2015
Ko ha ʻAʻahi mei he Fakamoʻuí
Sepitema 2015


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Ko ha ʻAʻahi mei he Fakamoʻuí

Mei he “An Experience of My Father’s,” Improvement Era, vol. 33, no. 11 (Sept. 1933), 677, 679; ʻoku fakaonopooniʻi ʻa e fakaʻilongaleá mo e mataʻitohi lahí.

Ko ʻeni tonu ne hā mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate aú.

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible.

Tā ʻo Lolenisou Sinou ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí mo e ʻĀkaiví; fakaikiikí mei he Ko e Hāʻeleʻanga Uá, fai ʻe Harry Anderson

ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻe ʻamanaki ʻeku tamaí ki ha tali, ha faʻahinga fakahā makehe mei he ʻEikí. Ko ia naʻá ne tatali—mo tatali—mo tatali. Naʻe hala ha tali, hala ha leʻo, hala ha ʻaʻahi mai, hala ha fakahā. Naʻá ne mavahe mai mei ʻōlitá mo e lokí ʻi he fuʻu loto-mamahi lahi. ʻI heʻene fakalaka mai ʻi he loki silesitialé ʻo hū mai kituʻa ʻi he loto holo lahí, ne ʻomi ha fakahā nāunauʻia kia Palesiteni Sinou ʻa ia ʻoku ou ʻoatu ʻi he ngaahi lea ʻa hono mokopuna fefiné, ko ʻEle ʻIongi Pōnite. …

“ʻI he efiafi ʻe taha lolotonga ʻeku ʻaʻahi kia Sinou ko ʻeku Kui Tangatá ʻi hono lokí ʻi he Temipale Sōlekí, naʻá ku tatali ai ʻo aʻu ki he ʻalu ʻa e tauhi matapaá pea teʻeki ke haʻu ʻa e tangata leʻo poʻulí, ko ia naʻe talamai ʻe heʻeku kuí te ne ʻave au ki he matapā lahi hūʻangá ke u hū kituʻa ʻi he tafaʻaki ko iá. … Hili ʻema mavahe mei hono lokí pea lolotonga ʻema kei ʻi he loto holo lahi ʻoku hū atu ai ki he loki silesitialé, naʻá ku muʻomuʻa siʻi ʻi heʻeku Kui Tangatá ʻi he taimi naʻá ne taʻofi mai au mo pehē mai, ‘Kiʻi tali siʻi hifo, ʻEle, ʻoku ou fie tala atu ha meʻa kiate koe. Ko e feituʻu tonu ʻeni naʻe hā mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kiate au ʻi he taimi ne pekia ai ʻa Palesiteni Utalafí. Naʻá Ne fakahinohinoʻi au ke u fokotuʻutuʻu foʻou leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí he vave tahá kae ʻoua ʻe toe tatali ʻo hangē ko ia ne fai ʻi he pekia ʻa e kau palesiteni ki muʻá, pea ke u fetongi ʻa Palesiteni Utalafí.’

“ʻPea toki laka mai ʻeku kui tangatá ʻaki ha foʻi manga ʻe taha ʻo ofi ange pea fakamafao mai hono nimá mo pehē: ‘Naʻá Ne tuʻu tonu hē, meimei fute ʻe tolu ki ʻolunga mei he falikí. Naʻe hangē naʻe tuʻu ʻi ha lauʻi koula haohaoá.’

“Naʻe fakamatala mai heʻeku kui tangatá ʻa e nāunauʻia ʻo e Fakamoʻuí peá ne fakamatalaʻi Hono ongo toʻukupu nimá, toʻukupu kelekelé, fōtunga Hono fofongá pea mo e kofu tōtōlofa hinehiná, ko e ngaahi meʻá ni kotoa naʻe hinaekiaki mo ngingila naʻe ʻikai ai ke ne fuʻu malava ke sio kiate Ia.’

“Peá ne toe laka mai ʻo toe ofi ange ʻo hili hono nimá ki hoku ʻulú pea pehē mai: ‘Ko ʻeni, ʻe hoku Mokopuna fefine, ʻoku ou fie maʻu ke ke manatuʻi ko e fakamoʻoni ʻeni hoʻo kui tangatá, naʻá ne fakahā kiate koe ʻaki hono loungutu pē ʻoʻoná naʻe mamata moʻoni ki he Fakamoʻuí, ʻi he loto Temipale ko ʻení, pea fefolofolai mo Ia ko e mata ki he mata.’”

… Naʻá ku fakafehoanaki ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi he houalotu sākalameniti ʻa e Uooti Taha Valú. Hili ʻa e fakatahá ne talamai kiate au ʻe ʻEletā ʻAfa Uinitā naʻá ne fanongo foki ki hono fakamatala ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he hā ange ʻa e Fakamoʻuí kiate ia ʻi he temipalé ʻo fakahinohinoʻi ia ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono toe fokotuʻutuʻu leva e Kau Palesitenisī ʻUluakí ka ke toe fili pē ʻa e ongo tokoni tatau ne maʻu ʻe Uatalafí, ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita.