2014
ʻE Lava Nai Ke U Lau e Tohi Ko ʻEná?
Sānuali 2014


ʻE lava Ke U Lau e Tohi Ko Ená?

Niila R. Kātoni, ʻIutā, USA

ʻI he taʻu nai ʻe 50 kuo hilí, naʻá ku uiui ai mo hoku hoa faifekaú ofi ki he ʻUnivēsiti Kotopá ʻi ʻĀsenitina, pea fakaafeʻi ai kimaua ʻe ha talavou ki hono fale nofoʻangá. Naʻe mahino he taimi pē ko iá naʻá ne fakaafeʻi pē mo hono kaungā lokí kimaua ke fakafekiki fekauʻaki mo e ʻi ai ha ʻOtuá.

Naʻe ʻikai ke ma fie fakafekiki, ka naʻá ma loto ke mau toe talanoa ʻamui ʻo aleaʻi ʻema pōpoakí ʻi ha ʻātakai ʻe lava ai ha akó. Ko e taimi naʻá ma foki mai aí, naʻe fakamatalaʻi leva ʻe he talavoú ʻa e ʻuhinga naʻe tui ai ʻoku ʻikai ha ʻOtuá. Naʻá ne pehē ko e faʻu pē ʻe he tangatá ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ko ʻene fie maʻu ke tui ki ha meʻa ʻoku māʻolunga angé, ha meʻa ʻoku kilukilua.

Naʻá ku ʻeke ange ʻi he maʻu homa taimí, “ʻOku anga fēfē hoʻo ʻilo ʻoku ʻi ai ha ʻIunaiteti Siteití?” Naʻá ku fakamoʻoni ki hono moʻoní mo fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha toe fakamoʻoni ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai. Naʻá ne pehē naʻe lau fekauʻaki mo ia ʻi ha ngaahi tohi pea mo e nusipepá. Peá u ʻeke ange leva pe ʻoku tui ki heʻeku fakamoʻoní mo e meʻa naʻá ne laú. Naʻá ne fakamamafaʻi mai ʻoku tui ki ai.

Naʻá ku talaange leva, “He ʻikai leva ke tau lava ʻo fakaʻikaiʻi e fakamoʻoni ʻa e niʻihi ko iá, hangē ko aú, mei he ʻIunaiteti Siteití. Pe te tau lava ʻo fakaʻikaiʻi e fakamoʻoni ʻa kinautolu ne nau tohi fekauʻaki mo iá.” Ne poupou ki ai e talavoú.

Peá u ʻeke ange leva, “Fakatatau mo e fakavaʻe ko ʻení, te tau lava nai ke fakaʻikaiʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu kuo nau ʻosi mamata ki he ʻOtuá mo hiki ʻenau ngaahi aʻusiá?” Naʻá ku fakaʻaliʻali ange ʻa e Tohi Tapú, mo talaange ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa ha kau tangata mo ha kau fafine ne nau mamata mo fefolofolai mo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ku ʻeke ange pe te mau lava ʻo fakaʻikaiʻi e ngaahi fakamoʻoni ʻi he Tohi Tapú, peá ne tali taʻefiemālie mai pē ʻikai.

Peá u ʻeke ange leva, “Ko e hā haʻo fakakaukau ki ha tohi naʻe hiki ʻe ha kakai ʻo kehe ia meiate kinautolu ʻi he Tohi Tapú, naʻa nau mamata ki he ʻOtua tatau ʻo hangē ko kinautolu naʻa nau tohi ʻa e Tohi Tapú?” Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ha faʻahinga tohi pehē ia.

Naʻá ma fakaʻaliʻali ange leva ki ai e Tohi ʻa Molomoná mo akoʻi ange hono taumuʻá. Naʻá ma fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni pea ʻoku kei fetuʻutaki mai ʻa e ʻOtuá ʻo fou ʻi ha kau palōfita moʻui he ʻahó ni.

Fakaʻohovale, he naʻe pehē mai ʻa e talavoú, “Kuó u lava ʻo fakafekikiʻi ʻa e kau malanga kotoa pē ʻi he ngaahi siasi kehé. ʻOkú mo maʻu ha meʻa kuo teʻeki ai ke u fanongo ai ki muʻa. ʻE lava ke u lau e tohi ko ʻená?” Naʻá ma ʻoange ki ai ʻa e tohí mo fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

Koeʻuhí naʻe ʻosi ʻa e faʻahitaʻu fakaakó, naʻe ʻikai ke ma toe lava ʻo ʻaʻahi ki he talavoú ni ki muʻa pea foki ki Poliviá. Neongo ia, naʻá ku lotu ke ne lau ʻa e tohí mo maʻu ha fakamoʻoni.

Naʻe ui au ʻi he 2002 ke u hoko ko ha palesiteni ʻo ha kolo lea faka-Sipeini ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau i Polovó. Naʻá ku fakamatala ʻa e talanoa ʻi ʻolungá ʻi ha Sāpate ʻe taha ki he kau faifekaú. Ne fakamatala mai ʻe ha faifekau mei Polīvia ʻi heʻene ʻosí, naʻe ʻosi fanongo ki hono fai ʻe ha tangataʻeiki motuʻa ʻa e talanoa ʻo ʻene uluí—ko e talanoa tatau pē naʻá ku faí.

Naʻá ku loʻimataʻia. ʻOsi ʻeni ha taʻu ʻe 40, kuo maʻu e tali ki heʻeku ngaahi lotu fekauʻaki mo e talavou mei Polīviá. Kuó ne ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá pea mo ʻEne palani lahi ʻo e fiefiá. ʻOku ou ʻilo te ma feʻiloaki ʻi ha ʻaho, pea te u fiefia mo ia ʻi he ongoongoleleí.