2013
Ko Hotau Fatongia ke Fakahaofí
ʻOkatopa 2013


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko Hotau Fatongia ke Fakahaofí

ʻĪmisi
Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

ʻOku mahuʻinga taʻengata ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa e fie maʻu ko ia ke fakahaofi hotau kāinga kuo nau hē atu mei he mālohi ʻi he Siasí koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga. ʻOku tau ʻiloʻi nai ha kakai pehē ne nau tali kimuʻa e ongoongoleleí? Kapau ʻoku pehē, ko e hā hotau fatongia ke fakahaofi kinautolú?

Fakakaukau angé ki he niʻihi ʻoku hē atú, ʻi he toʻu ʻo e kau toulekeleká, kau uitoú mo e mahamahakí. Lahi e taimi ʻoku faʻa maʻu ai kinautolu ʻi he maomaonganoa ʻo e kelekele kakaá mo e ongoʻi tuēnoa ʻoku ui ko e taʻelatá. ʻI he taimi ʻoku mavahe ai e toʻu tupú, hōloa mo e tuʻunga moʻui leleí, siʻisiʻi ange mo e moʻui vēkeveké pea fakaʻau ke poipoila e maama ʻo e ʻamanaki leleí, ʻe lava ke tokoniʻi mo poupouʻi hake kinautolu ʻe he nima fietokoní mo e loto manavaʻofá.

Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fie maʻu ke fakahaofi. ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi mo e angahalá, kae hē-fano holo pē ha niʻihi ʻi he manavasiʻí pe fakafiefiemālié pe taʻeʻiló. Neongo pe ko e hā e ʻuhingá, kuo nau fakamavaheʻi kinautolu mei haʻanau mālohi ʻi he Siasí. Pea te nau mole ai pē ʻo kapau he ʻikai ke fakaake ʻiate kitautolu—ko e kāingalotu mālohi ʻo e Siasí—ha loto holi ke fakahaofi mo fakamoʻui kinautolu.

Ha Taha ke Fakahinohino e Halá

[Ne ʻi ai ha taimi ne u maʻu ai ha tohi ne fai ʻe ha tangata ne hē mei he Siasí. ʻOkú ne fakafofongaʻi mai ha konga lahi ʻo hotau kāingalotú. Hili ʻene fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻá ne māmālohi aí naʻá ne tohi leva ʻo pehē:]

[“Ne lahi fau e meʻa ne u maʻú ka kuo siʻisiʻi fau he taimí ni. ʻOku ou loto mamahi mo ongoʻi hangē kuó u tōnounou he meʻa kotoa pē. Kuo teʻeki ai mavahe ʻa e ongoongoleleí mei hoku lotó, neongo kuo mamaʻo ia mei heʻeku moʻuí. ʻOku ou kolea hoʻo ngaahi lotú.]

[“ʻOua muʻa naʻa ngalo ʻa kimautolu hení—ʻa e Kāingalotu hē ʻo e Siasí. ʻOku ou ʻiloʻi e feituʻu ʻoku ʻi ai e Siasí, ka ʻoku ou tui mahalo ʻoku fie maʻu ha taha ke ne fakahinohino mai e halá, poupouʻi au, toʻo atu ʻeku ongoʻi manavasiʻí pea mo fakamoʻoni mai kiate au.”]

[Lolotonga ʻeku lau e tohí ni, ne foki ʻeku manatú ki haʻaku ʻaʻahi ki ha taha ʻo e ngaahi fale fakaʻaliʻaliʻanga tā valivali maʻongoʻonga ʻo e māmaní—ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Musiume Vikatōlia mo ʻAlapetí ʻi Lonitoni, ʻIngilani. ʻOku fakaʻesia makehe ai, ha tāvalivali ne fai ʻi he 1831 ʻe Siosefa Māloti Viliami Tena. ʻOku ʻasi he tāvalivalí ha ngaahi konga ʻao fakapōpōʻuli pea mo ha tahi hou ʻokú ne tokateu mai ha fakatuʻutāmaki mo e mate. ʻOku ʻasi mai mei he mamaʻó ha maama ʻo ha vaka ne tukuvakā. ʻI muʻa aí, ʻoku felīlīaki holo ʻe he fisihina ʻo e peaú, ha vaka fakahaofi moʻui. ʻOku ʻaʻalo mālohi ʻe he kau tangatá e fohé ʻi he tuiaki atu e vaká ki he matangí. ʻOku tuʻu he matātahí ha uaifi mo ha fānau ʻe toko ua, kuo nau viviku he ʻuhá pea puhi kinautolu ʻe he havilí. ʻOku nau sio loto hohaʻa pē ki tahi. Ne u fakakaukauloto pē ki ha hingoa nounou ʻo e tāvalivalí. Kiate au, ne ui ia ko e ʻAlu atu ke Fakahaofi.]1

ʻOku tuʻunuku mai e fakatuʻutāmakí ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi matangi ʻo e moʻuí. ʻOku tukuvakā pea fehangahangai ha kau tangata, fafine, fānau tangata mo fafine mo e fakaʻauhá. Ko hai te ne fie ʻalofaki e vaka fakahaofi moʻuí, kae tuku hono ʻapi fiemālié mo e fāmilí kae ʻalu atu ke fai e fakahaofí?

ʻOku ʻikai taʻemalava hotau fatongiá. ʻOku tau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí; ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki Heʻene tokoní.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e ʻEikí, naʻá Ne ui ha kau tangata toutai ʻi Kāleli ke nau liʻaki honau kupengá kae muimui ʻiate Ia, ʻo Ne folofola ange, “Teu ngaohi ʻa kimoua ko e toutai tangata.”2 ʻOfa ke tau kau fakataha mo e kau toutai tangata mo fafiné, ke tau lava ʻo fai ha faʻahinga tokoni pē te tau lava.

Ko hotau fatongiá ke ala atu ʻo fakahaofi ʻa kinautolu kuo nau mavahe atu mei he maluʻanga ko e mālohi he Siasí, kae lava ʻo fakafoki mai kinautolu ki he tēpile mahu ʻa e ʻEikí ke nau keinanga ʻi Heʻene folofolá, fiefia ʻi he takaua ʻo Hono Laumālié pea ʻikai kei hoko ko ha “kau muli mo e kau ʻāunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtua.”3

Ko e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e ʻOfá

Kuó u maʻu ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua ʻo e foki mai ha taha ʻo mālohi he Siasí pea mo liliu hono ʻulungāngá, tōʻonga moʻuí mo ʻene ngāué. ʻUluakí, ʻoku foki mai ha taha koeʻuhí ne fakahaaʻi ange ʻe ha taha ʻa honau ngaahi faingamālie taʻengatá mo tokoni ke nau fili ke lavaʻi kinautolu. He ʻikai kei fakafiefiemālie ai pē ʻa e tokotaha māmālohí he taimi ʻoku nau vakai ai te nau lava ʻo aʻusia ʻa e haohaoá.

Uá, ʻoku foki mai ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí naʻe ʻi ai hanau ʻofaʻanga pe “kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni” kuo muimui ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻo ʻofa ki honau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú,4 pea nau tokoni ki he niʻihi kehé ke fakahoko ʻenau fakaʻānauá mo aʻusia e meʻa kuo nau fakaʻamuá.

Ko e founga ke fakahoko ʻaki ʻení—pea ko e founga ʻe hokohoko atu hono fai iá—ko e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e ʻofá.

Ko hono moʻoní, ko e niʻihi ko ia ne tukuvakā he loto tahi peaua ʻo e tāvalivali ʻa Tēná, ʻoku nau tatau kinautolu mo ha tokolahi ʻo hotau kāingalotu māmālohí, ʻoku nau tatali mai ke fakahaofi kinautolu ʻe ha niʻihi ʻi ha ngaahi vaka fakahaofi moʻui. ʻOku nau ʻunaloto mai ki ha tokoni. ʻOku lotua ʻe he ngaahi faʻeé mo e tamaí honau ngaahi fohá mo e ʻofefiné. ʻOku kōlenga e ngaahi uaifí ki langi ke aʻutaki e tokoní ki honau husepānití. ʻOku lotua ʻe he fānaú ʻenau mātuʻá he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku ou lotua ke tau maʻu ha holi ke fakaafeʻi ʻa e kau māmālohí pea fakafoki mai kinautolu ki he fiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke nau lava ʻo kau kakato mo mālohi mo kitautolu ki he feohiʻanga ʻo e ongoongoleleí.

ʻOfa ke tau ala atu ʻo fakahaofi ʻa e kakai hē ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú: ʻa e toulekeleká, kau uitoú mo e mahamahakí, ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó, ʻa e māmālohí, kae pehē kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tauhi e ngaahi fekaú. ʻOfa ke tau fakamafao atu ha nima fietokoni mo ha loto manavaʻofa. ʻI heʻetau fai iá, te tau ʻomi ai ha fiefia ki honau lotó pea te tau aʻusia ha ongoʻi fiemālie fungani ʻoku lava ke tau toki ongoʻi pē he taimi ʻoku tau fetokoniʻaki ai ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e hingoa kakato ʻo e tāvalivalí ko e Life-Boat and Manby Apparatus Going Off to a Stranded Vessel Making Signal (Blue Lights) of Distress.

  2. Mātiu 4:19.

  3. ʻEfesō 2:19.

  4. Vakai, Mātiu 22:39.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

Fakakaukau ke ke fehuʻi ki he kakai ʻokú ke ʻaʻahi ki aí pe ʻoku nau ʻiloʻi ha taha ʻoku faifeinga ke haʻu ki he lotú. ʻE lava ke mou fili ha tokotaha pea mou aleaʻi e founga ke fakahaaʻi ʻaki e ʻofá, hangē ko hano fakaafeʻi mai ke kau ki ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi pe maʻu meʻatokoni.

Life-Boat and Manby Apparatus Going Off to a Stranded Vessel Making Signal (Blue Lights) of Distress, tā ʻe Joseph Mallord William Turner © Victoria and Albert Museum, London, www.vandaimages.com