2015
Kuó u ʻIloʻi Maʻaku
Sepitema 2015


“Kuó u ʻIloʻi Maʻaku

ʻOkú ke fie ʻiloʻi ʻiate koe pē ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí? Hiki hake hoʻo ako ʻa e ongoongoleleí ʻi he seminelí.

ʻĪmisi
Dixie Seminary

Ko e “Kuó u ʻiloʻi maʻakú” ʻa e ngaahi foʻi lea mahino ngofua ʻe fā ne leaʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki heʻene faʻeé ʻi he hili ʻene ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20). ʻOku ʻi he ngaahi leá ni ha lēsoni maʻongoʻonga maʻatautolu he ʻahó ni. Hangē ko e ekinaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Tatau ai pē pe ʻokú ke taʻu 12 pe 112—pe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taʻu ko iá—te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻiate koe pē ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”1

Ke lava ke tokoniʻi koe ke ke ʻilo pē maʻau, ʻoku fakakakato ʻe he fānau ako seminelí ʻi māmani ha ongo fie maʻu makehe ʻe ua ka nau toki ʻosi mei he seminelí: (1) lau ʻa e ngaahi potu folofola kuo vaheʻi ki he lēsoní (course) (2) lavaʻi e ongo sivi (learning assessments) ʻe ua lolotonga ʻa e lēsoni takitaha. ʻOku founga pehé ni ʻa e tokoni ʻa e ongo fie maʻu foʻou ko ʻení ke fakamālohia ange ai hoʻo fakamoʻoní:

Lau mo ako ʻa e ngaahi potu folofola ki he lēsoní.

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi potu folofolá, ʻe kamata ke ke ongoʻi ʻa e ngaue mai ʻa e Laumālié ke ne tataki koe ke fakalolotoʻi hoʻo fevahevaheʻakí. ʻI he kakato hono lau ʻo e potu folofola naʻe fie maʻú ʻi he taʻu fakaʻosi ʻo ʻene seminelí, naʻe vahevahe ʻe ha taʻahine ako ʻa ʻene ako lahi ange koeʻuhí ko ʻene “lau fakamātoato e folofolá—ʻo ʻikai ko hono laú pē ka naʻá ne ako.”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ʻuhinga ʻo e akó: “ʻI heʻeku pehē ‘akó,’ ʻoku ou ʻuhinga atu … ke lau ha ngaahi veesi, peá ke taʻofi ka ke fakalaulauloto ki ai, peá ke toe lau fakalelei e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki honau ʻuhingá, ʻokú ke lotu ke mahino ia kiate koe, mo fehuʻi loto pē, mo ke tatali ke maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, peá ke hiki e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau ko ia ʻokú ke maʻú koeʻuhí ke ke lava ʻo manatuʻi kinautolu pea toe lahi ange ai foki e meʻa ʻokú ke ako ʻo ʻiló.”2

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e siví (learning assessments) ke sivisiviʻi ʻa e meʻa kuó ke akó.

ʻOku hangē ʻa e siví ko e fehuʻi mei ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia Nīfaí: “Ko e hā ʻokú ke vakai ki aí?” (1 Nīfai 11:14). Naʻe ueʻi ʻe he fehuʻi ko ʻení ʻa Nīfai ke ne sivisiviʻi mo vahevahe ʻa e meʻa kuó ne akó.

ʻOku konga ʻe tolu ʻa e siví: ngaahi fehuʻi tali fili, mo ha fehuʻi faʻu ʻēsei, ʻa ia ʻoku fakamaaka, pea mo hano siviʻi hoʻo tuí, ʻa ia ʻoku ʻikai fakamaaka ia. Ne pehē ʻe ha tokotaha ako hili ʻene siví, “Ne u vēkeveke ʻaupito ki ai koeʻuhí ne u loto ke u sio pe ko e hā e meʻa kuó u ako mei he seminelí.” Ne pehē ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ko e siví te ne “tokoniʻi koe ke mahino ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi he ongoongoleleí pea mo e tuʻunga ʻoku fie maʻu ke ke ʻi aí.”

ʻE toe ola lelei ange ʻa e siví ʻi he taimi te ke nofotaha ai ʻi he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakatefito ai e ngaahi fehuʻi ʻi he siví. ʻI he hili hono aleaʻi ʻi ha kalasi semineli ʻa e ngaahi tokāteline ʻi he ngaahi fehuʻí, ne vahevahe ʻe ha tokotaha ako, “ʻOkú ne liliu ʻa e fōtunga ʻo e siví ki ha alēlea mo ha langakiʻanga fakamoʻoni. ʻOkú ne toe fakapapauʻi ange ʻa e meʻa naʻá te akó.”

Te ke lava ʻo ako ke ke manako ʻi he ako ʻiate koe pee.

Ko ʻetau ʻilo ko ia maʻatautolu pē ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ko e taha ia ʻo e ngaahi aʻusia maʻongoʻonga taha mo fakafiefia taha ʻi he moʻuí.3 Ne pehē ʻe ha tokotaha ako ʻe taha, “ʻOku ou fiefia ʻi he lahi ange ʻeku tokoní mo fakatokangaʻi kuo pau ke u hiki-tō ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻikai ko e foʻi haʻu pē ʻo tangutu he seá mo fanongo kae ʻikai loko kau he tokoní.”

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hono mahuʻinga ʻo e akó: “Ko e ako ko ia ke ʻofa ʻi he akó ko e uho ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mahuʻinga ia ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié mo fakatāutahá, pea mātuʻaki fie maʻu ʻi he māmani ʻoku tau nofo, ngāue tokoni, mo ngāue ai ʻi he taimí ní mo ia ʻoku teʻeki ke tau aʻusiá.”4

Ko e lahi ange hoʻo fāifeingá, ko e lahi ange ia ʻa e fiefia mo e ʻilo te ke aʻusiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Tokotaha,” Liahona, Nōvema 2011, 62.

  2. D. Todd Christofferson, “ʻO ka Ke ka Ului,” Liahona, Mē 2004, 11–12.

  3. Vakai ki he, Craig C. Christensen, “ʻOku ou ʻIlo e Ngaahi Meʻá Ni ʻIate Au Pē,” Liahona, Nōvema 2014, 50.

  4. David A. Bednar, “Learning to Love Learning,” Ensign, Feb. 2010, 26.