2014
ʻOku Lava Nai ʻo ʻAfio Mai Kiate Au?
Sānuali 2014


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

ʻOku Lava Nai ʻo ʻAfio Mai Kiate Au?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha faʻu tohí ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe lele mai ʻa Taniela ki he loto ʻataʻataá ʻo ʻeke mai kiate au, “Kapau te u hanga ki he langí ʻo malimali, ʻe malimali mai ʻa e ʻOtuá kiate au?”

Ko e pongipongi ʻeni ki muʻa pea kamata ʻeku kiʻi tamasiʻi ko Tanielá ʻi he kinitakātení, pea naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi meʻa iiki naʻe hohaʻa ki ai fekauʻaki mo ʻene mavahe mei ʻapi ke akó. Naʻá ku loto ke fakapapauʻi naʻá ne ongoʻi mateuteu ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e “māmani ko ʻení.” Naʻá ku talaange kia Taniela te u ʻofa lahi ange ki ai he lolotonga ʻene mavahé. Naʻá ku fakamahino ki ai neongo he ʻikai ke u lava ʻo fakataha mo ia ʻi he akó, ka he ʻikai fie maʻu ke teitei manavasiʻi pe taʻelata koeʻuhí he ʻe tokangaʻi ia ʻe heʻene Tamai Hēvaní. Naʻá ku fakamanatu ange ki ai ʻe lava pē ʻo lotu ʻi ha faʻahinga taimi, ʻi ha feituʻu pē pea ʻe fanongo maʻu pē ʻa e ʻOtuá kiate ia.

ʻI heʻeku leá, naʻe fakafanongo tokanga pē ʻa Taniela ne toki hoko hono taʻu nimá. Hili haʻane fakakaukau, ne pehē mai leva, “ʻOku lava nai ʻo ʻafio mai kiate au ʻi he taimi ʻoku ou ʻi hoku falé aí?”

Naʻá ku fakamahino ange, “ʻIo.”

Peá ne fehuʻi mai, “ʻOku lava nai ʻo ʻafio mai kiate au he taimi ʻoku ou ʻi tuʻa aí?”

Peá u tali ange, “ʻIo, ʻe lava maʻu pē ʻo sio kia koe.”

Naʻe lele mata fiefia leva ʻa Taniela ki he loto ʻataʻatā ʻi muí. Naʻá ku muimui ofi atu pē ki ai. Naʻe hanga hake ʻa Taniela ki he langi maʻa mo lanu puluú mo fehuʻi, “Kapau teu hanga ki he langí mo malimali, ʻe sio mai kiate au mo malimali mai?”

Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo lea he naʻe ongo kiate au ʻa e meʻa naʻá ne lea ʻakí, ka u kamo pē, “ʻIo!”

Naʻá ne kei sio pē ki he langí, naʻá ne fakakuikui hono kiʻi matá, pea ʻi he tui ʻa ha tamasiʻí, pea fehuʻi fakalelei mai ʻe Taniela, “Te u lava ʻo sio ki Ai?”

Naʻá ku tali ange, “Mahalo he ʻikai ke ke lava ʻo sio ki Ai, ka te ke ʻilo ʻoku ʻi ai koeʻuhí he te ke ongoʻi ʻa e malimali Hono fofongá ʻi ho lotó.”

Naʻe tuʻu malimali pē ʻa Taniela ʻo sio fakamamaʻu ki he langí. Naʻá ku ʻilo mei he nonga hono kiʻi matá, kuó ne aʻusia e fofonga malimali fakalangí ʻi hono laumālié.

ʻOku tau ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e tuí mei he ngutu ʻo e fānau valevalé—ʻa e tui ko ia ʻoku tau fakatauange te nau pīkitai ki ai ʻo taʻengatá. ʻOku mahino te nau ʻilo neongo ʻoku lelei ʻa e moʻuí, ka ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi. ʻOku tau fakatauange pē ʻe pouaki kinautolu heʻenau tuí.

Ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai ʻeku moʻuí, ʻoku ou manatuʻi e sīpinga ʻa Tanielá, pea ʻi he tui fakatamasiʻi iiki ʻe lava ʻe ha taha lahi ke maʻú, ʻoku ou vakai foki mo au ki he langí mo fehuʻi, “ʻOku lava nai ʻo ʻafio mai kiate au?” Pea ʻoku ou toki fakakaukau loto hangē ko Tanielá, “Te u lava ʻo sio ki Ai?” Ko e taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he lahi ʻo ʻEne ʻaloʻofa ongongofua ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kuó u ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻi he fakafoʻou ʻo ʻeku tuí mo ueʻi ʻe he ʻamanaki leleí, te u lava maʻu pē.

Tā fakatātaaʻi ʻe Welden C. Andersen; tā mei muí naʻe fai ʻe Craig Dimond