2015
ʻIkai ha Tuenoa ʻi Siela Leone
Sepitema 2015


ʻIkai ha Tuenoa ʻi Siela Leone

Neongo ʻa e mahaki fakaʻauhá, nofo mamaʻó, mo e ngaahi haʻahaʻa ʻo e taú, ka ʻoku ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi he puleʻanga ko ʻeni ʻo ʻAfiliká ʻoku manatua kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
Church members in Sierra Leone holding church meetings in a home.

Faitaaʻi ʻi he angalelei ʻa Nōmani C. Hila and Mariatu Browne, except as noted; flag by ronniechua/iStock/Thinkstock; yellow banner by Welden C. Andersen

ʻE tolonga fēfē nai ʻa e Siasí kapau ʻoku kei fakaakeake homou fonuá mei he tau fakalotofonuá, mafola ai ha vailasi fakaʻauha pea fakamamaʻo ʻaupito mei he ngaahi puleʻanga kehé koeʻuhí ko e mahaki ko iá? Ko e hā te ke faí kapau ʻe fakafoki ʻa e kau faifekaú, tukukehe ʻa e kau faifekau fakalotofonuá, ʻo ʻikai tuʻo taha pē kae tā tuʻo lahi?

Kapau naʻá ke nofo ʻi he fonua ko Siela Leoné ʻi ʻAfilika Hihifo, te ke fakafalala ki he ʻEikí mo mamata ki he kei tupulaki pē ʻa e Siasí ia. Te ke sio ki he kau taki fakalotofonuá ʻoku nau fakaʻutumauku ʻi honau ngaahi uiuiʻí. Te ke sio ki he fefakamālohiaʻaki ʻa e kāingalotú, hokohoko atu ʻa e ngāue fakafaifekaú, mo hono ikunaʻi ʻe he tuí ʻa e manavasiʻí.

Fakautuutu ʻene Tupulakí

Neongo ʻa e tau fakalotofonua mei he 1991 ki he 2002, ka naʻe fakatokangaʻi ʻi Siela Leone ʻa e fakautuutu ʻa e tokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fuofua tūʻuta ʻa e kau faifekau taimi kakató ʻi he konga fonua Sahala ko ʻení ʻi Mē, 1988. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai ne fokotuʻu ha kolo. Ne fakafoki ha kau faifekau ʻi ha ngaahi taimi lahi ʻi he 1990 tupu mei he taú, ka naʻe kei pukepuke pē mo fakatupulaki ʻa e Siasí ʻe he kāingalotu fakalotofonuá. ʻI he 2007 ne fokotuʻu ai ʻa e Misiona Siela Leone Filītauní, ʻo kau ki ai ʻa Laipīlia. Pea ʻi Tīsema 2012 leva, ne fokotuʻu ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha siteiki ʻi he kolomuʻa ʻo Siela Leoné, ko Filītauni. Ko e siteiki hono 3,000 ia ʻo e Siasí.

Fakafepakiʻi ʻo e ʻĪpolá

Ne hoko mai leva e ʻĪpolá. Ko e mafola ʻa e mofi teté naʻe fakatupunga ia ʻe he vailasi ne kamata ʻi Kini ʻi Māʻasi, 2014. Ne hū mai ia ki Siela Leone ʻi Mē pea mafola vave ʻaupito. Naʻe toe vahe foʻou ʻa e kau faifekau taimi kakató, pea ne kole ai ki he palesiteni misiona ʻi Kaná ke palesiteni misiona ʻo Siela Leone—kae nofo pē ia ʻi ʻAkalā.

Naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo e Vahefonua Kenemaá ko Sonatane Kōpina, “ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa e kau faifekaú, naʻa mau hohaʻa ʻi hono tuku ke mau takitaha kumi pē ʻemau moʻuí.” “Ka neongo iá, ne mau maʻu ha tohi ʻi he uike tatau mei he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻAfilika Hihifó ʻo fakapapauʻi mai ʻe ʻikai ke pehē.” Talu mei he taimi ko iá, ne maʻu ʻe he kāingalotu ʻe toko 13,000 ʻi Siela Leoné ʻa e poupou ʻa e ʻēliá, pea ʻi he teuteu ʻa e ngaahi kautaha fakavahaʻapuleʻangá ke ʻomi ha tokoní, ne fengāueʻaki ʻa e Tafaʻaki Tokoni Fakauelofea ʻa e Siasí mo e tokoni fakavavevavé mo e ngaahi kautaha fakavahaʻapuleʻanga lahi ki hono feau e ngaahi fie maʻu ʻa e koló. (Vakai ki he tafaʻakí.)

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōpina, “ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi pē, ne mau konifelenisi-vitiō ai mo e palesiteni fakamisiona ne toki vahe foʻou maí.” “Naʻá ne talamai kiate kimautolu ʻe fie maʻu ha fakatokanga ʻi he ngaahi fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamafola ʻo e mahakí, ka ʻe kei tuʻulāhoko atu ai pē ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí.”

Ke taʻofi hono fakamafola ʻo e mahakí, ne fanongonongo ai ʻi Sepitema 2014 ʻe he palesiteni ʻo Siela Leoné ha tāpuni fakafonua ke ʻoua toe hū ange ha taha, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē. Lolotonga ʻa e tāpuní, ʻe fie maʻu ʻa e tangataʻi fonua kotoa pē ke nau nofo ʻi fale. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ne pau ke nau fakaʻaongaʻi pē ʻa e meʻakai naʻe toe ʻi honau ʻapí.

Taimi Tonu Pē

Meʻa mālie pē, ne ʻosi kamata ngāue ʻa e ʻĒlia ʻAfilika Hihifó ia mo e hetikuota ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi uike siʻi pē pea kamata ʻa e tāpuni fakafonuá ke fakamafaiʻi hano fetuku mai ʻo ha ngaahi naunau fakamaʻa ki he ngaahi fāmili Siasi kotoa ʻe 7,800 ʻi Siela Leoné pea mo ʻomi ha tangai laise pāuni ʻe 110 (50 kk) mo ha ʻū hina lolo ngaahi kai ki ha ngaahi fāmili Siasi ʻe 2,500 ʻo fakatatau ki heʻenau fie maʻu vivilí. Neongo naʻe ʻikai ʻilo ʻa e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ki he tāpuní, ka naʻa nau kei fakavaveʻi pē hono fetuku mai ʻo e ngaahi tokoni ko ʻení.

ʻĪmisi
Women on a balcony with food and cleaning supplies from the Church during the Ebola outbreak.

“ʻOku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga vivili ne mau ongoʻi ʻi he taimi ko iá” ko e manatu ia ʻa Sā Tou, ko ha tokoni makehe ki he palesiteni fakamisioná. “ʻI hono fakangofua ʻa hono tufaki ʻo e ngaahi tokoní ʻi he fakaʻosinga ko ia ʻo e uiké, ne mau ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha ʻēlia mahalo ʻe fakamavaheʻi. ʻE toe faingataʻa ange ai hono tufa ʻo e ngaahi tokoní, ko ia naʻa mau ngāue fakatoʻotoʻo leva ki hono fakafonu ʻo e ngaahi lōlí pea ʻoatu ia ki he ngaahi kolo kotoa ʻi he fonuá ʻI ha kolo ʻe taha, ne aʻutaki atu e ngaahi tufa tokoní ʻi ha houa pē ʻe taha kimuʻa pea fakangatangata ʻa e hū ki aí. Ne mau malava ke tufaki ʻa e ngaahi tokoní ʻi he fonuá kotoa kimuʻa pē pea kamata ʻa e tāpuni fakalotofonuá. Ko ha tāpuaki ia kiate kimautolu mo ha mana fakaeonopooni.”

Ne fakautuutu foki ʻa e taʻemaʻungāué ʻi he mafola mai ʻa e ʻĪpolá. “Naʻe mei siva ʻeku ʻamanaki leleí,” ko Sisitā Kamaia ia ʻo e Kolo ʻĒlenitauní, ko ha faʻē ʻo ha kiʻi fānau ʻe toko tolu ʻoku nau maʻu moʻui mei he fakafetongi atu e fanga kiʻi koloa iikí. “Naʻe kaʻanga kotoa ʻeku kiʻi paʻangá ʻi Sepitema, kimuʻa ia ʻoku teʻeki fakahoko ʻa e tāpuní. Naʻe ilifia ʻa e kakaí ke toe fakafetongi koloa. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ko e hā e meʻa te u faí.” Hangē pē ko e toengá, naʻá ne tangi ʻi he fiefia ʻi he taimi ne aʻutaki atu ai e ngaahi tokoni ʻa e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Mele Mākei ʻo e Kolo Kisi Uá, “ʻI heʻeku hoko ko ha uitou mo e ʻulu ki homau fāmilí, ne u ongoʻi fiefia ʻi he lava ʻe he Siasí ʻo tokoniʻi kimautolú.” “Ne mau pehē pe te mau nofo ʻi fē lolotonga ʻa e tāpuni fakalotofonuá. Ne hulu ʻemau fiefiá ʻi heʻemau ʻilo te mau lava pē ʻo nofo ʻi homau ʻapí pea ʻi ai mo e meʻakai ke mau kai.”

Naʻe feinga ʻa e Kāingalotu ʻi Siela Leoné ke nau moʻui fakafalala pē ʻiate kinautolu ʻo hangē ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu kotoa pē. Ka ʻi he vahaʻataimi taʻeʻamanekina ko eni ʻo e fie maʻú, ne aʻutaki mai ʻa e ngaahi tokoní ki he tokolahi ʻo kimautolu feʻunga tonu pē mo e ʻikai ha toe feituʻu ke mau toe tafoki ki aí. “Naʻe hoko ʻa e ngaahi fetuʻutaki taimi tonu ko ʻení ke ʻilo ai ʻe he Kāingalotu ʻi hení ʻe ʻikai ha taimi te nau tuenoa ai,” ko Maliatu Palauni ia, ko e talēkita ʻo e vaʻa fetuʻutaki mo e kakaí. Lolotonga ʻa hono sivi fakaʻaulilikí, naʻe vahevahe foki ʻe he Kāingalotú ʻenau ngaahi tokoní mo honau ngaahi kaungāʻapí, ʻo fai tāpuekina atu ai e niʻihi ne siʻisiʻi pe mātuʻaki hala ʻaupitó.

ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Meʻapangó, naʻe ʻikai ko e fakasiʻisiʻi pē ʻo e fiekaiá ʻa e palopalemá. Ne moʻua ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he mahakí. Ne mātā tonu ʻe Saimone Kamala ʻo e Kolo Hala Tekó, ʻa e mālōlō hono uaifí mo hono fohá mei he ʻĪpolá ʻa ia ne nau toki kau mai pē ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha. Pea ne pihia foki mo ia ai.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻeku moʻuí.” “Hangē ko e ngaahi tamai kotoa pē, ʻoku ou fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻa ʻeku fānaú. Ka kuó u ʻilo ʻeni he taimí ni ʻa e ongoongoleleí mo maʻu e mahino ki he palani ʻo e fakamoʻuí, pea ʻoku ou ʻamanaki lelei lahi maʻaku mo hoku kiʻi fāmilí neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.” Neongo e hangē ʻokú ne fakaʻilonga saí, ka naʻe mālōlō ʻa Kamala. ʻOku maʻu ʻe he kiʻi fānau ʻoku kei moʻuí ha ʻofa lahi ki heʻenau ongo mātuʻá, neongo ʻoku tokangaʻi kinautolu ʻe ha kāingalotu mo ha ngaahi maheni pea ʻoku nau sai pē.

Ko ha Mana Fakatāutaha

Ko ha neesi ʻa Sisitā Hasu Sulo ʻo e Kolo Uataluú. ʻI heʻene tokangaʻi e mahakí, naʻe meimei ke ne ala fakaʻaho ki he vailasí. ʻI he fakautuutu e tokolahi ʻo e kau fokoutuá, ne ʻikai faʻa maʻa mo fufulu fakalelei e ʻū teunga maluʻi ʻi he falemahaki naʻá ne ngāue aí. ʻI he hili pē ʻene kau ki he Siasí ʻi ʻAokosi 2014, naʻe sivi ʻa Sisitā Sulo ʻo mahino ai ʻokú ne moʻua ʻi he ʻĪpolá pea ne pau ai ke fakamavaheʻi ia ki hono ʻapí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻalu ki he lotú, ko ia naʻe tā mai kāingalotu ʻo e kiʻi koló ʻo fakalotolahiʻi au.” “ʻI heʻeku nofo maʻu ʻi hoku lokí, ne u fakakaukau ai ke u nofotaha ʻi hono ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ne u lau ʻo kau ki ha ngaahi mana fakalaumālie lahi, kau ai ʻa e ngaahi mana naʻe hoko ki ha kakai angamaheni hangē ko aú. Ne u fie maʻu ha mana ka naʻe ʻikai te u ʻilo pe ʻoku totonu ke u kole ia. Ne hoko atu ʻeku laú mo talanoa ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he telefoní fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ku laú. Hili ha ngaahi uike ʻi ʻapi, naʻe toe sivi au koeʻuhí ko e vailasí ʻo maʻu hono olá kuo mole ia meiate au. Ne pau ke kei fakamavaheʻi au ʻi ha toe uike ʻe taha pea toe fai hoku sivi. Ne toe maʻu pē olá kuó u hao. Ko ia naʻe fakaʻatā ai au ke u mavahe mei hoku ʻapí ʻo ʻalu ki he lotú kae pehē foki ki he ngāué. Ko ha mana ia kiate au.”

Ko Hono Fakavaveʻi ʻo e Ngāué

ʻOku totonu nai ke kei hoko atu e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi mohu faingataʻá? Naʻe ʻi ai ha tukufakaholo ʻa e Kāingalotu ʻi Siela Leoné. Tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko, te nau kei hokohoko atu pē hono vahevahe e ongoongoleleí.

“Ne fakalotolahiʻi kimautolu ke ʻoua naʻa mau tangutu ai pē ʻo hanu pe fakafiefiemālie ka mau tānaki e Kāingalotú ʻaki hano ui ha kau faifekau fakakolo ke fetongi ʻa e kau faifekau taimi kakató,” ko hono fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni Pai Sisi ʻo e Vāhenga Koso Koló. “Naʻe ʻikai hamau taimi ke mau fakaʻofaʻia ai ʻiate kimautolu pē; ne mau fie maʻu ke mau fai e ngāue ʻo e fakamoʻuí. Ne mau fakatau hoa ʻa e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú mo e kau teuteu faifekaú pea fokotuʻutuʻu kinautolu ki ha ngaahi souni.”

Naʻe fakamafaiʻi ʻa e taki faifekau fakakolo takitaha ke nau maʻu ha kaati telefoni ʻo fakataumuʻa ki he malangá. Te nau tokangaʻi hono ngāueʻakí, ka ʻoku tokoni ia ki he kau faifekau fakakoló ke nau kei talanoa ki he kau fiefanongo foʻoú mo e kau papi ului foʻoú fakatouʻosi, pea ʻoku ʻi ai ha fuʻu lelei lahi ʻoku hoko ʻi he fetalanoaʻakí,” ko Palaieni Lōpini-Teila ia, ko ha tokoni makehe ki he palesiteni fakamisioná.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ne mau fakahoko ha ʻngaahi lēsoni telefoniʻ mo e kau fiefanongó mo e kau papi uluí.” “Naʻe hoko ia ke ne fakafetongi ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekau fakauiké ʻi he ʻapisiasí. Ne mau lava ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotú mo e kau fiefanongo ne ʻikai ke toe fai ha fetuʻutakí, tupu mei he ngaahi fakangatangata fakakolonitiní pe manavasiʻi ki hono maʻu ʻe he mahakí.”

ʻI he ʻahó ni ʻoku kiʻi holo siʻi pē ʻa e lahi ʻo e papitaisó he taimí ni mei he taimi naʻe kei ʻi ai ai ʻa e kau faifekau taimi kakató, pea tokolahi ʻa e kau māmālohi kuo nau foki mai, pea kei tuʻumaʻu e tupulaki ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
Baptisms in the Naije Town Branch in Sierra Leone.

ʻUhinga Lahi ke ʻAmanaki Lelei Ai

Lolotonga ʻa e faingataʻá, ne aʻu ʻa e kau taʻemaʻu ngāue ki he peseti ʻe 60. Naʻe ʻikai malava ke tufaki ʻa e fua e ngoué ki he maketí koeʻuhí ko e ngaahi fakataputapui fakakolonitini. ʻIkai ha veiveiua ʻoku toe lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hanga mai mei muʻa ʻi Siela Leone.

Ka neongo e ngaahi faingataʻá, ʻoku faivelenga pē ʻa e Kāingalotú pea laka kimuʻa ʻa e Siasí. Hangē ko e fakahā ʻe Maliatu Palauni “ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Pea ʻi he ʻiate koe ʻa e ʻEikí, ʻoku poupouʻi koe ʻe he Siasí, peá mo fengāueʻaki fakataha, pea ʻoku ʻi ai leva ha ʻuhinga lahi ke tau ʻamanaki lelei ai. Hangē ko e Kāingalotu ʻi Siela Leoné, ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau tuenoa.”