2015
Lotú: Ko ha Meʻaʻofa Fakaefaʻē
Sepitema 2015


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Lotú: Ko ha Meʻaʻofa Fakaefaʻē

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kuatemala.

Neongo e angatuʻu hoku fohá, naʻe ʻikai tuka ai ʻeku lotu maʻaná.

ʻĪmisi
A woman at her bed praying.

Lotú, fai ʻe Walter Rane

Ne teʻeki ke u lotu lahi pehē ʻo hangē ko e taimi naʻe aʻusia ai ʻe he taha ʻo hoku ngaahi fohá hono taʻu 17. Naʻe kamata ke ne veiveiua fekauʻaki mo e ongoongoleleí, peá ne angatuʻu he taimi ʻe niʻihi mo taʻefiefanongo. Ne ma feinga maʻu pē mo hoku husepānití ke ne ʻalu ki he lotú, ka naʻá ne fakafisingaʻi tā tuʻo lahi ia. Ne mau fakahoko ʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, lau e folofolá, mo lotu fakafāmili, ka naʻá ne faʻa fili pē ke ʻoua te ne kau mai. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo manatuʻi pe naʻe tuʻo fiha ʻeku toutou tūʻulutui ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne ueʻi muʻa hono lotó mo tokoniʻi ia ke ne ʻaʻeva ʻi he hala ʻoku totonú.

ʻI he taʻu ʻe ua hono hokó, ne lahi ʻene ngaahi palopalemá. Ne poupouʻi au ʻe he kau taki ʻo e Siasí pea nau talanoa kiate ia, ka naʻe ʻikai pē ha ʻutu ʻe hakea. Ne aʻu pē ʻo ne mavahe mei ʻapi.

ʻI he vahaʻa taimi ko iá kotoa ne ʻikai pē tuka ai ʻeku lotua iá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ne foʻi hoku husepānití, peá ne pehē mai, “Tuku ke ʻalu. ʻOkú ne tauʻatāina ke fili.” Ka ko ʻeku talí maʻu pē: “ʻIkai. He ʻikai pē siva ʻeku ʻamanakí.”

Hili ha ngaahi taimi, ne foki mai homa fohá ki ʻapi. “Naʻá ne kole ke u fakamolemoleʻi ia peá ne tala mai, “Fineʻeiki, ʻoku ou fie foki mai ki ʻapi.” Naʻá ma taʻepauʻia mo hoku husepānití, ka ʻi he hili ʻema talanoa ki aí, ne ma tali ia. ʻI he hili ʻene foki mai ki ʻapí, naʻá ma mātā ʻene vilitaki moʻoni ke liliú. Naʻá ne fakaʻau ʻo mālohi ʻi he Siasí mo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitií. Naʻe toki ui ia kimui ke hoko ko e faiako ʻi he Palaimelí, ko ha aʻusia ne mātuʻaki makehe kiate ia.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ku tautau ai ha Pousitā mei he Liahoná ʻoku pehē ai, “ʻOua naʻa tuku ke hanga ʻe hoʻo ngaahi hohaʻá pe veiveiuá ʻo taʻofi koe mei haʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato.”1 Naʻe tautau ia ʻi hono lokí ʻi ha ngaahi māhina, pea fakafokifā pē ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻá ne pehē mai kiate au, “Fineʻeiki, ʻoku ou fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú.” Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia. Ne ma fetāngihi mo hoku husepānití, pea naʻá ma poupouʻi ia ʻi heʻene teuteu atu ke ʻalu ki he temipalé mo fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú. Ne hokohoko atu ʻeku lotú he taimi kotoa pē, ʻo fakamālō eni ki he Tamai Hēvaní Heʻene ueʻi e loto hoku fohá.

ʻI he hili ha ngaahi taimi ʻene ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ne tala mai kiate au ʻi he taha ʻo ʻene ngaahi tohí, “Fineʻeiki, ʻoku ʻi ai ʻa ʻeku fakamoʻoni lahi ki he lotú, pea ʻoku ou fakamālō ai kiate koe. ʻOku ou ʻilo naʻá ke lotu he taimi kotoa pē maʻaku, pea ʻoku ou ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he taimí ni koeʻuhí naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí hoku lotó, kae ʻikai koeʻuhí ʻoku ou lelei. Mālō Fineʻeiki. Vahevahe mo e kau fineʻofá ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni kuó ne liliu ʻeku moʻuí.”

Ko ʻeni kuo fakahoko ʻe hoku fohá ha ngāue fakafaifekau tōnunga mo kau atu ki ha ngāue fakaofo. ʻOku ou fakamālō ki he Tamai Hēvaní Heʻene fanongoa ʻeku ngaahi lotú ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení pea mo hono ueʻi e loto hoku fohá, ʻo liliu ai ke ne foki mai ki he hala ʻoku totonú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Hoko atu ki he Sitepu Hokó” Liahona, Sune 2009, 31.