2013
Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Tupuʻangá
ʻOkatopa 2013


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí: Ko e Tupuʻangá

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea feinga ke ke ʻiloʻi e meʻa ke vahevahe ki he kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Ko e hā ha founga ʻe hoko ai ha mahino e moʻui mo e misiona ʻa e Fakamoʻuí, ke ne fakatupulaki hoʻo tui kiate Iá mo faitāpuekina ʻa kinautolu ʻokú ke tokangaʻí? Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he reliefsociety.lds.org.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “ngaahi langí mo e māmaní” (3 Nīfai 9:15). Naʻá ne fai ia ʻo fakafou he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea fakatatau mo e fakahinohino ʻa ʻetau Tamai Hēvaní (vakai, Mōsese 1:33).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “Hono ʻikai totonu ke tau fakafetaʻi hono faʻu ʻe he Tupuʻanga potó ha māmani pea tuku kitautolu heni … kae lava ke tau foua ha taimi ʻo e siviʻi mo ha faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai kitautolu, kae lava ke tau taau mo e meʻa kotoa pē kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ke tau maʻú.”1 ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke talangofua ai ki he ʻOtuá mo fakatomalá, ʻoku tau taau ai ke toe foki ʻo nofo fakataha mo Ia.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“Ko kitautolu e ʻuhinga naʻá Ne fakatupu ai e ʻunivēsí! …

“Ko ha lea ʻeni kau ki he tangatá: ko e meʻa noa pē ʻa e tangatá ʻi hono fakafehoanaki ki he ʻOtuá, neongo iá, ʻoku tau mahuʻinga lahi ki he ʻOtuá.”2 ʻE lava ʻo tokoni ʻetau ʻilo naʻe fakatupu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní maʻatautolú ʻo tokoni ke fakatupulaki ʻetau ʻofa kiate Kinauá koeʻuhí he ʻoku tau mahuʻinga ange ʻi ha toe meʻa ki he Tamai Hēvaní.

Mei he Folofolá

Sione 1:3; Hepelū 1:1–2; Mōsaia 3:8; Mōsese 1:30–33, 35–39; ʻĒpalahame 3:24–25

Mei Hotau Hisitōliá

Kuo fakatupu kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsese 2:26–27), pea ʻoku ʻi ai ha tuʻunga fakalangi te tau maaʻusia. Naʻe naʻinaʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Fineʻofá ke nau “fakaʻaongaʻi [honau] faingamālié.”3 ʻI he hoko e fakalotolahi ko iá ko ha fakavaʻé, kuo akoʻi ai ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau moʻui ke nau aʻusia honau tuʻunga fakalangí ʻaki hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. “ʻI he mahino kiate kinautolu pe ko hai ʻa kinautolú ʻa ia ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, pea naʻe fāʻeleʻi mai pē kinautolu—ke nau lava ʻo ʻofa mo lehilehiʻi—ʻoku nau aʻusia ai ʻa e meʻa te nau malavá ko ha kau fafine anga māʻoniʻoni.”4

“ʻI he taimi ní kuo tuku ʻa kimoutolu ʻi ha tuʻunga ʻe lava ke mou ngāue ai ʻo fakatatau ki he ngaahi ongoʻi ʻofa kuo tuku ʻe he ʻOtuá ʻi homou lotó. Hono ʻikai lahi mo naunauʻia kapau te mou moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení!—kapau te mou moʻui fakatatau mo e ngaahi faingamālié ni, he ʻikai lava ʻo taʻofi ʻa e kau ʻāngeló mei haʻanau hoko ko [homou takauá].”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ko e Pue ʻo e Moʻuí,” Liahona, Mē 2012, 91.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOkú ke Mahuʻinga Kiate Ia,” Liahona, Nōvema 2011, 19.

  3. Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 197.

  4. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá 195.

  5. Joseph Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 195.

Tā ʻo e Christus ne fai ʻe David Nystul; ʻata mei muí ne fai ʻe Hemera/Thinkstock