2014
Ko e Teuteu ʻo e Ngaahi Meʻaʻofa ki Ho Fāmili he Kahaʻú
Sānuali 2014


Ko e Teuteu ʻo e Ngaahi Meʻaʻofa ki Ho Fāmili he Kahaʻú

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu,“Gifts of Love,” naʻe fai he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he ʻaho 16 ʻo Tīsema 1980. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Kamata ʻi he taʻú ni ke faʻu ha ngaahi meʻaʻofa—ha ngaahi meʻaʻofa lelei—maʻa ho fāmili ʻi he kahaʻú.

ʻĪmisi
A young man holding up a chain of paper dolls.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Cody Bell

Kuó u fakaʻānaua maʻu pē ke u hoko ko ha taha foaki meʻaʻofa lelei. ʻOku ou sioloto ki hono fakaava ʻe he kakaí ʻeku meʻaʻofá pea fakahaaʻi ʻi he loʻimata fiefia mo malimali ko e foakí, ʻoku ʻikai ko ha meʻaʻofa pē, ka kuo ongo ki honau lotó. Mahalo pē te ke ala maʻu ʻa e fakaʻānaua ko iá. Mahalo ko hamou tokolahi kuo mou ʻosi hoko ko ha kau taukei ʻi he foaki meʻaʻofá.

ʻOku ʻi ai ha meʻa te ke lava ʻo fai he taʻú ni ke ke kamata hoko ai ko ha taha foaki meʻaʻofa lelei ange. Ko hono moʻoní, ʻoku mou maʻu ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ʻi hoʻomou hoko ko e fānau akó. Te mou lava ʻo kamata ke tuku ha ngaahi meʻaʻofa—ha ngaahi meʻaʻofa lelei—ʻo tauhi maʻa ho fāmili ʻi he kahaʻú. Tuku ke u fakamatalaʻi atu kinautolu.

Faʻu ʻo e Ngaahi Pepa ki he Akó

ʻĪmisi
A pen lying on a handwritten letter.

Te ke lava ʻo kamata ʻi ho lokí he ʻahó ni. ʻOku ʻi ai ha ngāue fakaako ʻoku teʻeki ʻosi hono tohí ʻoku fokotuʻu ʻi ha feituʻu? (Ko u tui pē ʻoku ʻi ai ha fokotuʻunga ʻi ai; Ko u tui pē ʻoku ou ʻiloʻi homou lokí.) Mahalo pē kuo ʻosi taipeʻi mo mateuteu ke fakahū. Ko e hā ʻoku tau toe hohaʻa ai ki aí? Naʻá ku ʻilo hono ʻuhingá he lolotonga ʻeku akoʻi ha kalasi fakalotu ʻi he Kolisi Likí (Ricks College) (ʻoku hoko he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó). Naʻá ku lolotonga faiako mei he vahe 25 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe fakahā kia ʻEma ʻi he vahe ko iá ʻoku totonu ke tuku hono taimí ke “fai tohi, pea ke ako lahi” (veesi 8). Naʻe tangutu ʻi he ʻotu fika tolú nai ha taʻahine ʻulukelo momoho naʻe fakamāhiki hono kemó ʻi he taimi naʻá ku tapou ai ki he kalasí ke nau faivelenga ʻi he fakatupulaki ha ngaahi poto fakatohí. Naʻá ne hiki hono nimá pea pehē mai, “ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻena ia kiate au. Ko e meʻa pē teu tohí ko ha ngaahi tohi ki heʻeku fānaú.” Naʻe fakatupu ʻe he meʻa ko iá ha kata ʻi he kalasí kotoa. Naʻá ku lava ʻi heʻeku vakai ki aí ke u sioloto ki ha fānau tokolahi ʻoku nau takatakaiʻi ia, pea aʻu ʻo u lava ʻo sio ki he faʻahinga tohi te ne faí. Mahalo he ʻikai fuʻu mahuʻinga ki ai ʻa e fai tohi leleí.

Ka ne tuʻu hake ha talavou naʻe tangutu ʻi mui. Naʻe ʻikai ke faʻa lea ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu fakaakó; pea ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe ʻosi lea kimuʻa heni. Naʻe kiʻi matuʻotuʻa ange ʻi he toenga ʻo e fānau akó, pea naʻe mā. Naʻe kole mai pe ʻe lava ke lea. Naʻá ne fakamatala ʻi ha kiʻi leʻo siʻi ʻa ʻene hoko ko ha sōtia ʻi Vietinemí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe tuku ʻene meʻafaná, kae lue atu ʻi he loto ʻapi naʻe ʻosi maluʻí ki he tufa ʻo e ʻū tohí, ʻi heʻene fakakaukau ʻoku malu peé. ʻI he taimi pē naʻá ne puke ai ʻa e tohí ʻi hono nimá, kuo fanongo ki hono ifiʻi ha piukala pea ongo mai ʻa e kailá mo e pā ʻa e ʻoné mo e meʻafaná ʻo muʻa mai ʻi he pupunga ʻo e filí. Naʻe feinga ʻo foki mai ki heʻene meʻafaná, ʻo fakaʻaongaʻi pē hono nimá ko ʻene meʻatau. Naʻa nau tekeʻi fakataha mo e kau tangata naʻe moʻuí ʻa e filí. Hili ia pea tangutu hifo leva ʻi he lotolotonga ʻo e kau sōtia moʻuí, mo e niʻihi ʻo e kau pekiá, ʻo fakaava ʻene tohí. Ko e tohi mei heʻene faʻeé. Naʻá ne tohi mai naʻe hoko ki ai ha meʻa fakalaumālie ʻo fakapapauʻi ange ʻe moʻui ke foki ange kapau ʻe moʻui māʻoniʻoni. Naʻe pehē leʻo siʻi ʻe he tamasiʻí ʻi heʻeku kalasí, “Naʻe hoko e tohi ko iá ko ha folofola kiate au. Naʻá ku tauhi ia.” Pea tangutu leva ki lalo.

Mahalo ʻe ʻi ai haʻo fānau ha ʻaho, mahalo ko hao foha. ʻOkú ke lava ʻo sioloto ki hono kiʻi fofongá? ʻOkú ke lava ʻo sioloto ki ai ʻi ha feituʻu, ʻi ha taimi, ʻi ha fakatuʻutāmaki he moʻuí? ʻOkú ke lava nai ʻo ongoʻi ʻa e ilifia ʻi hono lotó? ʻOku ongo nai kiate koe? Te ke fie foaki tauʻatāina? Ko e hā ha faʻahinga feilaulau te ke fakahoko ke fai e tohi ʻe fie maʻu ho lotó ke ʻavé? Kamata hoʻo ako ke fai iá he hoʻataá ni. Foki ki ho lokí ʻo tohi mo lau mo toe toutou tohi ʻa e pepa ko ia. He ʻikai hangē ia ha feilaulaú kapau te ke sioloto ki he kiʻi tamasiʻi ko iá, ongoʻi hono lotó, mo fakakaukau ki he ngaahi tohi te ne fie maʻu ʻi ha ʻaho.

Ko Hono Solova ʻo e Ngaahi Palopalema Fiká

ʻĪmisi
Chalk board with chalk and eraser

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi he taimí ni ʻoku tali mai ha laʻipepa ki ai. Mahalo pē ko ha tohi fika mo ha foʻi fika ʻoku fufuuʻi ai. Tuku ke u fakamatala atu kau ki ha ʻaho ʻi homou kahaʻú. ʻE ʻi ai haʻo tamasiʻi pe taʻahine taʻu hongofulu tupu ʻe pehē atu, “ʻOku ou fehiʻa au he akó.” Hili hoʻo fakafanongo leleí, te ke toki ʻilo ʻoku ʻikai ko e akó pe ko e fiká ʻoku fehiʻa aí—ko e ongoʻi taʻe-malavá.

Te ke ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi ongo ko iá, pea ʻe ongo kiate koe; te ke loto ke foaki tauʻatāina. Ko ia, te ke fakaava leva ʻa e tohí mo pehē ange, “Ta vakai fakataha ki he taha ʻo e ngaahi foʻi fiká.” Fakakaukau ki he ʻohovale te ke ongoʻi he taimi te ke fakatokangaʻi ai ʻoku kei ʻalu hifo ʻa e vakafokotuʻu tatau he vaitafé ʻi he houa ʻe ua pea toe foki ʻi he houa ʻe nima, pea ko e fehuʻí, ko e hā ʻa e vave ʻo e ʻaú pea ko e hā e mamaʻo ʻo e folau ʻa e vaká. Mahalo te ke fakakaukau, “Sai, te u ʻai ke ongoʻi lelei ange ʻeku fānaú ʻaki haʻaku fakaʻaliʻali ʻoku ʻikai ke u lava mo au ʻo fai e fiká.” Tuku ke u fai atu ha faleʻi: te nau lau ia ko ha meʻaʻofa kovi.

Ka ʻoku ʻi ai ha meʻaʻofa lelei ange, ka ʻe fie maʻu ke ngāueʻi he taimí ni. Ko e taimi naʻe kei siʻi ai ʻeku tangataʻeikí, ʻoku pau pē naʻá ne feinga ke fai ha fika ki ha vakafokotuʻu pea mo ha ngaahi fika lahi kehe. Ko e taha ia ʻo e ngaahi nāunau naʻá ne fie maʻu ke hoko ai ko ha tokotaha saienisi te ne fai ha lelei ʻi he lēsoni kēmisitulií. Ka naʻá ne toe fai foki ha lelei kiate au. Naʻe ʻikai hā fakaʻofoʻofa homau loki fakafāmilí ʻo hangē ko ha niʻihi. Ko e faʻahinga nāunau fale pē taha ai—ʻū sea—mo e teuteu ʻe taha ʻi he holisí—ko ha palakipoe lanumata. Naʻá ku aʻu ki he taʻu ʻe aʻu ki ai hoʻo tamasiʻí pe taʻahiné. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau pe te u lavaʻi ʻa e ngaahi fiká; naʻá ku ʻosi fakamoʻoniʻi pē ʻe au peá u fiemālie he ʻikai ke u lava. Pea naʻe tali ia ʻe ha niʻihi ʻo ʻeku kau faiakó ʻo pehē ʻoku moʻoni.

Ka naʻe ʻikai fiemālie ʻa e Tangataʻeikí. Naʻe fakakaukau ia te u lava pē ʻe au. Ko ia, naʻá ma taufetongi leva ʻi he palakipoé. ʻOku ʻikai keu lava ʻe au ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi meʻaʻofa naʻe kofukofu heʻeku tangataʻeikí ʻo foaki mai kiate aú. Ka ʻoku ou manatuʻi ʻa e palakipoé mo hono kiʻi leʻo siʻí. Ko ʻene faiakó naʻe mahulu hake ia ʻi he ʻiloʻi pē ʻo e meʻa naʻá ku fie maʻu mo tokanga ki aí. Naʻe ʻikai ko ʻene loto fiemālie pē ke foaki hono taimí, neongo hono mahuʻingá. Naʻe fie maʻu ha taimi ʻa ia naʻá ne tuku ki muʻa ʻi heʻene kei maʻu e faingamālie ʻoku mou maʻu ʻi he taimi ní. Pea koeʻuhí naʻá ne fakamoleki ha taimi ʻi he taimi ko iá, naʻá ma lava ai ke maʻu e taimi ʻi he palakipoé ʻo ne lava ke tokoniʻi au.

Pea koeʻuhí naʻá ne foaki mai ia kiate au, ʻoku ou maʻu ai ha tamasiʻi naʻá ne tuku mai ke ma tangutu fakataha ʻi ha taʻu ʻe taha. Ne ma ʻalofi hake mo hifo ʻa e vaka tatau. Pea tohiʻi heʻene faiakó ʻa e “fakalakalaka lahi” ʻi heʻene lipooti kātí. Ka te u talaatu ʻa e meʻa naʻe fakalakalaka lahi tahá: ko e ongo ʻa e kiʻi tamasiʻi leleí fekauʻaki mo iá. He ʻikai ha meʻa ia te u tuku ʻi he lalo ʻakau Kilisimasí maʻa Sitiuati te ne maʻu ha vaheua ʻe taha ʻo e mahuʻinga ʻo ʻene hoko ko e tauhiʻofa fakafāmili ʻe fakahoko ʻe hono ngeiá mo e ngaahi lavameʻá.

Ko e Ako ʻo e ʻĀtí mo e Mūsiká

ʻĪmisi
Preparing Gifts for Your Future Family, Jan. 2014 New Era

Mahalo ʻoku ʻi ai ha fānau ako ʻaati (pe ʻi he mūsika?) ʻoku nau malimali. ʻOku nau fakakaukau, “He ʻikai pē te ne lava ʻe ia ʻo fakalotoʻi au ʻoku ʻi ai ha meʻafoaki kuo fufuuʻi ʻi heʻeku ngāue fakaako ʻoku teʻeki ʻosí.” Tuku ke u feinga. Naʻá ku ʻalu ʻi he uike kuo ʻosí ki ha polokalama ko hono fakalāngilangiʻi ha talavou. Naʻe fakaʻaliʻali ai ha ngaahi tā tuʻumaʻu. Naʻe mate ʻa e ʻuhilá, pea naʻá ku fakatokangaʻi ha leʻo ʻe ua. Ko e tahá ko ha tokotaha hiva ʻiloa ʻoku hiva leʻo siʻi, pea ko e tahá, ko e tokotaha fakamatala, ko e tamai ia ʻa e talavoú.

ʻOku pau naʻe fakamoleki heʻene tamaí ha ngaahi houa lahi ʻi hono teuteu ʻo e ngaahi taá, hiki e ngaahi lea naʻe lelei, pea toki tānaki ha ngaahi fasi naʻe fakafekauʻaki honau leʻo lahi totonú pea mo e taimí. Te ke maʻu ʻi ha ʻaho ha tamasiʻi ʻe fakalāngilangiʻi ʻi ha faʻahinga meʻa pehē, kae mamata e niʻihi ʻokú ne tokoua pe tuofāfine ʻakí, niʻihi ʻokú ne faʻē ʻaki mo tamai ʻakí. Te ke loto, ʻaki ho lotó kotoa, ke talaange ko e hā ia mo e meʻa te ne lava ʻo aʻusiá. ʻE fakafalala pe te ke lava ʻo foaki ʻa e meʻaʻofa ko iá tuʻunga haʻo ongoʻi hono lotó he taimí ni mo ongo pea mo kamata fakatupulaki ʻa e ngaahi pōtoʻi mohufounga te ke fie maʻú. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe mahuʻinga ange ia ʻi he meʻa ʻokú ke lava ʻo misi ki aí.

Ko e Fakatomala he Taimi Ní

ʻĪmisi
A young man waiting to talk to his Bishop.

ʻOku toe ʻi ai mo ha meʻaʻofa kehe ʻe lava ke foaki ʻe hamou niʻihi ʻoku fie maʻu ke kamata kei taimi. Naʻá ku sio hono kamataʻi tuʻo taha ʻi he taimi naʻá ku kei hoko ai ko e pīsopé. Naʻe tangutu ha talavou ʻo hanga mai mei he tafaʻaki ʻe taha hoku tesí. Naʻe fakamatala ki he ngaahi fehalaaki naʻá ne faí. Pea fakamatala ki he lahi ʻo ʻene fie maʻu ʻa e fānau te ne maʻú ke nau maʻu ha tamai ʻi ha ʻaho te ne lava ke fakaʻaongaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia te nau silaʻi ki ai ʻo taʻengatá. Naʻá ne pehē ʻokú ne ʻilo ʻe lava pē ke lahi ʻa e totongi pea mo e mamahi ʻo e fakatomalá. Peá ne talamai leva ha meʻa he ʻikai toe ngalo ʻiate au: “Pīsope, ko ʻeku fokí mai ʻeni. Te u fai ha meʻa pē ʻe fie maʻu. Ko ʻeku fokí mai ʻeni.” Naʻe ongoʻi loto mamahi. Pea naʻe tui kia Kalaisi. Ka naʻe kei laumāhina e ngāue fakamamahí.

Pea ko ia mahalo ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻoku ʻi ai siʻa fāmili ko e ʻulu ki aí ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni. Kuo nau maʻu ha ʻamanaki taʻengata mo ha nonga ʻi he māmaní. Mahalo pē te ne foaki ki hono fāmilí ha ngaahi meʻaʻofa kehekehe kuo kofukofu fakalelei, ka he ʻikai ha meʻa ia ʻe mahuʻinga tatau mo e meʻa naʻá ne kamata fuoloa ʻi hoku ʻōfisí pea kuo teʻeki ai tuku ʻene foakí. Naʻá ne ongoʻi ʻi he taimi ko iá ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e fānau naʻe fakaʻānaua ki aí, pea naʻe foaki kei taimi mo tauʻatāina. Naʻá ne feilaulauʻi hono lāngilangí mo e fakapikopikó mo e ngaahi loto faingataʻaʻiá. ʻOku ou tui pau ʻoku ʻikai toe hangē ia ha feilaulaú he taimí ni.

Naʻá ne lava ʻo foaki ʻa e meʻaʻofa ko iá koeʻuhí ko ha meʻaʻofa ʻe taha naʻá ne foaki fuoloa atu. Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa Hono ʻAló pea foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻa e Fakaleleí, ʻa ia ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ia ʻi he ngaahi meʻaʻofa mo e foaki kotoa pē. Naʻe ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha faʻahinga founga ʻa e mamahiʻia mo e mamahi ʻo e angahala ʻe iku tō kiate kitautolú kotoa pea mo e taha kotoa ʻe faifaiangé ʻo moʻui (vakai, Hepelū 4:14–16).

ʻOku fai atu ʻeku fakamoʻoní naʻe foaki tauʻatāina ʻe Sīsū ʻa e meʻaʻofá, kiate kitautolu kātoa. Pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ko e taimi te mou tali ai ʻa e meʻaʻofa ko ia, kuo foaki ʻi he feilaulau taʻe-fakangatangatá, te ne ʻomi ʻa e fiefia ki he taha ʻokú ne foakí (vakai, Luke 15:7).

“Kuo mou maʻu taʻetotongi, pea ʻatu taʻetotongi” (Mātiu 10:8). ʻOku ou fakatauange te tau foaki taʻetotongi. ʻOku ou fakatauange ʻe ongo kiate kitautolu ʻa e loto ʻo e niʻihi kehé, ke tau foaki ʻo ʻikai ʻi he ongoʻi fakakounaʻi pe ʻamanaki ke maʻu ha meʻa, pea ke tau ʻilo ʻoku ʻai ke fakafiefia ʻa e feilaulaú kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e fiefia ʻokú ne ʻomi ki ha loto ʻo ha tahá.

Ngaahi ʻAtá fai ʻe he iStockphoto/Thinkstock and Welden C. Andersen