2014
Tuʻu Maʻu mo Faivelenga: Ko e Fakahinohino Fakalaumālie mo e Ngaahi Akonaki mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá
Sānuali 2014


Tuʻu Maʻu mo Faivelenga

Ko e Fakahinohino Fakalaumālie mo e Ngaahi Akonaki mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Fakatokangaʻi ange: Ko e faʻē ʻa e tokotaha faʻu tohí, ko Naomi Sāmita Pulūsitā, naʻe fāʻeleʻi ia ʻi he taʻu naʻe ui ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ko e fika ua ia he fānau ʻa ʻĪteli Siosina Sāmitá, naʻe mali mo Palesiteni Sāmita hili e mate hono ʻuluaki uaifí.

“Tuku ke tau tuʻu maʻu mo faivelenga maʻu ai pē, mo maʻu ha holi lahi ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo fakalāngilangiʻi Ia pea mo manatuʻi e ngaahi fuakava ne tau fai mo Iá.”

Ko e taimi naʻe hū ai ʻa e tokotaha taʻu 33 ko Siosefa Filitingi Sāmitá ki he Tāpanekale Sōlekí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1910, ke kau he konifelenisi lahí, naʻe pehē ange ha taha fakanofonofo ki ai, “ʻE Siosefa, ko hai nai ʻetau ʻaposetolo foʻoú?”

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “Heiʻilo. Ka ʻoku ʻikai ko koe ia pe ko au!”1

Ko e taimi naʻe lau ai ʻa e hingoa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke hikinimaʻí, naʻe maʻu fakafokifā ʻe Siosefa ha ongo ʻoku ngali ko hono hingoá ʻa e hingoa ʻe ui hoko maí. Ko ia, pea naʻe fokotuʻu ai ia ko e tangata fika 12 ʻi he kōlomu māʻolunga ko iá.

ʻOku fakahaaʻi ʻa e loto fakatōkilalo mo e poto ʻa Siosefa ʻi he huá ʻi he taimi naʻe foki ai ki ʻapi mei he konifelenisí ke fakahā ki hono fāmilí hono uiuiʻi foʻoú. Naʻá ne talitali ʻaki hono uaifí ha lea fakatupu puputuʻu: Talaange ʻe ia, “Mahalo pē ʻe pau ke fakatau atu e pulú.” ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻá ne ʻohovale he lolotonga ʻene talitali ki ha fakamatala lahi angé. Ko ʻene fakamatalá pē ʻeni, “ʻOku ʻikai haku toe taimi ke u tokangaʻi ai ia!”2 Ko e kamataʻanga ia ʻo ha ngāue fakaʻaposetolo ne laka hake ʻi he taʻu ʻe onongofulú.

Naʻe hoko ʻa Siosefa Filitingi Sāmita, ʻa e mokopuna tangata ʻo Hailame Sāmitá, ko e Palesiteni ia hono 10 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe lōloa ange ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuʻa pea toki ui ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻo lōloa ange ʻi ha toe Palesiteni ʻo e Siasí. Lolotonga e taʻu ʻe 60 ʻo ʻene hoko ko e mēmipa ʻo e kōlomu ʻo e kau fakamoʻoni makehé, naʻá ne ʻuluaki fononga heka hoosi mo ha saliote pea kimui ange ʻi ha meʻalele mo ha vakapuna seti, ke akoʻi ʻa e Kāingalotú. Kuo tāpuekina ʻa e Siasí pea mo kinautolu kotoa ne fie fanongo ki heʻene ngaahi pōpoaki fakalaumālié heʻene ngaahi malangá mo haʻane ngaahi tohi taʻefaʻalaua kehekehe.

Naʻe fakaafeʻi au ke u faʻu ʻa e fakamatala ko ʻení koeʻuhí ko ʻeku fetuʻutaki mo Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá, ʻa ia naʻá ku ui moʻoni ko ʻeku Kui Tangatá. Naʻe ongo kiate au ʻene moʻuí, talu hoku fāʻeleʻí, ʻi heʻene fakahoko hoku ouau fakahingoa mo e tāpuakiʻí, ʻo aʻu ki heʻene mate, ʻi he taimi naʻá ku kau ai ʻi he ngaahi makapuna tangata ne fata ʻa e puhá ʻi hono meʻafakaʻeikí.

Ko ha Palōfita Naʻe Tomuʻa Fakanofo

Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Siosefa Filitingi Sāmita, ʻo hange ko e kau palōfita kotoa ʻa e ʻOtuá, ke haʻu ki māmani ʻo fakatatau mo e taimi tēpile fakalangi ʻa e ʻEikí (vakai, Ngāue 17:26). Ko Siosefa ʻa e fika faá, ka ko e fuofua tamasiʻi tangata ia ʻa Suliana Lemisoni Sāmitá. Naʻe fakapapau ʻa Suliana ʻi he laumālie fakatōkilalo ʻo hangē ko e faʻē he Fuakava Motuʻá ko ʻAná (vakai, 1 Samuela 1:11), kapau ʻe foaki ange ʻe he ʻEikí ki ai ha tama tangata, “[ʻoku totonu ke ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke tokoniʻi ia ke hoko ʻo ʻaonga ki he ʻEikí mo ʻene tamaí.]”3 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono tali ʻe he ʻEikí ʻene kolé ka naʻá Ne toe fakahā foki kiate ia, kimuʻa pea toki fāʻeleʻi ʻene tamasiʻí, ʻe ui ʻene tamá ʻi ha ʻaho ke hoko ko e taha ʻo Hono kau fakamoʻoni makehe ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.4

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa ʻi he ʻaho 19 ʻo Siulai 1876, kia Siosefa F. mo Suliana Lemisoni Sāmita. ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefá, naʻe ʻAposetolo ʻa ʻene tamaí mo hoko ko e tokoni kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi. Ko e taimi naʻe taʻu hiva ai ʻa Siosefá, naʻe ʻave ia heʻene ongomātuʻá ki he fakatapui ʻo e Temipale Seni Siaosí. Naʻá ne tūkuhua ʻaki kimui ange ʻo pehē, “Ko hoku fuofua fatongia ʻi he Siasí ko e fakafeʻao ʻa Pilikihami ʻIongi ki he fakatapui ʻo e Temipale Seni Siaosí.”5

Ko e taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi hono taʻu 19, naʻe hilifaki ʻe he pēteliake ne tataki fakalaumālié hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Siosefá mo pehē: “Ko ho monū ke moʻui ʻo fuoloa pea ko e finangalo ʻo e ʻEikí te ke hoko ko ha tangata ivi lahi ʻi ʻIsileli. … Te ke tuʻu moʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ko ha palōfita mo ha tangata maʻu fakahā kiate kinautolu, he kuo tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻEikí mo fakanofo ki he uiuiʻi ko ʻení.”6

Moʻui Fakafāmilí: Ko e Tuifio ʻo e ʻOfá mo e Ngaahi ʻAhiʻahí

Ko e fakakaukau ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá, “ko e fāmilí ʻa e faʻunga mahuʻinga taha ʻi he moʻuí ni pe ʻi ʻitāniti.”7 Naʻe ohi hake ia ʻi ha fāmili naʻe puleʻi ʻe he ʻofá, tuí, tuʻunga māʻolunga ʻo e angamaʻá, mo e lotoʻi ngāue mālohí, pea naʻá ne feinga maʻu ai pē ke ʻomai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko iá ki hono fāmilí. (Vakai, vahe 4, 15, mo e 16 ʻo e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita.)

Naʻá ne mali mo Lui ʻEmilī Setilifi ʻi he Temipale Sōlekí he 1898. ʻOsi mei ai ha taʻu ʻe taha kuo ui ia ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi ʻi ha taʻu ʻe ua pea naʻe poupouʻi lelei ia ʻe hono uaifí. ʻI heʻene foki maí, naʻe toe hoko atu fakataha ʻena moʻuí pea naʻe tāpuekina kinaua ʻaki hono fāʻeleʻi ha ʻofefine ʻe toko ua. Kae fakamamahi, ko e lolotonga e faingataʻa ʻo e feitama hono tolu ʻa Luí, naʻá ne siʻi mālōlō ai.

Naʻe lotu ʻa Siosefa ʻi heʻene mamahí, “Tokoni mai kiate au, [ʻoku ou tautapa ki he ʻAfioná], ke u moʻui ke u taau ke feʻiloaki mo ia ʻi he nāunau taʻengatá, ke u toe fakataha mo ia, ʻo ʻoua naʻa toe fakamavahevaheʻi. … Tokoni mai kiate au ke u ohi hake ʻeku fānau mahuʻingá ke nau kei maʻa ai pē mo taʻe-ha-mele ʻi he toenga ʻenau moʻuí.”8

Naʻe fekumi ʻa e tamai loto mamahí ni ʻo e kiʻi fānau ʻe toko uá, ʻi he lotu lahi pea ʻi he faleʻi ʻa ʻene tamaí, ke maʻu ha uaifi mo ha faʻē ʻa ʻene kiʻi fānaú. Naʻe monūʻia ʻene holi māʻoniʻoní ʻi he ʻomi ʻo ʻĪteli Siosina Leinolo ki heʻene moʻuí. Naʻá na mali ʻi Nōvema 1908 ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻe hoko ʻa e fefine fakaofó ni ko e faʻē ʻa e ongo ʻuluaki ʻofefine ʻo Siosefá peá ne toki fāʻeleʻi kimui ha fānau ʻe toko hiva.

ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe fakamafasiaʻi ʻe he ngaahi kavenga mafasia hono uaifí e fakakaukau ʻa e ʻAposetoló ʻi heʻene fononga ki ha konifelenisi fakasiteiki. Naʻá ne fai mai ki ai ha tohi ʻo ne pehē ai: “ʻOku ou lolotonga fakakaukau atu kiate koe pea pehē ange mai naʻá ku lava ke ʻi hena maʻu ai pē mo koe ʻi he ngaahi uike siʻi ka hokó, ke tokoni ʻo tauhi koe. Te u tokoni atu ʻi he meʻa kotoa te u lavá ʻo hangē ko ia ʻoku hokó, pea ʻofa pē te ke lava ʻo ongoʻi hoku iví. Talaange ki he fānaú ke nau angaʻofa atu mo feangaʻofa ʻaki.”9 Peá ne toki vahevahe leva mo ia ʻa e ngaahi ongo hono lotó ʻi ha foʻi maau, ʻa ia ne hoko kimui ko e taha ʻo ʻetau ngaahi himí, “Does the Journey Seem Long?” (fika 127).

Ne fakaloloma ʻa e siʻi mālōlō ʻa ʻĪteli ʻi he 1937. ʻI he taimi tatau ʻo ʻene maté, naʻe ʻi ai ha fānau teʻeki mali ʻe toko nima ʻi he ʻapí. Naʻe ongoʻi ʻe ʻEletā Sāmita naʻe ueʻi ia ke ne kumi ha toe uaifi mo ha hoa ʻe taha. Naʻe mali ʻi he 1938 mo Sesi ʻĒveni Sāmita ʻi he Temipale Sōlekí.

Naʻe tohi ʻe ha taha naʻá ne ʻiloʻi lelei kinaua ʻo pehē: “Neongo ʻena faikehekehe ʻaki ha taʻu ʻe uofulu mā ono mo hona natulá, puipuituʻá mo e taukeí, ka naʻe felātani lelei ʻaupito pē ʻa Siosefa Filitingi mo Sesi ʻĒveni Sāmita. … Ko e meʻa naʻá ne fakafehokotaki ʻa e foʻi vanu ko ʻení ʻi hona ʻulungāngá, ko e ʻofa moʻoni mo e feveitokaiʻaki naʻá na maʻú.”10 (Vakai, peesi 25 ʻo e tohi lēsoní.)

Ko ha Taha Fekumi ki he ʻIló ʻi he Akó mo e Tuí Foki

Naʻe ʻiloa ʻa Siosefa Filitingi Sāmita he Siasí ko ha taha ʻilo folofola mo e taukei ʻo e ongoongoleleí. Talu pē mei heʻene kei siʻi, mo ʻene maʻu ha holi taʻe tūkua ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). Naʻá ne lau tuʻo ua ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ʻoku teʻeki taʻu 10. Ko e taimi naʻe fie maʻu ai ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻa nau faʻa maʻu ia ʻi he funga fata ʻo e feleokó ʻoku lau folofola.11

Naʻá ne talaange ki ha falukunga kakai ʻi he ngaahi taʻu kimuí “ko e fuofua taimi naʻá ku lava ai ʻo laukongá, ne u fiefia mo fiemālie lahi ange ʻi hono ako ʻo e folofolá … ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa kehe ʻi he māmaní kotoa.”12 (Vakai, vahe 10 mo e 18.)

Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻi ha meʻa ʻe taha, ʻa e poto ʻo Palesiteni Sāmitá ʻo ne pehē, “ʻOku ou lau koe ko e tangata ʻilo lahi taha ʻo e folofolá ʻi he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí ʻoku tau maʻú.”13

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻene fieinua ki he ʻiló naʻe ʻikai kau ai ʻi he sipotí mo e ngaahi vaʻinga ʻi heʻene kei tamasiʻí pea ʻi heʻene fuʻu lahí. Naʻe manako he vaʻinga pasiketipoló pea mo ha ngaahi vaʻinga lahi naʻe fai ʻe he toʻu tupu naʻe nofo ʻi ha sosaieti ʻo e kakai ngoué. Naʻe hoko ʻi heʻene fuʻu lahí ko ha tokotaha mateakiʻi vaʻinga peisipolo pea toutou ʻalu maʻu pē ki he ngaahi vaʻinga fakasipoti ʻene fānaú. Naʻe toe kau foki he ngaahi vaʻinga ʻi he fakataha fakafāmili hono fāmilí. ʻOku ou manatuʻi lelei ha vaʻinga sofipolo naʻe taaʻi ai heʻeku kui tangatá ʻa e foʻi pulú ʻo ʻova he tapaʻi lainí ʻo tau he meʻa faitā ʻa ha taha ʻoku ou tamai ʻaki ne fai ʻene faitā mei he tafaʻaki toʻohema ʻo e malaʻé.

Ko ha Taha Taukaveʻi Moʻoni ʻo e Tuí

Kimuʻa pē ʻi hono ui ia ko e ʻAposetoló, naʻe ʻiloa ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ko ha tokotaha taukaveʻi ʻo e tuí, ʻo ne faʻa ʻai maʻu pē ha niʻihi ke nau maʻuhala ia ko ha tangata fakafulofula. Neongo naʻe ʻikai toe afe ʻi heʻene holi ke fai moʻoni ki heʻene ngaahi fuakavá mo poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa ke nau pukepuke ʻa fufula ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, naʻe ʻi ai hano tafaʻaki angaʻofa naʻe ʻiloʻingofua ʻe hono fāmilí mo hono kau takangá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985): “Kuo tau pehē ʻi ha ngaahi taimi lahi koeʻuhí ʻe hoko ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau fakamaau ʻo ʻIsilelí, ʻe fiefia ha taha ʻo kitautolu ke kau atu ʻi heʻene tafaʻakí, he ko ʻene fakamāú ʻe manavaʻofa, ʻaloʻofa, fakamaau totonu, pea mo māʻoniʻoni.”14

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e sīpinga ʻo e faʻahinga manavaʻofa peheé ʻi ha fakataha naʻe aleaʻi ai ha fakatuʻutāmaki naʻe kau ai ha meʻalele ʻa e Siasí. Naʻe fakatupu ʻa e fakatuʻutāmakí ʻe ha tangata toulekeleka naʻe fakaʻuli ʻi ha loli vesitapolo, naʻe ʻikai haʻane maluʻi. Hili ha fealeaʻaki, naʻe fokotuʻu mai leva ke hoko atu ʻa e Siasí ki he fakamaauʻanga fakalaó. Ka naʻe lea hake ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē: “ʻIo, te tau lava pē ʻo fai ia. Pea kapau te tau teke mālohi, mahalo pē te tau ikuna ʻo maʻu ʻa e lolí mei he tangata masivá; ʻe fēfē leva siʻi maʻu haʻane moʻui?” Ne toe liliu ʻe he kōmití ʻenau fokotuʻú pea tuku ai pē meʻa ko iá.15

Naʻá ku aʻusia ʻa e ʻofa naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé kiate iá ʻi heʻeku fakafeʻiloaki kia Palesiteni Hāloti B. Lī (1899–1973) ʻi he Faʻitoka Sōlekí hili e fakatapui ʻo e malaʻe ʻo Palesiteni Sāmitá. Naʻá ku pehē ange ki ai, “Palesiteni Lī, ʻoku ou fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ʻeku houngaʻia lahi ʻi he angaʻofa kuó ke fakahaaʻi ki heʻeku kui tangatá.” ʻI heʻene talí, naʻe sio hangatonu ki hoku matá peá ne lea leʻo siʻi mai, “ʻOku ou ʻofa he tangata ko ʻení!”

Ko ha Tamaioʻeiki Moʻoni mo Faivelenga

Naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki e ngāue ʻa Palesiteni Sāmitá e tukupā ke talangofua ki he folofolá ʻo malangaʻi ʻa e fakatomalá (vakai, hangē ko e, T&F 6:9; 11:9). Naʻá ne pehē: “[Kuo hoko ko hoku misiona, ʻi hono ueʻi aú, ʻi heʻeku fakakaukaú, ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku fefonongaʻaki he ngaahi siteiki ʻo Saioné, ke u tala ki he kakaí ko e taimi ní ko e ʻaho ia ʻo e fakatomalá pea mo kalanga ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau manatuʻi ʻenau ngaahi fuakavá, … mo tapou ke nau fai moʻoni mo faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē.]”16 (Vakai, vahe 5.)

ʻI he meimei kotoa ʻo e taʻu ʻe 96 ʻo ʻene moʻuí, naʻe lotu ai ʻa Palesiteni Sāmita ke ne kei fai moʻoni mo faivelenga pea mo kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni lolotonga ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “[Naʻa mo ʻene fakalaka ʻi hono taʻu hivangofulú, ʻe kei lotu pē ke ne ‘matauhi ʻene ngaahi fuakavá mo hono ngaahi tufakangá pea kātaki ki he ngataʻangá.]’”17

Ko e “fai moʻoni mo faivelengá” ia kia Palesiteni Sāmita, ʻoku mahulu hake ia ʻi he toutou lea ʻaki ha kupuʻi leá. Ko e fakahaaʻi ia e ongo hono lotó, ʻo ʻene fakaʻamu maʻá e kakai kotoa peé—maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau fai ha ngaahi fuakavá pea naʻa mo e kotoa ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe tautapa ʻa Palesiteni Sāmita, “[ʻOku totonu ke tau tāimuʻa mo muʻomuʻa taha, … ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻEne māʻoniʻoní. Tau tuʻu maʻu mo faivelenga maʻu ai pē, mo holi ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo fakalāngilangiʻi Ia pea manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava naʻa tau fai mo Iá. Ko ʻeku fakaʻānaua ʻeni ki ʻIsilelí.]”18 (Vakai, vahe 19–22.)

ʻI hoʻo fakalaulaulotoa ʻi he faʻa lotu ʻene ngaahi akonaki fakalaumālié, ʻe fakamālohia hoʻo fakamoʻoní pea ʻe tāpuekina koe ʻaki ha mahino lahi ange ki he ngaahi moʻoni haohaoa mo mahinongofua ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE fakatupulaki ʻe he ako ko ʻení hoʻo holi ke moʻui “fai moʻoni mo faivelengá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita (2013), 18.

  2. Joseph Fielding Smith Jr. and John J. Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith (1972), 176.

  3. Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita, 1; vakai foki, Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith: Apostle, Prophet, Father in Israel,” Ensign, Aug. 1972, 29.

  4. Vakai, Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith,” 29.

  5. Joseph Fielding Smith, ngāue ʻaki ʻi he Smith and Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 49.

  6. Ngāue ʻaki ʻi he Smith and Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, vii.

  7. Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita 84.

  8. Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita 311.

  9. Joseph Fielding Smith, ʻi hono ngāue ʻaki he Smith and Stewart, The Life of Joseph Fielding Smith, 188–89.

  10. Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita 25.

  11. Vakai, Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita, 4.

  12. Ngaahi Akonakí: Siosefa Filitingi Sāmita 4.

  13. Heber J. Grant, in Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), 290.

  14. Spencer W. Kimball, ʻi he Bruce R. McConkie, “Joseph Fielding Smith,” Ensign, Aug. 1972, 28.

  15. Vakai, Lucile C. Tate, Boyd K. Packer: A Watchman on the Tower (1995), 176.

  16. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1919, 88; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  17. Boyd K. Packer, “Covenants,” Ensign, Nov. 1990, 84.

  18. Joseph Fielding Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1912, 124–25.

ʻOlungá: Ko e tā ko ʻeni ʻo e talavou ko Siosefa Filitingi Sāmitá naʻe faʻo ʻi he Tohi Tapu fakafāmili ʻa ʻene ongomātuʻá. Toʻomataʻú: Naʻe manako ʻa Siosefa ke vaʻinga peisipolo mo hono tokoua ko Tēvitá. Laló: ʻEletā Sāmita (fika ua mei toʻohemá) mo hono kaungā faifekau ʻi ʻIngilani he 1901. Naʻe maʻu mo e tā ʻi he peesi hanga maí mei he taimi ʻo ʻene hoko ko e faifekaú. Laló, toʻomataʻu: ʻEletā Sāmita (toʻohemá) mo hono kaungā ʻAposetolo ko Siaosi ʻAlipate Sāmitá pea mo ʻIsileli Sāmita, 1936.

ʻOlungá: Palesiteni Sāmita mo hono ongo fohá. Toʻomataʻu ʻi ʻolungá: Ko e talitali lelei ʻo ʻEletā Sāmita ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, 1961. Toʻomataʻú: Ko e meʻa ʻa Palesiteni Sāmita ʻi muʻa ʻi he Tāpanekale Sōlekí. Laló: Ko Palesiteni Sāmita ʻi ha tā he vaʻinga peisipoló, ko ha sipoti ne saiʻia ke vaʻinga ai heʻene kei talavoú.

Taá ko e angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí mo e ʻākaivi ʻa e fāmili Sāmitá