2015
Ko e Meʻa Naʻe Fie Maʻu Ke u Akó
Sepitema 2015


Ko e Meʻa Naʻe Fie Maʻu Ke u Akó

Michael Hendricks, Uaiōmingi, USA

Hili e fuofua taʻu ʻeku ako ʻi he ʻunivēsití, ne u kamataʻi ha ngāue (project) ke toe mahino ange ai ʻa e Tohi Tapú. Ne u fakakaukau ke u ako ki he ngaahi akonaki ʻo ha ngaahi kulupu fakalotu ʻe niʻihi ne u fanongo ʻoku ʻikai faka-Kalisitiane pea fakahoa kinautolu ki he ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú.

ʻI he kamata ʻa e semesitā hono hokó, ne u kamata ako ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne fie maʻu ʻe he taha ʻo ʻeku ngaahi kalasí ke u ngāue mo haku hoa ʻi he loki saienisí (laboratory), pea ne u lotua ha taha te u lava ai ʻo ʻilo e meʻa ne u fie maʻu ke u akó.

Ne u tangutu hifo pē ʻi he seá, kuo haʻu ha tamasiʻi ako mo ne ʻeke mai pe ʻoku ʻi ai haʻaku hoa. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ko Lingikoni ia. Naʻe ʻikai ke u manatuʻi haʻaku sio ki ai ʻi he taʻu kuoʻosí peá u ʻeke ange pe naʻe toki hiki mai.

Naʻá ne pehē mai, “ʻĀsinga aí, ne u toki foki mai mei haʻaku ngāue fakafaifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Ne u talaange kia Lingikoni kuó u kamata ako ki hono siasí pea ʻoku ʻi ai haku ngaahi fehuʻi. Naʻá ne fiefia ke tali ia.

Lolotonga ʻa e māhina ʻe tolu hono hokó, naʻá ku fai ange ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, ngaahi temipalé, kau palōfita he ʻaho kimui ní, mo e ngaahi fakahā ʻi onopooní. Neongo naʻá ku ʻilo ha ngaahi meʻa lahi he taimi ko ʻení, ka naʻá ku kei fakakaukau pē ʻoku ʻikai Kalisitiane ʻa e kau Māmongá.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké ne ʻulungia ai ʻemau ʻapiakó ʻi ha feinga tau lahi. Ne longoaʻa e talanoa ʻa e kau faiako ʻe niʻihi ʻi he loki saienisí fekauʻaki mo ʻemau ulungia, ʻo toutou takuanoa ʻaki e huafa ʻo e ʻEikí. Ne ʻalu atu ʻa Lingikoni ki he kau faiakó ʻo ne kole ange kiate kinautolu pe ʻe lava ke taʻofi muʻa ʻenau takuanoa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

“ʻOkú ne fakahohaʻasi koe?” ne nau ʻeke ange mo e veiveiuá.

Ne tali atu ʻa Lingikoni, “ʻIo.” “Ko hoku kaungāmeʻa mamae ʻa Sīsū Kalaisi.”

ʻI he momeniti ko iá, ne mafuli ai ʻeku fakatotolo ki he Siasí mei ha fekumi fakaʻatamai ki ha fehuʻi ʻo e tuí. Kapau ʻoku tupu mei he tui fakalotu ko ʻení ha kakai tangata peheni, ta ʻoku nau faka-Kalisitiane ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻI heʻema foki mo Lingikoni ʻi he pō ko iá, naʻá ku kole ange pe ʻe lava ke u ʻalu mo ia ki he lotú ha taimi. Hili ʻema ʻalu ki he lotú, naʻá ku kole ange pe ʻe lava ke u maʻu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻa lava ke u fetaulaki mo e ongo faifekaú.

Ne u fakatotolo ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe ua mo feohi mo hono kāingalotú. Naʻá ku vakai ki ha sīpinga taʻefeliliuaki ʻo ha kau tangata mo ha kau fefine anga fakamātoato ʻoku nau tuiaki faivelenga ke hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí. Ne fakamoʻoniʻi tā tuʻo lahi mai kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ko Sīsū Kalaisi, ʻa ʻeni kuó u feinga maʻu pē ke u ngāue ki aí, kuó Ne toe fakafoki mai ʻa Hono Siasí ʻi hotau kuongá. Naʻe tokangaʻi ia ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea ʻokú Ne tataki fakahangatonu ia.

Naʻá ku papitaiso pea kuó u fiefia ko e ngaahi tāpuaki kuó u maʻu ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo hono ngaahi akonakí. Ko e houngaʻia lahi ʻaʻaku ʻi hono tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú ke maʻu haku hoa he loki saienisí ke ne tokoniʻi au ke u ʻilo ʻa e meʻa ne u fie maʻu ke u ako ki aí.