2015
Ongo Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e siasí — Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí
Sepitema 2015


Ongo Tohi Tuʻutuʻuni ʻo e siasí Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí

ʻI heʻetau muimui ki he ongo tohi tuʻutuʻuní pea fakaʻaongaʻi e poto kuo tānaki ʻo ʻomi aí, ʻe tokoni mai e ʻEikí kiate kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau tokoniʻí, ke tau hoko ʻo “kakato ʻiate ia.”

ʻĪmisi
Illustration depicting a man reading scriptures.

Tā fakatātaaʻi ʻe Suat Gürsözlü/iStock/Thinkstock

ʻI heʻeku hoko ko ha taha toki ʻosi ngāue fakafaifekau peá u femoʻuekina ʻi hoku fāmili kei siʻí mo ʻeku kautahá, naʻe ui au ke u palesiteni fakakolo ʻi ha kiʻi kolo ne tokolahi hono kāingalotu faivelenga mo matuʻotuʻá. Ne u ongoʻi mateuteu, akoʻi mo poto nai ke kamata ngāue? ʻIkai Ne ʻi ai haku ongo tokoni lelei naʻe lava ke mau talanoaʻi e ngaahi palopalema. Ka naʻe feʻunga pē ʻa ʻena tokoní? ʻIkai!

ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke “ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá” (T&F 107:99), pea ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau “mataʻikoloa ʻaki … ʻi [hotau ʻatamaí] ʻa e ngaahi folofola [ʻa e ʻOtuá]” (T&F 84:85). Pea ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau falala ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻa e meʻaʻofa makehe ʻoku foaki ki he kāingalotu kotoa pē mo e talaʻofa ʻe hokohoko atu hono tākiekina kinautolú mo e fakahaá.

ʻI heʻeku Fakakaukau atu ki he uiuiʻi ko iá pea ʻi he ngaahi uiuiʻi kehé, ʻoku ou ʻiloʻi naʻe ʻikai ngata pē ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi folofolá ʻena tokoniʻi aú, ka ko e meʻa ne tokoni moʻoni kiate aú ko e ongo tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí! Ko ha mataʻikoloa ia ʻo e fakamatalá—ko ha fakahinohino ki heʻeku fuofua akó pea ko ha huluhulu mahuʻinga ʻi he halá.

Ko e hā ʻoku Tau fie Maʻu ai e Ongo Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Siasí?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Neongo ʻoku ʻikai maʻu ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuní ʻa e tuʻunga tatau mo e folofolá, ka ʻokú na fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga mo e fakahinohino fakamuimuitaha ʻo e founga ngāué mei he kau maʻumafai māʻolunga taha ʻo e Siasí.”1 Ne tānaki atu ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e kau taki māʻolunga ko iaá—ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ko ha kau tangata “matuʻotuʻa moʻoni, mohu taukei mo mateuteu lahi ʻaupito.”2

Ko ia ʻoku fakafōtunga ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí, ha ngaahi fakakaukau poto kuo fakatahaʻí—ko e maʻu mei he ngaahi taukei kuo siviʻi, mo fakamoʻoniʻi—ʻo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku akoʻi mai ʻe he poto ko ia e founga lelei taha ke maʻu ai ha ngaahi ola lelei ʻi hono fakahoko e misiona ʻo e Siasí. Kuo faleʻi mai ʻe he ʻEikí, “Mou fekumi faivelenga pea feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó” (T&F 88: 118; 109:7). Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he poto ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuní, ʻo fakafeʻungaʻi kinaua ki he “ngaahi tohi lelei tahá.”

Tokoni e Ongo Tohi Tuʻutuʻuní ke Paotoloaki e Ngaahi Tuʻutuʻuní, Founga Ngāué mo e Ngaahi Polokalamá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ka ʻikai e ongo tohi tuʻutuʻuní, “ʻe meimei faingataʻa ke paotoloaki e tuʻunga angatonu ʻo e ngaahi tuʻutuʻuní, founga ngāué mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí.” Naʻá ne toe pehē mai, “Kuo laui taʻu ʻemau fakatonutonu e feinga ʻa ha kau taki lelei ke liliu ha ngaahi polokalama ʻe niʻihi ʻa e Siasí.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ko e taimi ʻoku ʻikai ke muimui totonu ai e kau takí ki he founga ngāué, “kuo pau ke fakaleleiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngāué pe toe ʻai foʻou.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau te tau tukunoaʻi ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuní, ʻe iku ke tau toe fakalahi atu ʻe kitautolu e ngāue ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻá ne pehē, “ʻI he meimei meʻa kotoa pē, kapau pē naʻe lau, mahino pea muimui e kau takí ki he tohi tuʻutuʻuní, he ʻikai hoko ha palopalema pehē ia. … ʻOku maʻu e maluʻi ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuní.”3

Naʻe toe tānaki mai ʻe Palesiteni Monisoni neongo pe ko e hā hotau fatongia fakatakimuʻá, ʻoku ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuní ha fakamatala mo ha fakahinohino mahuʻinga ʻe tokoni ke lelei ai ʻetau ngāué, mahino kiate kitautolu e founga totonu ʻo e Siasí, pea ʻilo mo fakahoko ai hotau ngaahi fatongiá (vakai, T&F 107:99), mo teuteu ki ha ngaahi fatongia fakatakimuʻa he kahaʻú.

Akoʻi ʻe he Ongo Tohi Tuʻutuʻuní e Meʻa ʻOku Mahuʻingá

ʻOku akoʻi mai ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuní lolotonga “ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e mātuʻá ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke nau toe foki atu ki he Tamai hēvaní,” ʻoku ʻomi ʻe he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻa e fokotuʻutuʻu mo e founga ke akoʻi ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.” ʻOku toe akoʻi mai foki ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuní ʻoku ʻomi ʻe he Siasí “ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku moʻui taau mo loto ke tali kinautolú.”4

Ko e faʻunga fakatokāteline ki hono puleʻi ʻo e Siasí, ʻoku maʻu ia ʻi he ʻuluaki vahe ʻe tolu ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí:

  1. Ngaahi Fāmilí mo e Siasí ʻi he Palani ʻa e ʻOtuá

  2. Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

  3. Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

ʻOku totonu ke tau ako fakalelei ʻa e ngaahi vahe ʻe tolu ko ʻení. ʻOku nau fakamanatu mai naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki Heʻene ngāué ʻi hono “fakahoko ʻa e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo ʻEne fānaú.”5 ʻOku fakahoko ʻeni ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻekitivitií, faingamālié mo e ngaahi polokalamá ke tokoni, tāpuakiʻi pea mo tupulaki fakatāutaha ʻo fakatefito ai e tokangá ʻi he ngaahi fatongia kuo kotofa fakalangi mai, ʻokú ne poupouʻi mo fakamālohia ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.

ʻOku kau heni hono tokoniʻi ʻo e kāingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsú Kalaisí, tanaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he ngāue fakafaifekaú, tokangaʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea malava hono fakamoʻui ʻo e kau pekiá ʻaki hono langa ʻo e ngaahi temipalé mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá.”6

Hangē ko ia ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi faʻunga fakatokāteline ko ʻení, taumuʻa mo e fatongia ʻo e ngaahi uiuiʻi kotoa pē ʻi he Siasí e mahinó: “lakanga Fakataulaʻeikí mo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú mo e kau faiako feinga ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻoku hoko ʻa e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.” ʻIkai ngata aí, ka “ʻoku fokotuʻu ʻa e ngaahi houalotú mo e ngaahi polokalama ʻo e Siasí ke tāpuekina ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻo ʻikai ko e ngaahi houalotú.”7

ʻOku fakavaʻe fakatokāteline ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuní ʻi he folofolá, ʻo kau ai e naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá, ʻʻOka ke ka toe liliu, ke ke [fakamālohia] ho kāingá” (Luke 22:32).

ʻOku Tokoni e Tohi Tuʻutuʻuní ki he Maʻu Fakahaá

ʻĪmisi
Illustration depicting an open book of scripture.

ʻI hono tokoniʻi ʻo ha mēmipa māmālohi ke toe foki mai ki he Siasí, naʻe vakaiʻi ʻe he pīsope ʻa e mēmipá e vahe ki he fakatonutonu faka-Siasí ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1: Kau Palesiteni Fakasiteikí mo e kau Pīsopé. Pea hili haʻane talanoa mo ʻene kau palesitenisī fakasiteikí, naʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he pīsopé ke fai ha fakataha alēlea fakatonutonu.

Naʻe pehē ʻe he pīsopé, “Ne mau fakataha kimuʻa ko e kau pīsopelikí ʻo mau toe vakaiʻi ʻa e tohi tuʻutuʻuní, ke fakamanatu mai ʻa e founga ngāue totonú pea mo ʻilo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe fie maʻu ki he meʻa ko ʻeni ʻoku hokó.” “Naʻa mau ongoʻi mālohi hono tokoniʻi kimautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻemau talanoa mo e mēmipá.”

Kimui ange, hili ha lotu e kau pīsopelikí ʻo kolea e tokoni ʻa e ʻEikí, naʻe ongoʻi ʻe ha taha ʻo e ongo tokoní naʻe totonu ke nau lau leʻolahi e ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1. ʻI he ʻosi ʻenau lau iá, naʻe kole ange ʻe he pīsopé ki he tokoni takitaha pe ko e hā ʻena fakakaukaú.

Naʻe pehē ʻe he tokoni ʻuluakí ʻi heʻene fai ʻene fokotuʻú, “Pīsope, mahalo pē te ke ʻohovale, ka ko e ongo ʻeni ʻoku ou maʻú. Naʻe maʻu ʻe he tokoni uá ʻa e ongo tatau pea pehē pē mo e pīsopé.

Naʻe manatu e pīsopé ʻo pehē, “Ne tokoni ʻa ʻemau lau leʻolahi e tohi tuʻutuʻuní, ke fakamaama ai ʻe he Laumālié homau ʻatamaí.” “Naʻe toe māhino ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e anga ʻenau felāveʻi mo e tūkunga ko ʻení pea naʻe takiekina kotoa kimautolu ki he tali tatau pē. Ne mau mateuteu lelei ke fai e faleʻi totonú ke tokoni ki homau tokouá ke ne toe foki mai kia Kalaisi.”

Hangē ko ia ne ʻiloʻi ʻe he kau pīsopeliki ko ʻení, naʻe lava ʻe he fakahinohino ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ʻo “fakafaingofuaʻi hono maʻu ʻo ha fakahaá ʻo kapau ʻe fakaʻaongaʻi kinautolu ke maʻu mei ai ha mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi founga ngāue ke ngāueʻakí, lolotonga ʻenau kumia ke maʻu e tataki ʻa e Laumālié.”8

ʻOku Tokoni e Ongo Tohi Tuʻutuʻuní ke Tau Faitāpuekina ʻa Kinautolu ʻOku Tau Tokoniʻí

ʻI heʻetau lau, mahino pea muimui ki he ongo tohi tuʻutuʻuní, te na hoko ai ko ha tāpuaki ki he niʻihi ʻoku tau tokoniʻí.9 Hangē ko ʻení, naʻe tokoni ha liliu ki ha tuʻutuʻuni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, ke faitāpuekina mo fakamālohia ai ʻe ha pīsope ha tamai naʻá ne pehē he ʻikai lava ke ne fakanofo hono kiʻi foha taʻu 12 ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻOku pehē ʻi he Vahe 20, “ʻOku ʻa e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí ʻa e totonu ki hono fakakaukauʻi hano fakangofua ʻo ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku ʻikai moʻui taau kakato mo e temipalé, ke nau fakahoko pe kau ʻi ha ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki,” ʻo kau ai ʻa e papitaisó mo e fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.10 Koeʻuhí naʻe ʻikai ha lekomeni temipale ʻa e tamaí, ko ia naʻá ne pehē he ʻikai lava ke ne fakanofo hono fohá. Ka naʻe hanga ʻe heʻene pīsopé, “i he tataki ʻa e Laumālié,”11 ʻo fakangofua ia hili hano ʻinitaviu.

Naʻe pehē ʻe heʻene pīsope lolotongá, “Ne hoko e meʻa ko iá ko ha liliuʻanga ʻene moʻuí.” “Ko ha konga pē ia ʻo ʻene feinga ke moʻui taau mo e temipalé, sila mo hono uaifí ʻi he temipalé pea silaʻi ʻena fānaú kiate kinaua.”

Fakafaingofuaʻí mo Hono Fulihí—ʻi loto ʻi he Ngataʻanga Totonú

ʻĪmisi
Several people, representing ward or branch leaders, sitting around a table having a meeting.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe hanga ʻe hono paotoloaki ʻo e faitataú ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni, tuʻutuʻuni mo e founga ngāue ʻa e Siasí ʻo “ʻomi e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻui ʻa e kau takí mo e kāingalotú.”12 Ka ʻi ha Siasi fakaemāmani lahi ʻoku fehangahangai hono kāingalotú mo ha ngaahi tūkunga fakapolitikale, fakasōsiale mo e fakaʻekonōmika kehekehé, ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo mo ha ngaahi uooti ia ʻoku ʻikai tokolahi feʻunga hono kau mēmipá, tuʻunga fakatakimuʻá mo e maʻuʻanga tokoní ke fakahoko kakato ai e polokalama ʻa e Siasí. ʻE malava ke fehangahangai ha ngaahi ʻiuniti kehe ia mo ha ngaahi palopalema fekauʻaki mo e malú, fefonongaʻakí, fetuʻutakí mo e tūkunga fakapaʻanga ʻa e fāmilí.

ʻOku hanga ʻe he vahe 17 ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2 ʻo fakamahinoʻi mai e “fāitaha ʻoku fie maʻú” kae pehē ki he “ngaahi tūkunga ʻe ala fakangofua ai hano fulihi fakalotofonuá,” ʻi hono fakakakai mo e ngaahi polokalama ʻa e ngaahi houalotú kae pehē ki he founga mo e tuʻo lahi hono fai ʻo e ngaahi fakataha fakatakimuʻá mo e ngaahi ʻekitivitií. ʻOku totonu ke kau ai hano fulihi, hili pē ha fekumi e kau takí ke maʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.13

ʻI heʻenau fai iá, “tatau ai pē pe ko e hā honau tokolahi pe ngaahi tūkunga ʻoku [ʻi ai e ngaahi uōtí mo e koloa kotoa], te nau [kei] lava [pē] ʻo ongoʻi ha tuʻunga lahi tatau ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí.”14

Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Kuo Tohí

ʻOku ʻomi ʻe he ongo tohi tuʻutuʻuní ha meʻa ʻe ala ui ko hono fakahokohoko ʻo e “ngaahi meʻa kuo tohí.”

ʻOku lava ke maʻu e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1, ʻe he kau pīsopé mo e palesiteni fakasiteikí, pea ʻoku fakamatalaʻi ai e “ngaahi fatongia fakalukufua ʻo e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé, pea ʻomi ai mo ha “fakamatala fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e founga ngāué,”15 mei he ngaahi temipalé, nofo-malí, mo e ngāue fakafaifekaú ki he uelofeá, fakatonutonu faka-Siasí, mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá.

ʻOku lava ke maʻu e Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, (kau ai e LDS.org) ʻe he kau taki ʻo e Siasí kotoa, pea ʻokú ne fakasiʻisiʻi e fihituʻu e ngaahi polokalama ʻa e Siasí mo fakaʻatā, hangē ko ia ʻoku ʻoatu ʻi ʻolungá, ke malava ʻo fakafaingofuaʻi hano fulihi fakalotofonua. “Ko ha tohi fakahinohino ia ki he kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea ʻa e uōtí mo e siteikí”16 mo ʻenau ngaahi houalotú ʻi hono fakalele ʻo e Siasí mo ʻene ngāue ʻo e fakamoʻuí.

Ko e poto ko ia kuo fakatahaʻi ʻi he ongo tohi tuʻutuʻuní, ʻoku fokotuʻutuʻu ia ʻi ha founga ʻe lava ke maʻu mo fakaʻaongaʻi ke fatu ʻaki ha tala fakafonua ʻo e tokoni moʻoní, ʻa ia ʻoku totonu ke maʻu ʻi he ngaahi uooti mo e siteiki kotoa pē ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Ka ke maʻu e poto ko iá, kuo pau ke tau ako ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuní, ako meiate kinaua, tukulotoʻi hona ngaahi tefitoʻi moʻoní pea fai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá! Ko hono olá ko ha maama mo ha mahino pea mo ha tāpuaki tuʻuloa ʻo hono ʻiloʻi e founga lelei taha ke tokoniʻi ʻaki hotau kāingá.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fekauʻaki mo ʻetau tokoni ʻi he Siasí ʻo pehē: “ʻI heʻetau ala atu mo ʻofa ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ʻofa faka-Kalaisí, ʻe hoko ai ha meʻa fakaʻofoʻofa kiate kitautolu. ʻE fakamoʻui, maʻa mo mālohi ange ai hotau laumālié. Te tau fiefia, nonga, mo ongoʻi lelei ange ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”17

ʻOku Tokoni e Ongo Tohi Tuʻutuʻuní ke Kakato Ange ʻEtau Vakaí

Lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2015, naʻe fai ai ʻe ʻEletā Rafael E. Pino ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ki he ʻita ha taha ʻo hono ngaahi fohá lolotonga haʻane fokotuʻutuʻu ha kiʻi pāsoló. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Pino ʻo pehē, “Faifai peá ne poto hono fokotuʻutuʻu e pāsoló, ʻi he mahino ki ai ʻoku ʻi ai ha tuʻuʻanga ʻo e kiʻi konga kotoa pē ʻi he fakatātā fakaʻosí.”18

Tatau ai pē pe ko e hā hotau uiuiʻi ʻi he Siasí, ʻoku hangē ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuní ko ha ʻīmisi ʻi he puha pāsoló, ʻokú ne ʻomi ha vīsone kiate kitautolu—ʻa e fakatātā fakaʻosí. ʻE tataki kitautolu ʻe he fakatātā ko iá mo ne ʻomi ha mahino lelei ange ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko ʻi Heʻene ngāué. ʻI heʻetau muimui ki he ongo tohi tuʻutuʻuní mo fakaʻaongaʻi e fakakaukau poto kuo kātoi aí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo kinautolu ʻoku tau tokangaʻí ke tau hoko ʻo “[kakato ʻiate ia]” (Kolose 2:10).

ʻE kei hoko pē ʻa e ongo tohi tuʻutuʻuni ko ʻeni ko e uho ʻo hono puleʻi ʻo e Siasí mo hono tāpuekina hono kāingalotu mo e kau takí neongo pe ko e hā ha ngaahi liliu ʻe fai he kahaʻú ki hono fōtungá mo e kanotohí. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻe hoko e ongo tohi tuʻutuʻuní ko ha makakoloa ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi kinaua ke faitokonia koe ʻi hono tataki e niʻihi kehé ke nau fili ʻa e hala ʻo e moʻui taʻengatá. Ko [hona] taumuʻá ia.”19

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Vakai Fakalūkufua ki he Ongo Tohi Tuʻutuʻuni Foʻoú,” 2010 Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 2010, www.lds.org/broadcasts/archive/worldwide-leadership-training/2010/11?lang=eng.

  2. Russell M. Nelson, “Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōvema 2014, 75–77

  3. Thomas S. Monson, “Lea Kamatá,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi he 2010.

  4. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.1.5.

  5. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 2.2

  6. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 2.2.

  7. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 1.2.2, 1.4.

  8. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1: Kau Palesiteni Fakasiteikí mo e Kau Pīsopé, v; Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, v; toki tānaki atu e fakamamafá.

  9. Vakai, Thomas S. Monson, “Ko hono Fakaʻatā ʻo e ngaahi Lea,” 2010 Worldwide Leadership Training Meeting.

  10. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 20.1.2.

  11. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 20.1.2.

  12. Quentin L. Cook, “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Filifili mei he Ongo Tuʻutuʻuni Foʻoú,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí ʻo e 2010.

  13. Vakai Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 17.1, 17.2.

  14. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 17.

  15. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1, v.

  16. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, v.

  17. “Ko Hoku Ongo Nimá Kimoutolu,” Liahona, Mē 2010, 75–75.

  18. Vakai, Rafael E. Pino, “Ko e Tafaʻaki Taʻengata ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2015, 117–18.

  19. Henry B. Eyring, “Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí: Ongo Tohi Tuʻutuʻuní, Ngaahi Fakahaá, mo e Ngaahi Koloa Mahuʻingá,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi ʻo e (2011), www.lds.org/broadcasts/article/print/worldwide-leadership-training/2011/02/first-presidency-message-handbooks-revelations-and-treasures?lang=eng.