2014
Leʻo ʻo e Toʻu Tupú
Sānuali 2014


Leʻo ʻo e Toʻu Tupú: Ngaahi Tāpuaki ʻo e Hisitōlia Fakafāmilí

Naʻe fakaafeʻi kimuí ni mai ʻa e toʻu tupu mei Niu ʻIoké ʻe honau kau palesitenisī fakasiteikí ke nau kumi ha hingoa fakafāmili ke ʻave ki he temipalé, ko ha konga ia ʻo ha konifelenisi makehe ʻa e toʻu tupú. Naʻa nau ʻilo ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi heʻenau ongoʻi e liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí (vakai, Malakai 4:5–6).

Ko Hono ʻAve ʻo e Ngaahi Hingoa Fakafāmilí ki he Temipalé

  • “Naʻá ku faʻa fakakaukau ko e hisitōlia fakafāmilí ko ha toe meʻa pē ke fakaʻilongaʻi kuo fai, ka kuó u fakatokangaʻi ʻeni ko e kakai moʻoni ʻeni kuo lauitaʻu ʻenau tatalí. ʻOku kehe ʻeku aʻusia ʻi he temipalé ʻi he taimi ʻoku ou ʻave ai e ngaahi hingoa fakafāmilí. Teu pehē mahalo ʻoku tuʻunga ia ʻi he ngaahi ngāue lahi, taimi, pea mo e ngaahi lotu naʻe fai ʻi hono kumi e foʻi hingoa pē tahá. Ka ʻoku mahuʻinga ʻa e foʻi hingoa pē tahá koeʻuhí he ko e tokotaha ia ʻokú ne fie maʻu ke nofo mo e Tamai ʻi Hēvaní.” —Hena A., taʻu 13

  • “ʻOkú ke kamata ke fetuʻutaki mo e taha ko ia ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻi he hili hoʻo maʻu ha tahá. Ko hoʻo ʻomai hoʻo ngaahi hingoa pē ʻaʻaú ko ha founga ia ke fakamālohia ai e fetuʻutaki ko ʻení. ʻOku tokoni ke mahino kiate koe ho fāmili taʻengatá.” —Sipenisā S., taʻu 15

  • “ʻOku tokoni hono ʻomai e ngaahi hingoa fakafāmilí ki he temipalé ke ke fakatokangaʻi hono moʻoni ʻo e kakai ko ʻení. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi hingoa pē kinautolu ʻi ha laʻi pepa; ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine moʻoni ʻoku ʻi ho hisitōliá—pea ko e konga kinautolu ʻo ia.” —Lili N., taʻu 16

Ko Hono Maʻu ʻo e Ngaahi Tāpuakí

  • “Kuó u fakatokangaʻi ha faikehekehe ʻi heʻeku moʻuí. Ko ha ongo ʻofa mo malu.” —Noa R., taʻu 13

  • “Te ke lava ʻo ongoʻi ʻi ho lotó ko ha konga koe ʻo ha ngāue maʻongoʻonga ange. ʻOku ʻikai toe tatau ʻa e ongo ko iá mo ha meʻa ʻi he foaki e faingamālie ki he fāmilí ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.” —Kōlini C., taʻu 17

  • “Kuó u ongoʻi nonga mo fiemālie ange talu mei heʻeku kamata fakahoko e hisitōlia fakafāmilí. Ko e taimi ʻoku ou ʻave ai e ngaahi hingoa fakafāmilí ki he temipalé, ʻokú ne ʻomi kiate au ha fiefia lahi fau.” —Taila M., taʻu 16

  • “Kuó ne fakatupulaki ʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí, Tamai Hēvaní, mo ʻeku ngaahi kuí. Kuó ne tokoniʻi au ke u vāofi ange mo hoku fāmili tonú mo fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.” —ʻAlekisanitulā H., taʻu 14

  • “Kuó u toe fiefia lahi ange.” —Ulosi S., taʻu 12

  • “ʻOku ou maʻu ha ongoʻi nonga mo fiefia lahi fau ʻi he foʻi hingoa kotoa pē, ʻo hangē naʻe tatali mai pē taha ko iá kiate aú.” —Lianoni B., taʻu 15

  • “ʻOku ou ʻilo ʻa e feituʻu naʻá ku haʻu mei aí, pea ʻoku fakatupulaki ʻeku loto falalá.” —ʻIlisa L., taʻu 13

  • “Kuo siʻi ange ʻeku fakafekiki ʻi ʻapí.” —Keniliki L., taʻu 12

  • “ʻOku fakautuutu ke lahi ange ʻene mahino kiate au e mahuʻinga ʻo e fāmilí. ʻOku ou fie vāofi ange mo hoku fāmilí ʻi māmani.” —ʻEma L., taʻu 15

  • “Kuó ne tokoniʻi au ke mahino lahi ange e palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú. ʻOku ou ongoʻi ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo e ongoongoleleí koeʻuhí he ʻoku mahino lelei ange kiate au ʻa e ngaahi ouau ʻoku fakahokó.” —Noa C., taʻu 14