2017
Laveaiina ina ua mavae le pule i le ola o lo’u afafine
Setema 2017


Laveaiina ina ua mavae le pule i le ola o lo’u afafine

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Ina ua mavae ona pule la’u tama teine i lona ola, sa leai ni tagata o lou aiga e fesoasoani ia te au i lenei tofotofog—sei vagana ai lou aiga o le uarota.

Ata
woman sitting at church

Ata na tusia e David Stoker, ata faataitai e tamaitai [model]

Sa fai mai talu ai nei e sa’u uo se fesili na ou te’i ai. Mai i fesili uma e tuua i le mavae ai o le pule o se tasi e pele i lona lava ola, sa na o le tasi lava le fesili sa i ai i lona mafaufau. O lana fesili o le, “Na faapefea ona fesoasoani le Ekalesia ia te oe, ina ua mavae le pule o lau tama teine e 15 tausaga i lona ola?”

O lou manatu muamua lava o le, “Sa le’i fesoasoani. Sa ou tulei ese tagata uma, faapunapuna i lo’u fale, ma mafatia ai ma le matuai faavauvau.”

Ae ina ua mavae ni nai aso o manatunatuga loloto, sa ou iloa ai, o lena manatu sa matuai sese lava. E leai sou masalosalo o le mata’u lemafaufauina na ou oo i ai, sa punitia ai lau vaaiga mamao.

I le falemai lea sa latou ave i ai lau tama o Natalie (ua maliu), sa ou i ai i se tulaga o le faateia. Sa matuai o’u gagase atoa, i le tino ma le mafaufau. Sa ou vaai i mea na faia ae ou te lei lagonaina: o leoleo sa tuufesili, o uo fetagisi, ma le aufaigaluega a le falemai i le tuuina mai o faamatalaga. Sa [ou] nenefu atoa, peitai sa manino lelei lava.

Ou te manatua lo’u vaai ai i lou epikopo sa i ai muamua ma lona faletua. Na telefoni atu i ai se tagata sa ma faigaluega faatasi. O ni nai masina na mavae atu na ma siitia ese ai ma si au tama teine o Natalie mai le latou uarota. O lo’u epikopo ma lona faletua o ni a ma uo pele lava.

Na fai mai le faletua o le epikopo, e igoa foi ia Natalie, o le a matou nonofo faatasi ma i latou. Na ou tei i le iloa ane, ua ou i totonu o le la taavale ma tietie atu i le matou pitonuu tuai. Sa ou le malamalama i le alu o le taimi, ae sa ou iloa o se taimi o le aso na sosoo ai na tuuina mai ai e le epikopo ma se uo lou faamanuiaga faaleperisitua.

Ou te iloa atonu sa logoina au ma sa ou aafia i fuafuaga uma o le maliu, ae sa ou le iloaina le mea sa tupu. Sa ou sauni [fai laei] i taimi na ta’u mai ai ou te sauni. Sa ou oso i le taavale i taimi na ta’u mai ai na i ai se mea na matou fia o i ai. Sa pei a’u o se ropota [robot] e usitai i faatonuga faigofie. Na pau na o mea sa gafatia ona ou faia. O le mea e ofo ai, e leai ma sou tagi i lea taimi.

Sa matagofie le sauniga o le maliu a si au tama teine. Sa tele ni taliega ma na milo faatasi ai ma le tagi, ma sa i ai moni lava le Agaga. O la’u tama teine ulumatua, o Victoria, sa toe foi mai i Iuta mai se isi setete. Sa ia tusia se pese ma usuina i le maliu.

Sa le’i logoina lava a’u e uiga i le totogi o mea o le maliu, vagana ai le tauina mai, ua uma ona taulimaina. I totonu o nai vaiaso, na faapea ona totogi atoa ai mea uma o le maliu e ala i foai mai tagata o le Ekalesia.

O le taimi lena, sa ou nofo ai lava i lou epikopo na i ai muamua ma lona aiga. Sa su’e e tagata o le Ekalesia mai lau uarota muamua se nofoaga fou ou te nofo ai. Sa avanoa se falemautotogi manaia laitiiti, ma na te’i lava i lo’u sainia o se lisi. E le o se mea lenei na ou faia e au lava. O galuega a se vaega o tagata o le Ekalesia e aofia ai ma la’u uo pele o Natalie, le faletua o le epikopo.

Sa fesoasoani tagata o le uarota e feaveai a’u meatotino ma faamautu i ma’ua ma le isi a’u tama teine. Sa uma foi ona totogi masina muamua e lua o le lisi—ma, e ala foi i foai a tagata o le Ekalesia. Sa leai pea so’u malamalama i le taimi, ma o se vaega, sa ou gase pea faalelagona, peitai sa amata ona toe oo mai ou faalogona.

Pe a ma se masina talu ona mavae le maliu o la’u tama teine, ae amata ona totolo mai le mea moni ma le ogaoga o le mea na tupu. Sa pei o se asu uliuli mamafa, mafiafia na sinasina muamua mai, sosoo ai ma ausa mamafatu seia oo ina ou lagonaina le siomia e le pogisa atoa. O le faavauvau i lona tulaga sili ona moni e mafai ona faatauasoina ai.

Na maliu Natalie Aso Faafetai. Ua oo nei i le Kerisimasi. O aso fiafia sa na o le faateteleina ai o lou faanoanoa. Sa le matu loimata mo le tele o aso, ma i lena vaitaimi, sa tumau pea lagona o le tiga. Sa foliga mai o itula le alu a minute. O itula na pei o le alu o aso. O aso na pei o le alu o tausaga.

I le avea ai o se fafine ua tetea ma le toalua, sa le’i i ai so’u toalua e mafai ona alu e faigaluega e maua mai ai se tupe maua. Ana mafai ona ou faia, semanu ou te faapupuu pei o se polo, loka au lava i totonu o se pusatu, ma nofo ai iina. Peitai, e le’i i ai ia te au lena gafatia. Na tatau ona ou faia se mea e aofai mai ai le malosi e galue ai. Na tatau ona ou suea se galuega. Sa ou faigaluega i le taimi na tupu ai le Aso Faafetai, ae i nei vevesi uma, na galo ai ia te au la’u galuega. Na mafai lava ona ou toe foi i ai, peitai o iina sa fiafia lava si au Natalie e tafao ai, ma sa mamafatu tele le mafaufau e toe foi i ai e aunoa ma ia.

O le vaiaso muamua o Ianuari, sa ou maua ai se galuega e maualalo le totogi. Sa ou taumafai lava e foliga ia pei ona ou masani ai. Sa gaoioi pea lo’u tino, ae na pei na oti lo’u agaga. E leai se tasi na iloaina, o au sa o se atigi tagata sa na o le gaoioi e aunoa ma ni faalogona. Sa na o le taimi lava o le alu atu ma le toe foi mai i le galuega na mafai ona masua ai i fafo ou lagona.

Sa amata ona ou alu mo ni nai taimi laiti i lau uarota fou. Sa ou iloa, afai e fesili mai se tagata po o a mai au, o le a le mafai ona taofiofi o’u lagona. Sa matuai o’u fia alu lava i le lotu, ae ou te le’i fia talanoa i se tagata, pe vaai atu foi i o latou foliga. Sa ou talotalo ma lo’u loto atoa ia mafai ona ou letinoa. Sa na ona ou manao, e sili atu nai lo o se isi lava mea, e sasae ese lenei tiga mamafatu mai lo’u loto!

Ou te le iloa po o a ni manatu o uso o le Aualofa ia te au, ma ou te lei popole tele i ai i lena taimi. Sa ou pisi tele i le taumafai e manava! Ou te talitonu sa ou tuuina atu le lagona faapea, sa ou manao tuu ai pea au ia, aua na leai se tasi o i latou na faalavelave mai ia te au. Ae ui i lea, sa latou tuuina mai i lea taimi ma lea taimi se ’ata’ata alofa lea sa ou maua ai sina mafanafana—o le inumaga itiiti tonu lava lea e taofi ai au mai le tamoe atu i fafo i le faitotoa ulufafo aupito lata mai, lea sa avea o se mafaufauga faifai pea.

O le taimi o se fofo. Na te le titinaina mea e tutupu, ae na te faatagaina le ava o manu’a ia punitia malie.

O lena Aso Faafetai matautia, o le 2011, ma o ni nai tausaga na faatoa ou iloa ai le tele o le fesoasoani na ou maua mai ou tuagane ma uso i le Ekalesia. Sa ou lagonaina na pei na sii ese au mai le fanua o le taua ina ua ou manu’a tigaina. Sa tausia au ma ou toe malosi ai ma vaavaaia seia oo ina ou tu lava au i luga.

E le mafaitaulia faamanuiaga ua ou maua, i ni auala eseese. Ua faateleina le tuputupu ae o la’u molimau. Ua ou iloa nei le lagona o le opoina i aao agaalofa o lo tatou Faaola.

O lea la, i le tali i le fesili a la’u uo, “Na faapefea ona fesoasoani le Ekalesia ia te oe i lenei puapuaga?” Ou te faapea atu, “Latou te le’i fesoasoani ia te au. Sa latou laveaiina au.”