sailiga fasioti tagata a le isi vaega. Ao o ese faafuasei atu le vaega muamua i fanua le mautu e saili ai le saogalemu ma fatuina ai se olaga mo i latou lava i le mea sili latou te mafaia, sa fai mai le perofeta-ma le taitai o le itu sa Nifae o le aiga, sa latou “ola e tusa ma le ala o le fiafia” (2 Nifae 5:27).

A mafaufau atu i mea na latou oo i ai mo le 30 tausaga, faatasi ai ma mea ua tatou iloa o loo faatalitali mai mo i latou i tofotofoga o i luma atu, o se faamatalaga faapena e foliga mai toetoe lava a tiga. E mafai faapefea ona faamatalaina se mea faapenei o se mea tutasi e pei o le “fiafia”? Ae sa lei fai mai Nifae sa latou fiafia, e ui ina mautinoa lava sa latou fiafia. O lana tala mai, sa latou “ola e tusa ma le ala o le fiafia.” Ou te manao ia outou malamalama o loo i ai se ki matagofie i lena fuaitau e mafai ona matala ai faamanuiaga taua mo oe i aso o totoe o lou olaga.

Ou te le manatu o le Atua i Lona mamalu po o agelu o le lagi po o perofeta i le lalolagi, ua faamoemoe e faafiafia i tatou i taimi uma, i aso uma i soo se mea, pe a mafaufau atu i suega ma tofotofoga lea ua fuafuaina e tuuina mai e lenei malo o le lalolagi. E pei ona faaupuina ai e Peresitene James E. Faust (1920–2007), Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, i se tasi o taimi: “O le fiafia e le tuuina mai ia i tatou i totonu o se afifi lea e na o le tatou tatalaina lava ma faaaoga loa. E leai se tagata e fiafia mo le 24 itula i le aso, fitu aso o le vaiaso.”4

Ae o la’u faamautinoaga ia te outou e faapea, i le fuafuaga a le Atua, e tele mea e mafai ona tatou faia e maua ai le fiafia tatou te mananao i ai. E mafai ona tatou uia ni laasaga faapitoa, e mafai ona tatou atinaea ni mausa faapitoa, e mafai ona tatou faia ni mea faapitoa e ta’u mai e le Atua ma talafaasolopito ia i tatou, e taitai atu ai i le fiafia faatasi ma le talitonuga mautinoa e faapea, afai tatou te ola i se ala faapena, atonu o le a iu ina tu lena pepe i luga o o tatou tauau.

I se faapuupuuga, o lou avanoa sili ona lelei mo le fiafia, o le faia lea o mea e fai e tagata fiafia, ola i le ala e ola ai tagata fiafia, ma savali i le ala e savalia e tagata fiafia. A o e faia na mea, o le a faateleina le faaleleia o ou avanoa e maua ai le olioli i taimi e te le’i mafaufauina, e maua ai le filemu i nofoaga e te le’i mafaufauina, ma e maua ai le fesoasoani a agelu i taimi e te le’i iloa na latou iloa o loo e i ai. O auala nei e lima e mafai ona tatou ola ai “e tusa ma le ala o le fiafia.”

Ola i le Talalelei

Ata
woman healed by Christ

Tamaitai ua Faamaloloina, saunia e Kathleen Peterson

O le mea aupito taua, o le fiafia sili, filemu moni, ma soo se mea e tau latalata atu i le olioli faaletusipaia, e maua muamua, taulamua, ma faavavau i le ola i le talalelei a Iesu Keriso. E tele isi filosofia ma faiga o talitonuga ua faataitaia. E moni lava, e foliga mai e saogalemu le faapea, e toetoe lava o isi filosofia ma faiga uma ua faataitaia talu mai lava seneturi o le talafaasolopito. Ae ina ua fesili le Aposetolo o Toma i le Alii i le fesili lea e masani ona fesiligia e tagata talavou i aso nei, “Matou te mafaia faapefea ona iloa le ala?”—lea ua faaliliu e le toatele e faapea, “E mafai faapefea ona matou iloa le ala ia fiafia ai?”—Na tuu atu e Iesu le tali lea o loo tatagi mai le faavavau e oo i le faavavau atoa:

”O au nei le ala, ma le upumoni, ma le ola. …

“O mea uma foi tou te ole atu ai i lo’u igoa, ou te faia lava. …

“Afai tou te ole atu i se mea i lo’u igoa, ou te faia lava” (Ioane 14:5–6, 13–14).

E maeu lea folafolaga! Ola i la’u ala, ola i laʼu upumoni, ola i lo’u olaga—ola i le ala lenei ua ou faaali ma aoao atu ia te outou—ma o soo se mea tou te ole atu ai, o le a tuuina atu, soo se mea tou te sailia, o le a outou maua, e aofia ai ma le fiafia. Atonu o nisi o vaega o le faamanuiaga e vave ona oo mai, o isi vaega e ono maua mulimuli mai, ma o isi foi vaega e ono le oo mai seia oo atu i le lagi, ae o le a oo mai lava—i latou uma. E maeu le faamalosiau o lena mea i le mavae ai o se Aso Gafua faavauvau po o se Aso Lua loimata maligi, po o se Aso Lulu vaivai! Ma o se folafolaga o le faataunuuga o lena mea e le mafai ona oo mai i se isi lava ala, nai lo o le tuuto atu i le upumoni e faavavau!

I upu a Elder David O. McKay (1873–1970), o le na faatoa faauuina i lena vaitaimi, ua toeitiiti atoa le seneturi talu ai, e le pei o le loto faafetai po o le faamalieina po o se isi ituaiga o fiafiaga, o le “fiafia moni e na o lena lava ala ua savalia soo [o le talalelei], e vaapiapi e pei ona i ai … [ma] sao [e pei ona i ai], lea e tau atu i le ola e faavavau.”5 O lea la, ia alofa i le Atua ma le tasi ma le isi, ma ia faamaoni i le talalelei a Iesu Keriso.

Filifili le Fiafia

Lona lua, ia vave lau aoao i le mea e te mafaia ai, ina ia i ai i ou lima le tele o lou fiafia, ae le i ai i mea na tutupu po o tulaga po o manuia po o faafitauli. O le vaega lena o le mea na mafua ai le taua mo le faitalia i fono i le muai olaga i le lagi. O loo i ai la tatou filifiliga, o loo i ai la tatou faaiuga, o loo i ai la tatou faitalia, ma e mafai ona tatou filifili, afai e le o le fiafia lava ia, ia o le ola e tusa ai ma lona ala. O le Peresitene o le I.S.O Abraham Lincoln sa tele ni mea sa le fiafia i ai, i le taitaiga aupito sili ona faigata na feagai ma se peresitene o le Iunaite Setete, peitai sa manatu foi o ia e faapea, “o le tele lava o tagata ua latou fiafia e pei ona latou filifili ai.”6

E muamua oo mai le fiafia e ala i mea e oo mai i lou ulu i se taimi umi lava ona faatoa oo ai lea i ou lima. Sa soifua Iosefa Samita “e tusa ma le ala o le fiafia” i se tulaga o le matua le fiafia i le taimi na ia tusi atu ai mai le Falepuipui o Liperate, ia i latou sa i fafo o e na aafia foi i faiga e tele o le amioletonu ma sauaga:

“Ia tuu le amiomamā e teuteuina ai ou mafaufauga e lē aunoa; ona solo malosi ai lea o lou lototele i luma o le Atua. …

“O le a avea le Agaga Paia ma āu soa e lē aunoa, ma o lou tootoo o le a avea ma se tootoo lē feliuliuaʼi o le amiotonu ma le upumoni” (MF&F 121:45–46).

“Ia tuu le amiomamā e teuteuina ai ou mafaufauga e lē aunoa.” Ua le gata o se fautuaga lelei lea e faasaga i le mala i onaponei o ponokalafi, ae o se fautuaga lelei foi mo ituaiga uma o manatu o le talalelei, manatu lelei, manatu aoga, ma manatu ole faamoemoe. O na manatu e faatumulia i le faatuatua, o le a suia ai le ala e te vaai atu ai i faafitauli o le olaga ma le ala e te maua ai tali mo i latou. Fai mai le faaaliga, “E manaomia e le Alii le loto ma le mafaufau malie” (MF&F 64:34).

E masani ona tatou manatu, e pule lava le loto ia; e le o lena. Ua faamoemoe mai le Atua i se mafaufau naunautai i le tulitulimataguina o le fiafia faapea foi ma le filemu. Tuu i ai lou ulu i lenei mea. O nei mea uma e manaomia ai taumafaiga. O se taua ae o se taua mo le fiafia, lea e aoga ai le masii i ai.

I se tusi lauiloa i ni nai tausaga ua mavae, sa tusia ai e e le tusitala e faapea: “O le fiafia o le taunuuga lea o taumafaiga faaletagata lava ia. E te tau i ai, taumafai i ai, finafinau i ai, ma … [saili] i ai. E tatau ona e auai malosi i le atinaega o ou lava faamanuiaga. Ma o le taimi lava e te ausia ai se tulaga o le fiafia, e le tatau lava ona e faatamala i le tausiaina, e tatau ona e faia se taumafaiga malosi ia faauau pea ona e aau agai i luga i lena fiafia … ia opeopea pea i ona luga.“7

Ou te fiafia i le fuaitau “auai malosi i le atinaega o ou lava faamanuiaga.” Aua le faatalale. Aau agai i luga. Ia mafaufau ma tautala atu ma galue ma le mautinoa. O le mea lena e fai e tagata fiafia; o le tasi lena o vaega o le ola ai i le ala o le fiafia.

Ia Agalelei ma Amiosolia

Ata
father with daughter

O le isi lenei. I le sauniaina o lenei savali, sa ou nofo ai i lou potu suesue mo se taimi umi ma taumafai e mafaufau pe sa ou iloa se tagata fiafia sa agaleaga pe tufanua e mafuta i ai. Ae tou te iloa outou? Na le mafai ona ou manatua se tasi—e leai ma se tagata se tasi. O lea la, aoao le upumoni maoae lenei o le olaga: E le mafai ona e atinaea lou fiafia i luga o le le fiafia o le isi tagata.

O nisi taimi, atonu e maise lava a o tatou talavou ma le le mautonu ma [o] taumafai e agai i luga i le lalolagi, tatou te mafaufau ai, a mafai ona tatou tosoina teisi i lalo se isi tagata, atonu o le a siitia faavavega ai i tatou i luga. O le mea lena e ta’u o le faasaunoa. O le mea lena e tau o tala lotovale. O mea na e tau o le faasausili ma le leai o se tofa ma le fiasili. Atonu tatou te manatu afai tatou te [faaalia uiga] leaga pe tauemu, pe tau lava o le faalealofa, ia atonu o le a le maualuga tele ai faamoemoega; e mafai ona tatou taofiofia i lalo tagata uma i se tulaga maualalo, ma faapea ai ona le aliali tele o tatou faaletonu.

O tagata fiafia e le leaga pe tauemu pe faalealofa, ia aua la le mafaufau faapea, o lena mea o se vaega o le “ala o le fiafia.” Afai e i ai se mea ua aoao mai e lo’u olaga ia te au, o lena mea o le, o le agalelei ma le amiosolia ma le manatu o le a lelei mea uma lea e afua mai i le faatuatua, o uiga faaaliga ia o tagata fiafia. I upu a Mother Teresa, “Ia aua nei alu ese atu se tasi na sau ia te oe e aunoa ma le lelei atili ma le fiafia atili. Ia avea [oe] ma vaaiga ola o le agalelei o le Atua—agalelei i ou foliga, agalelei i ou mata, agalelei i lau ataata, agalelei i lau faafeiloaiga alofa. ”8

O se laasaga e faatatau i le ala agai atu i le fiafia o le, ia aloese lou olaga mai le inoino, finauga, ma le ita. Ia manatua, o Lusifelo, o Satani, o le fili ia i tatou uma, o ia lea e fiafia i le ita. O ia “o le tamā o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi” (3 Nifae 11:29).

Ina ua uma ona sii mai lena fuaiupu i le konafesi aoao i ni tausaga ua mavae, na faapea mai Elder Lynn G. Robbins o le Fitugafulu, “O le veape faaoso e foliga mai o se fua mo faalavelave: Faavevela teisi le lotoita, saeu i ai ma ni nai upu filifilia, ona faapupuna lea; faaauau ona saeu seia mafiafia; tuu e faamaalili; tuu lagona e faamaalili mo ni nai aso; tufa atu a o maluluina; e tele lava toega.”9 E sao lelei, e tele lava toega.

O le ita e faaleagaina pe faatamaiaina le toetoe lava o mea uma e papai i ai. E pei ona fai mai se tasi, o le faaputu o lagona o le ita e pei lava o le inuina o se mea oona ona faatalitali lea mo le isi tagata ia oti. O se aseti aati malosi o le a faaleagaina ai le koneteina a o lei taitai faaleagaina ai le mea na fuafua i ai. E leai se mea o i ai po o ona tausoga leaga o—fetauiga, faalii, le fiafia ma le ita—e i ai se mea e faia i le ola i le talalelei po o le tulitulimatagauina o le fiafia. Ou te manatu e le mafai ona i ai le ita—pe faafaileleina ma faafiafiaina ma faalotoina—i se olaga o loo ola “e tusa ma le ala o le fiafia.”

Galue i Ai

Ata
girl with rake

O le fautuaga mulimuli lenei ae e anoanoai isi e tatau ona tatou mafaufau i ai. Na fai mai Nifae e faapea, i se taumafaiga ia maua le fiafia i lo latou nuu fou ina ua mavae le 30 tausaga o o latou puapuaga, “Ma sa oo, ina faia e aʼu o Nifae, ia toaaga oʼu tagata, ma ia galulue i o latou lava lima” (2 Nifae 5:17). I se faatusatusaga, o i latou o e na latou sosola ese mai ai sa avea “i latou ma tagata paie, ua tumu i le ulavavale ma le faitogafiti” (2 Nifae 5:24).

Afai e te fia fiafia i le aoga po o se misiona po o se galuega po o se faaipoipoga—ia galue i ai. Aoao ia iloa galue. Auauna atu ma le filiga. Aua le paie ma ulavale. O se faauigaga faigofie o uiga faa-Keriso atonu o le faamaoni e fai le mea sao i le taimi sao i le ala sao. Aua le paie. Aua le faatautala. “Saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi” (MF&F 88:118). Ia toaaga ma galulue, e aofia ai le galue mo, ma auauna atu i isi—o se tasi o ki maoae moni i le fiafia moni.

O lenei la, sei ou faaiu atu i le ta’ua ai o le fautuaga tuusao a Alema ia Korianetona. Faatasi ai ma faamalosiauga uma e manao se tama e tuu atu i se atalii po o se afafine, sa ia fai atu ai e faapea, i le Toetutu, o e faamaoni e faatutuina mai i se tulaga o le “fiafia e le gata” lea latou te “mautofi [ai] i le malo o le Atua” (Alema 41:4). O le taimi lena, sa ia faaopoopo mai, o le a “faatuina [i tatou] i le fiafia e tusa ma [o tatou] manaoga mo le fiafia” (Alema 41:5). Ae sa ia lapatai mai foi ma le lotomau: “Aua e te manatu …[e aunoa ma le salamo] o le a toefuatai oe mai le agasala i le fiafia. Faauta, ou te fai atu ia te oe, e lei avea lava le amioleaga ma fiafia” (Alema 41:10; faaopoopo le faamamafa).

O le agasala o le faafeagai lea o le “ola ai i le ala o le fiafia.” E moni lava, o i latou o e le talitonu i ai, na fai mai ai Alema, “ua aunoa i latou ma le Atua i le lalolagi, ma ua … o e le tusa ai ma le natura o le Atua; o lea, ua latou i ai i se tulaga ua le tusa ai ma le natura o le fiafia”(Alema 41:11).

Tetee i le Solitulafono

Ata
Jesus with Mary Magdalene

Iesu ma Maria le Makatala, saunia e Kathleen Peterson

Ou te fai atu ia te outou, ia tetee i le solitulafono ina ia mafai ona [tou] ola e tusa ai ma le natura o le Atua, o le natura lea o le fiafia moni. Ou te uunaia ma faamalosi ia te outou ia outou taumafaiga e “tulitulimatagau le ala lea e tau atu i ai.” E le mafai ona outou maua i se isi lava ala.

O lau molimau e faapea, o le Atua, le Tama Faavavau i le Lagi, e uunaia ma faamalosiau mai e le aunoa i au taumafaiga ma e sili atu le agaalofa nai lo o au. Ou te molimau atu e finagalo o Ia ia e fiafia, ia maua le olioli moni. Ou te molimau atu i le Togiola a Lona Alo Pele e Toatasi, ua tuuina mai ai le ala sao ma, afai e manaomia, se amataga fou i ai, o se avanoa lona lua, o se suiga i o tatou uiga pe a manaomia ai.

Ou te tatalo ina ia outou iloa o Iesu Keriso o “le ala, le upumoni, ma le ola” ma e leai se tasi e oo mai i le fiafia moni vagana ai e ala atu ia te Ia. Ou te tatalo ina ia i ai se aso, se taimi, se mea o le a e maua ai manaoga amiotonu uma o lou loto a o e ola i le talalelei a Iesu Keriso, ma faapena ona ola ai “i le ala” e tau atu ai i na faamanuiaga.

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, i le History of the Church, 5:134.

  2. Tagai i le Aristotle, The Nicomachean Ethics, trans. H. Rackham (1982), 31.

  3. Henry David Thoreau, Thoreau on Nature: Sage Words on Finding Harmony with the Natural World (2015), 72; o lenei upusii na afua mai foi ia Nathaniel Hawthorne ma i le e le mailoa.

  4. James E. Faust, “O La Tatou Sailiga mo le Fiafia,” Liahona, Oke. 2000, 2.

  5. Tavita O. MaKei, i le Conference Report, Oke. 1919, 180; ua faaopoopo le faamamafa.

  6. O lenei upusii na afua mai ia Abraham Lincoln e Dr. Frank Crane i le Syracuse Herald, Ian. 1, 1914 (quoteinvestigator.com/category/frank-crane).

  7. Elizabeth Gilbert, Eat, Pray, Love: One Woman’s Search for Everything Across Italy, India and Indonesia (2006), 260.

  8. Mother Teresa, i le Susan Conroy, Mother Teresa’s Lessons of Love and Secrets of Sanctity (2003), 64.

  9. Lynn G. Robbins, “Agency and Anger,” Ensign, Me 1998, 80.