2014
Ongo Konga Fakatouʻosi ʻo e Tāpuakí
Sānuali 2014


Ko e Ongo Konga Fakatouʻosi ʻo e Tāpuakí

ʻOku fakatou mahuʻinga ʻa e ʻalu ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí; ko e taimi ʻoku fakatahaʻi aí, ʻokú na ʻomi ha ngaahi tāpuaki lahi ange.

ʻĪmisi
Composite of a photo of a Temple in the background and a photo of a young woman holding temple recommends.

Ko e taimi te ke huke ai ʻa e ngaahi peesi ʻo e Liahoná he māhina ní, kumi ʻa e ngaahi lanu kehekehe kuo tuifio ko ē ʻoku nau ʻai ke fakaʻofoʻofa ʻa e fakatātaá, tāvalivalí, pe ʻīmisí takitahá. Ko e lahi ʻo e ngaahi lanú naʻe lava ʻo maʻu koeʻuhí he naʻe huʻi ha lanu ʻe ua ʻo e ngaahi tefitoʻi lanú—ʻa e kulokulá, engeengá, pe lanu puluú—ʻo fakatahaʻi ke faʻu ha lanu foʻou, ʻa ia he ʻikai ke lava ʻo maʻu kapau ʻe kei fakamavahevaheʻi pē ʻa e ngaahi tefitoʻi lanú.

ʻOku faitatau pehē ʻa e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé mo e ngaahi lanu ko iá: te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻaki hano fakatahaʻi ʻa e ongo ngāue mahuʻingá ni ʻe ua. ʻOku ʻuhinga ia he ko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko ha ongo konga ʻo e ngāue pē taha—ko e ngāue ʻo e fakamoʻuí. Te ke kei lava pē ʻo maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi haʻo tokoni ki ha niʻihi ʻi heʻenau hisitōlia fakafāmilí mo ʻalu ki he temipalé ke fai e ngāue maʻá e kakai ʻoku ʻoatu honau hingoá ʻi aí. Ka ʻokú ke maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange—maʻu kakato ʻa e ngaahi lanú—ʻi he taimi ʻokú ke fakatahaʻi ai ʻa e ongo kongá e ua mo kumi e ngaahi hingoa ho [fāmili] tonú mo fakahoko e ngāue maʻa hoʻo ngaahi kuí ʻi he temipalé.

Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue pē ia ʻe taha ka ʻoku konga ua. …

“ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau maʻu ongo konga fakatouʻosi e tāpuaki ʻo e ngāue fakafofonga mahuʻinga ko ʻení. Kuó Ne tataki ha niʻihi kehe ke fakahaaʻi mai kiate kitautolu e founga ke tau feʻunga aí. Ko hota fatongiá ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá.

“Ko ha taimi ʻaonga moʻoni haʻo fai ha ngāue ʻi he temipalé, ka ʻi hono fai ko ia e ngaahi ouau fakafofongá ki ha taha hoʻo ngaahi kuí, ʻe toe toputapu ange ai e taimi ʻi he temipalé mo ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange.1

Ko e hā leva ha niʻihi ʻo e ngaahi “tāpuaki lahi ange” ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau maʻu “fakatouʻosi ai ʻa e ongo konga ʻo e tāpuakí”? ʻOku ʻi he tafaʻaki toʻomataʻú ha niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofa mei he kau ʻAposetolo ʻo onopōní.

Ko ha Ivi Tākiekina Fakalaumālie Lelei

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“[ʻOku ʻi ai ha ivi tākiekina ʻoku ueʻi fakalaumālie ʻi he kāingalotu ʻoku nau fakahoko ʻa e ngāue ʻo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mahino kiate kinautolu ʻoku nau nonoʻo fakataha honau fāmilí. … Ko e taimi ʻoku tau fakatotoloʻi ai hotau lainé ʻoku ʻikai ke tau kei mahuʻingaʻia pē ʻi he ngaahi hingoá ʻataʻatā pē. … ʻOku liliu ʻe he meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí ʻa hotau lotó ki heʻetau ngaahi tamaí—ʻoku tau feinga ke maʻu pea mo tokoniʻi kinautolu.]”2

Konga ʻo ha Ngāue Maʻongoʻonga Ange

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

“Ko e ngaahi fehokotakiʻangá … ʻoku faʻu. … ʻI he taimi ʻoku tafoki ai hotau lotó ki heʻetau ngaahi kuí, ʻoku hoko leva ai ha liliu ʻi hotau lotó. ʻOku tau ongoʻi ko e konga kitautolu ʻo ha meʻa ʻoku maʻongoʻonga ange.”3

Ko ha Maluʻi mei he Fakatauelé

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

ʻOku tau monūʻia takitaha koeʻuhí ko kinautolu kuo muʻomuʻa atú. ʻOku tokoni ʻa hono ako e ngaahi talanoá ke mahino lelei ko hai kitautolu pea ko ʻetau haʻú mei fē. ʻOkú ke fakatotolo ki ho fāmilí mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau fakatotoló? Ko e taha ia ʻo e ngaahi maluʻi lelei taha ki ha taha kei talavou, ʻi he māmani angahalaʻiá ni ʻoku tau moʻui aí, mei he ngaahi fakatauele ʻa e filí.4

Tokoni mei he Māmani Taʻe-hā Mai

“[Mahalo kapau te tau fakahoko ʻetau ngāue maʻanautolu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻoku fiekaia mo lotua e ngāue te tau lava ʻo fakahoko maʻanautolú, ʻe tokoni mai ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié kiate kitautolu ʻi he ʻaho ko ʻeni ʻo ʻetau fie maʻu vivilí. ʻOku tokolahi ange ʻa e kakai ʻi he maama ko iá ʻiate kinautolu ʻoku ʻi hení. ʻOku lahi ange mālohi mo e ivi ʻi aí ʻi he meʻa ʻoku tau maʻu ʻi heni ʻi māmaní.]”5

Ko e Hā Te Ke Faí?

Ko e hā te ke fai ke “maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko ia” ʻo e kumi e ngaahi hingoa fakafāmilí mo ʻave kinautolu ki he temipalé? Fokotuʻu ha palani he ʻahó ni ke ʻomi e ngaahi talaʻofa ʻo e maʻu e ongo konga fakatouʻosi e tāpuakí ʻi hoʻo moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “Ko e Fiefia ʻi Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Liahona, Nōvema 2012, 93–94.

  2. Boyd K. Packer, “Your Family History: Getting Started,” Liahona, Aug. 2003, 17.

  3. Russell M. Nelson, “Ngaahi Toʻu tangata Fehokotaki ʻi he ʻOfá,” Liahona, Mē 2010, 92.

  4. David A. Bednar, “The Time Is Now,” lds.org/youth/family-history/leaders.

  5. John A. Widtsoe, ʻi he Conference Report, Apr. 1943, 39.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá Welden C. Andersen mo Steve Tregeagle; tā valivali ʻo John A. Widtsoe naʻe fai ʻe R. E. Bird