2015
ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻi he tefito ʻo e tui hono valú, ‘ʻOku mau tui ki he Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú’?
Sepitema 2015


ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ʻi he tefito ʻo e tui hono valú, “ʻOku mau tui ki he Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú”?

ʻOku ʻikai taʻefeʻunga e Tohi Tapú ia ʻi he ngaahi folofola kehé. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lāsolo M. Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku mau tui, fakaʻapaʻapaʻi, mo ʻofa ʻi he Tohi Tapú. ʻOku ʻi ai mo ʻemau folofola toputapu kehe, … ka ʻokú ne poupouʻi ʻa e Tohi Tapú, kae ʻikai ʻaupito ko hano fakafetongi” (“Ko e Mana ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2007, 81).

ʻOku pehē ʻe he tefito ʻo e tui hono valú, “ʻOku mau tui ki he Tohi Tapú ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku liliu totonú”? ʻI he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe ʻikai ʻuhinga pē ʻa e foʻi lea liliú ki hano toʻo ha meʻa mei ha lea ʻe taha ki ha lea kehe; naʻe ʻuhinga foki ia ke ʻoatu, fakaaʻu, fakatonuleaʻi, pe fakamatalaʻi. Pea neongo ʻoku hā ha ngaahi fehālaaki ʻi he ngaahi liliu ʻe niʻihi mei he faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí, ka ko e kaveinga lahi ange ʻi he tukuʻau mai ʻo e ngaahi folofola fakakuongamuʻá ki hotau ngaahi ʻahó, “ʻoku ʻi ai ha ngaahi konga lahi ʻoku mahinongofua mo mahuʻinga [kuo] toʻo” (1 Nīfai 13:28). Ko ia, ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi Tapú kiate kitautolú, ne mole ai ha ngaahi akonaki. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku lahi ai e ngaahi fakatonulea kehekehe ʻo e Tohi Tapú, ʻo hangē ko ia ne aʻusia ʻe Siosefa Sāmitá (vakai ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). Ko ia ko e founga ia ʻe taha ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi fakahā lolotongá ke fakamahino mo fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ko hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni kehe ko ia naʻe molé (vakai ki he 1 Nīfai 13:39–40).