2015
Ne u Ongoʻi ʻa e Mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻi he Taimi …
Sepitema 2015


Ne u Ongoʻi ʻa e Mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻi he Taimi …

ʻOku vahevahe ʻe he kakai lalahi kei talavoú ʻenau aʻusia hono fakaʻaongaʻi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Young woman kneeling by her bed praying. Shot in Brazil.

ʻOlungá: ʻata ne tā fakatātaaʻi ʻe Janae Bingham; ʻI lalo tafaʻaki toʻomataʻú: ʻata ne tā fakatātaaʻi ʻe Alexandre Borges

ʻOku Tokoniʻi Au ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻAlomālié mo e ʻAlotāmakí

Ne hangē pē hoku ʻaho papitaisó ha misí—ne u fiefia ʻaupito mo vēkeveke ke u kamata ʻeku moʻuí ko ha tokotaha haohaoa. Ka neongo iá, ne u felauaki mo hoku ngaahi tokouá ʻi ha houa ʻe taha hili hoku papitaisó. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi lotosiʻi ʻi he ʻikai fuoloa mei heʻeku papitaisó mo e hilifakinimá kuó u veuki ia, ka ʻoku ou manatuʻi foki ʻa ʻeku ongoʻi ha toe moʻui kakato ʻi he taimi naʻá ku fakatomala aí. Ko ia naʻá ku ako kei siʻi ki hono ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ha fakafiemālie mei he angahalá.

ʻI he hokohoko atu e tupulaki ʻeku mahino ki he ongoongoleleí, ne u ʻilo ai ʻoku ʻikai ko e Fakaleleí ko ha meʻa ke toki ngāueʻaki pē ʻi he taimi ʻoku ou fai angahala aí. ʻE lava ke hoko ʻa e Fakaleleí ko e konga ʻo ʻeku moʻuí ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí, fiefiá, loto-mamahí, mo e lavameʻá. ʻI heʻeku fāifeinga ke u ongoʻi ʻoku fie talia au ʻe hoku toʻú, ne u lotu ki he Tamai Hēvaní pea ne u fiemālie ke ʻilo naʻe faingataʻaʻia mo e Fakamoʻui ʻi he ngaahi ongo tatau ko ʻení. ʻI he taimi ʻoku ou fakahoko lelei ai ha meʻa, naʻe fakalahi ʻeku fiefiá ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he fiefia ʻa e Fakamoʻuí, he kuó Ne aʻusia ʻa e ngaahi ongo tatau.

Abby McKeon, ʻIutā, USA

Ne u Ako ke u Falala ki he ʻEikí

Ne u ongoʻi tuenoa mo liʻekina ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne u fefaʻuhi mo ha ngaahi holi taʻemāʻoniʻoni naʻá ne tataki au ki he faiangahalá, ʻa ia naʻá ne tuku au ke u tou-mo-liliu ʻi he ongoʻi halaiá mo e fakamāʻiá. Kae mālie, ne akonekina au ʻe ha pīsope ʻofa fekauʻaki mo hono hanga ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻufiʻufiʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻangá, mamahí, mo e mafasiá kae pehē foki ki he faiangahalá. Naʻe fiefia ʻeku pīsopé ʻi heʻeku fakalakalaká peá ne fakafiemālieʻi au ʻi he taimi ne u humu aí.

Ne u ʻilo ʻoku ʻikai feʻunga ʻa hono maʻu pē ha ʻilo fakaʻatamai ki he Fakamoʻuí—naʻe fie maʻu ia ke u lotu ki he Tamai Hēvaní mo fakatomala moʻoni ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻeku fai iá, naʻá ku talangofua ange ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.

Lolotonga ʻeku kei fefaʻuhi mo e ʻahiʻahí, kuó u ʻilo ai te u lava ʻo fakafalala kakato ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Lolotonga ʻeku tuʻu ʻi he maka ʻa hoku Huhuʻí, ʻe lava ke hoko hoku vaivaiʻangá ko haku mālohinga. ʻOku ou lava ke lea fakataha mo Paula, “Ko ia ʻoku ou fiemālie ai ʻi he ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke nofoʻia au ʻe he mālohi ʻo Kalaisí. … he kau ka vaivai, ʻoku ou toki mālohi” (2 Kolinitō 12:9–10).

Jacob H. Taylor, ʻAitahō, USA

ʻĪmisi
Young adult male studying in Bolivia

Ne u Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó

ʻI heʻeku kei ako māʻolungá ne ʻikai fuʻu tōkakano ʻi hoku lotó ʻa e ongoongoleleí. Ne u toki ako māmālie ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú mo fakaʻamua ʻa e mālohi mo e fakalakalaka naʻe mei lava ke u aʻusia ʻi heʻeku moʻuí ʻo kapau naʻá ku taau moʻoni. Faifai ange, kuo hanga ʻe heʻeku ongoʻi halaiá mo e mamahi mei heʻeku ngaahi maumaufono ʻi he kuohilí ʻo peluki au ki lalo, pea ne u fie maʻu ai ʻa e tauʻatāiná—ke u maʻa pea ke u hoko ko ha meʻangāue lelei ange ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Hili haʻaku talanoa mo ʻeku palesiteni fakamisioná, ne u foki ki ʻapi ke u maʻu ha taimi ke u fakatomala ai.

Ko e taimi faingataʻa taha ia ʻo ʻeku moʻuí hono fakafoki mai au ki ʻapí. Naʻe kamata ke kehe ʻeku lau e folofolá, ʻo mahino kiate au peá u fakahoko ia. Lolotonga ʻeku fakahoko “totonu,” ʻa e meʻa kotoa pē, naʻá ku kei ongoʻi pē ʻa e fuʻu kavenga ʻo e ongoʻi halaiá. Naʻe kamata leva ke fakatefito ʻeku akó ʻia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ʻa e founga ke Ne lavai ai ʻo hoko ko hoku Fakamoʻui mo e founga ʻe lava ai ʻe Heʻene Fakalelei taʻefakangatangatá ʻo huhuʻi hoku laumālié. ʻI ha pō ʻe taha lolotonga ʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kotoa pē ne u akó, ne u ongoʻi ʻa e ala mai ʻa e Laumālié ki hoku lotó, faitoʻo hoku laumālié, mo fakafiemālieʻi au. Ne u ongoʻi malu mo ʻofeina kita, pea mavahe atu e ongoʻi halaiá.

ʻI heʻeku fuofua aʻu ki ʻapí, ne u fakakaukau ko e meʻa pē ʻoku ou fie maʻu ki he founga fakatomalá ko e liliu ʻo e lotó. Kuó u ʻilo ʻeni ne u fie maʻu ha taimi ke u fakatomala ai—ne hoko mai ʻa e liliú ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena. ʻOkú ne fie maʻu ha vilitaki lōloa ke liliu e ngaahi lotó, holí, mo e tōʻonga moʻuí ke hangē tofu pē ko Kalaisí. He ʻikai ke tau lava ʻo liliu fakaʻaufuli hake pē, ka koeʻuhí ko e Fakaleleí, ʻe lava ʻo hoko kakato ia.

ʻOku ʻikai fakahā ʻa e hingoá, Siōsia, USA

Ne u Ako Ke u Faʻa Fakamolemole

Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí ne u ongoʻi loto mamahi ʻaupito ai pea uesia ai e tafaʻaki kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tuku ʻeku tokangá ki heʻeku ngaahi kalasí, homueká, naʻe uesia hoku vā fetuʻutaki mo hoku kaungā lokí, pea ne u loʻimataʻia maʻu pē. Mahulu ange ʻi ha toe meʻa, ne faingataʻa fau kiate au ke u fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha naʻá ne tomuʻa fakalaveaʻi aú—peá u toe loto mamahi ange ko e faingataʻa ke u fakamolemoleʻí.

Faifai peá u fakakaukau ke tuku ā ʻeku loto mamahí mo e ʻitá. ̄Naʻe ʻikai ke u toe fie fata holo e kavenga ko iá. Ne u kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoni mai ke u fakamolemoleʻi. Tuai e kemo naʻe faingofua ange hoku mafasiá. Naʻe ʻikai ʻosi, ka ne u malava pē ke fuesia ia. ʻI he aʻusia ko ʻení, ne u ʻilo ai ʻoku ʻikai ke fakaʻatā pē kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke tau fakatomala; ka ʻokú ne tokoni foki ke fakamoʻui kitautolu. ʻI heʻeku ʻohake ki he Tamai Hēvaní hoku ngaahi mafasiá, ʻi he loto fakatōkilalo mo e loto fakamātoató, naʻá Ne tokoniʻi au ke u fuesia ʻa e loto-laveá, mamahí, mo e loto-mafasiá.

Dani Lauricella, Kalefōnia, USA

Ne u Ongoʻi ʻAmanaki Lelei ki he Kahaʻú

ʻI he taimi naʻe vete ai ʻeku ongo mātuʻá, ne u ongoʻi kuo siva ʻeku ʻamanaki ki ha fāmili taʻengatá. Ko ha momeniti faingataʻa moʻoni ia ʻi heʻeku moʻuí. Ka neongo iá, ne ʻikai faingofua kiate au ke u fakatokangaʻi, tā ʻoku ʻomi ʻe he ʻahiʻahí ha ngaahi tāpuaki ki hoku fāmilí. Ne papitaiso ʻeku fineʻeikí!

Naʻe lava foki ke u ʻiloʻi lelei ange hoku Fakamoʻuí. Ke u sītuʻa mei hoku mamahí, ne u fili ke u ʻaʻahi ki haku mehikitanga ʻi Pēlū, ʻa ia ne u fetaulaki ai mo ha kaungāmeʻa foʻou naʻá ne fakamālohia lahi au. Ne u faʻa ako fakataha e folofolá mo hoku kaungāmeʻa ko iá pea ʻi ha taimi makehe ʻe taha lolotonga ʻema fevahevaheʻaki ha ngaahi tefito ʻi he ongoongoleleí, ne u ongoʻi mālohi ʻa e ʻofa hoku Fakamoʻuí kiate aú. Ko e ongó naʻe hangē ia ha leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻoku pehē mai, “Kuó u feʻao mo koe maʻu ai pē; ka naʻe ʻikai te ke lava ʻo fakatokangaʻi.”

ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻoku fie tokoni mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu pea ʻokú Ne feʻao maʻu pē mo kitautolu. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻatā hotau mamahí ke māʻolunga ange ia ʻi heʻetau tuí pea tau fakakaukau kuó Ne fakangaloki ʻa kitautolu, ka ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tokoniʻi maʻu pē kitautolu ʻe Heʻene Fakaleleí.

Liliane Soares Moreira, Pahu, Palāsila

[Ko ʻEne Fakalelei Haohaoá

Ne u tui

Ne ʻi ai ha matakafo

ʻI he Fakalelei ʻa Kalaisí—

Ke Ne fakahaofi kotoa—

Tukukehe au

Ka ne hala ia.

ʻIkai ko ha matakafo pē ʻe taha,

Ka ko e fitu

Mata kafo ʻe ua

ʻI Hono ongo nimá

Heʻenau tuki faʻo Ia

Ki he kolosí

ʻI he fekau ʻe kinautolu

Ke ne pekia

Ke fakahaofí,

Mata kafo ʻe ua

ʻi Hono fasiʻa-nimá

Ke nau fakapapauʻi

Ko e mamafa ʻo Hono sinó

ʻE ʻikai fakatupunga

Ha matanga hifo

Hono toʻukupú

Kimuʻa pea kakato

Hono tauteá

Mata kafo ʻe ua

ʻI Hono vaʻé

Naʻá ne tuʻuʻakí

Fakamoʻoni ki he kakai kotoa

ʻO e ʻofa līʻoa ʻa e ʻOtuá

Ki he taha kotoa

ʻO ʻEne fānaú

Mo e matakafo ʻe taha

ʻI hono vakavaká

Ne nau hokaʻi Ia

Ke fakamoʻoni ʻEne ngāué

Kuo Lava.

Fitu

Haohaoa

Matakafo haohaoa ʻe fitu

ʻI he Tangata Haohaoa

Pē ʻe Taha he Māmaní

Ko e Fakalelei haohaoa

Ke puni e ngaahi matakafo heʻetau moʻuí

Ngaohi ai kitautolu

ʻO Kakato

Ne u hala.

ʻOku ʻi ai ha

Kānokato

ʻI he Fakalelei ʻa Kalaisí

Maʻaku

Hili kotoa iá.]

Kasey Hammer, ʻIutā, USA

ʻĪmisi
A young adult woman sitting at a table doing homework.

Ne u Maʻu ha Fiemālie ʻi Heʻene Toetuʻú

ʻI heʻeku kei taʻu 23, naʻe mālōlō ai ʻeku kui fefiné. Neongo naʻá ne moʻui fiefia pē, mo kei siʻi, ka ne taʻeʻamanekina ʻene mālōloó. Ne u ʻilo kuo lahi ange e taufa ne hukitonu ʻi ha tokolahi pea naʻe nonga atu ʻeku kui fefiné, ka naʻá ku kei ongoʻi pē ʻa e mamahi heʻeku ʻilo ʻe ʻikai ke u toe sio kiate ia ʻi he moʻui ko ʻení.

Ka neongo iá, ne u ongoʻi ʻoku hapai au ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi hoku mamahí. Ne ʻomi ʻe heʻeku kau faiako ʻaʻahí mo e ngaahi kaungāmeʻá ha fanga kiʻi tohi mo ha meʻa lelei, pea afe mai hoku kaungāʻapí ʻi homau ʻapi fakafāmilí mo ha tohi naʻá ne pehē naʻe ueʻi ia ke ne fakatau mai maʻamautolu. Naʻe ʻi he tohí ha ngaahi lea mei he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻo kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo e ʻata totonu ʻo e moʻuí hili ʻa e maté.

ʻI heʻeku lau mo hoku ngaahi tokouá ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi he efiafi ko iá, ne u ongoʻi ʻa e nonga moʻoni ʻi hoku lotó. Ne u ʻilo naʻe tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamaʻa kitautolu pea malava ke tau nofo mo Ia ʻi he maama kahaʻú. Ne u ʻilo “ʻokú ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté” pea ko e ngaahi meʻa kotoa pē—mo e kakai kotoa pē—ʻe fakafoki ia ki hono feituʻu totonu ( ʻAlamā 40:3; vakai foki ki he ʻAlamā 41:2). Ne u ʻilo ne tuʻunga ʻi he Fakaleleí, ʻe lava ke toe fakataha hoku fāmilí, kau ai mo kinautolu kuo pekiá, ʻo lauikuonga pea ʻoku ou houngaʻia taʻengata ai.

Amanda Seeley, ʻIutā, USA