2014
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Faʻifaʻitakiʻanga
Sānuali 2014


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Faʻifaʻitakiʻanga

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení mo feinga ke ke ʻilo e meʻa ke vahevahé. ʻE fakatupulaki fēfē ʻe he mahino ʻo e moʻui mo e misiona ʻo e Fakamoʻuí hoʻo tui kiate Iá mo tāpuekina ai kinautolu ʻokú ke tokangaʻi ʻi he faiako ʻaʻahí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, ʻalu ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻI he mahino kiate kitautolu ko Sīsū Kalaisi hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa kotoa peé, ʻe lava leva ke fakatupulaki ʻetau holi ke muimui ʻiate Iá. ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi fakalotolahi ke tau molomolomuivaʻe ʻia Kalaisi. Naʻe folofola ʻa Kalaisi ki he kakai Nīfaí “He ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí, ke mou fai foki ia” (3 Nīfai 27:21). Naʻe folofola ʻa Sīsū kia Tōmasi, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6).

ʻOku fakamanatu mai ʻe hotau kau takí he ʻahó ni ke tau fokotuʻu ʻa e Fakamoʻuí ko hotau faʻifaʻitakiʻanga. Naʻe pehē ʻe Linitā K. Pētoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻI he taimi kuo tohi ai ʻi hotau lotó takitaha ʻa e tokāteline ʻo e Fakaleleí, ʻe toki kamata leva ke tau hoko ko e faʻahinga kakai ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau hoko ki aí.”1

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Faʻifaʻitakiʻanga mo hotau mālohi.”2

Tau tukupā muʻa ke tau ʻunu ʻo ofi kia Sīsū Kalaisi, ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo feinga ke toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Mei he Folofolá

2 Nīfai 31:16; ʻAlamā 17:11; 3 Nīfai 27:27; Molonai 7:48

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe tohi ʻe ʻIlaisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, fekauʻaki mo e ngāue ʻi he moʻui fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí, “[Naʻá Ne fakaʻilongaʻi ʻa e halá mo taki e fonongá]”.3 Naʻá Ne tokoni ki he niʻihi fakafoʻituituí—fakatāutaha. Naʻá Ne akoʻi ʻoku totonu ke tau tuku ʻa e toko hivangofulu mā hivá kae fakahaofi ʻa e taha kuo heé (vakai, Luke 15:3–7). Naʻá Ne fakamoʻui mo akoʻi ʻa e fakafoʻituituí, pea aʻu ʻo tuku ha taimi ki he tokotaha takitaha ʻi ha kakai tokolahi ʻe 2,500 (vakai, 3 Nīfai 11:13–15; 17:25).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e Kau Fefine ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní: “ʻOku hanga ʻe he kau fafine lelei ko kimoutolú, ʻo fai e tokoni ʻofa ʻi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahulu hake ia hoʻomou lelei fakafoʻituituí. ʻOku mou faʻifaʻitaki ai he foungá ni ki he Fakamoʻuí. … Naʻe tukutaha maʻu pē ʻEne tokangá [ki] hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Linda K. Burton, “Kuo Tohi Koā ʻi Hotau Lotó ʻa e Tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?” Liahona, Nōvema 2012, 114.

  2. Thomas S. Monson, “Meeting Life’s Challenges,” Ensign, Nov. 1993, 71.

  3. “Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himi, fika 105.

  4. Dieter F. Uchtdorf, “Fiefiá, Ko ho Tukufakaholo,” Liahona, Nōvema 2008, 117– 120.

KO E TOETUʻÚ, tā ʻe Harry anderson