2013
Hoko ko ha Tangata ʻo e Melino
ʻOkatopa 2013


Hoko ko ha Tangata ʻo e Melino

Naʻe tokoni ʻa e temipalé, ngāue fakafaifekaú, mo e ngāue tokoní kia Lousa mo hono fāmilí ke nau laka atu ʻo hoko ko ha fāmili taʻengata.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Lousa Lenitilianalisoni (Roger Randrianarison) ʻoku mole ha meʻa mei he moʻui hono fāmilí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku lotu ki he ʻOtuá ke tokoni mai ke u maʻu ha meʻa ke taki ʻaki hoku fāmilí. Naʻá ku loto ke taki hoku fāmilí ki ha meʻa ʻoku lelei, ha meʻa ʻe fakaiku ki he hala totonú.”

Naʻe hohaʻa ki ha founga ke ohi hake ai ʻene kiʻi fānau ʻe tokotolú—hono ongo foha ko Lenitilinanitilí mo Senitiniliná, mo hono ʻofefine ko Niliná. Naʻe mamahi he ʻoku fakatupu heʻene ʻita vavé ʻa e ngaahi palopalema ki hono fāmilí. Naʻe loto ke hoko ko ha mātuʻa angaʻofa ange.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku pehē ko au ʻa e taha ʻoku fie maʻu ke liliú koeʻuhí he naʻá ku fakatokangaʻi e tuʻunga kuó u ʻi aí”.

Naʻe mate e pisinisi langa ʻa Lousá ʻi ha ngaahi taʻu siʻi ki muʻa atu pea ngāue leva ko ha taha fakaʻuli tekisī ʻi ʻAnatanalivo ʻi Matakasikā. Naʻá ne fakaheka ʻi ha ʻaho ʻe taha ha ongo faifekau fefine.

Naʻá ne pehē, “Ko ʻena heka mai pē ki lotó, ne na ʻeke hoku hingoá pea ʻoku ʻi ai haku fāmili. Naʻá na ʻeke pe ʻoku ou ʻilo ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ou lotu nai ki Ai.”

Naʻe hivaʻi ʻe he ongo faifekaú mo Lousa ha ngaahi hiva ʻi he lolotonga ʻenau fononga meʻalelé pea fakaafeʻi ia ki he lotú. Naʻe faʻa kiʻi feinga ke ʻalu ka naʻe ʻikai ke ne teitei lava ʻo fakahūhū lelei ʻene taimi ngāué mo e ngaahi houalotú, pea ʻikai toe fetuʻutaki ai mo e ongo faifekaú.

ʻOsi nai ha māhina ʻe ʻnima mei ai, lolotonga ha ngāue ʻa Lousa ʻi hono ʻapí ʻi ha ʻaho ʻe taha, kuo fanongo atu ki ha talanoa ʻa ha ongo faifekau mo ha taha ʻi hono veʻe ʻaá. Naʻe ʻilo ʻe Lousa te na ō mai ke nau talanoa. Naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke tali ʻio ki ha fehuʻi pē te na fai ange ki ai.

Hili ʻena fakafeʻiloaki ange kinauá, ne ʻeke ange leva ʻe he ongo faifekaú ki ai pe ʻoku ʻilo ki he ʻOtuá. ʻIo. ʻOku fie lotu ki he ʻOtuá? ʻIo. ʻOku fie talanoa mo e kau faifekaú? ʻIo. ʻA fē? He taimí ni. Naʻe talaange leva ʻe he ongo faifekaú te na foki mai ʻi ha ʻosi ha miniti ʻe 20. ʻI heʻena foki maí, naʻá na ō mai mo ha mēmipa naʻe nofo ofi mai pē.

Naʻe akoʻi tuʻo lahi ʻe he ongo faifekaú ʻa Lousa ʻi hono ʻapí ʻi ha māhina ʻe taha. Ka koeʻuhí ko e meʻa ne nau fanongo fekauʻaki mo e Siasí, naʻe ʻikai ke loto ai e toenga ʻo e fāmilí ke ako mo e ongo faifekaú. Hili ha māhina e ako ʻa Lousa ki he ongoongoleleí, naʻe ʻalu leva mo e ongo faifekaú ki he lotú. Naʻe ongo ki ai hono talitali lelei iá. Naʻá ne pehē ai, “Naʻe talitali au ʻe he kāingalotú ʻo hangē ne nau ʻosi ʻilo fuoloa aú.”

Ne foki ʻa Lousa mei he lotú ʻo fakahā ange ki hono fāmilí ʻe papitaiso ia ʻi ha māhina ʻe taha mei ai ka ʻoku nau tauʻatāina pē ke fili pe te nau kau ki he Siasí pe ʻikai. Naʻá nau kole ke talitali koeʻuhí ke nau kau fakataha mo ia. Naʻa nau kamata ō leva ki he ngaahi houalotú pea naʻa nau ʻohovale lahi foki.

Ko e fuofua taimi naʻe ʻalu ai e foha lahi ʻo Lousa ko Lenitilianitilí ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí, naʻe ongo moʻoni kiate ia. Naʻá ne pehē, “Ko e fuofua taimi naʻá ku haʻu ai ki he lotú, naʻá ku ʻohovale lahi koeʻuhí he naʻe mātuʻaki loto fakatōkilalo ʻa e kakaí. ʻUluakí, naʻa nau teunga lelei ki he lotú. ʻIkai ko ia pē, naʻá ku fakatokangaʻi naʻa nau ʻi ai moʻoni ki ha taumuʻa, kae ʻikai ko ha fiehā pē ki he kakai kehé.”

Naʻe papitaiso ʻa e fāmili Lenitilianalisoní fakataha ʻi he ʻaho 20 ʻo Fēpueli 2003. ʻI he taimi ko iá naʻe taʻu 8 ʻa Nilina, taʻu 17 ʻa Setinilina, pea taʻu 19 ʻa Lenitiliananitili. Naʻe ʻikai toe ngāue ʻa e fāmilí he ʻaho Sāpaté pea naʻa nau fakamuʻomuʻa hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Ngaahi Liliú

Naʻe pehē ʻe ʻAlelina ko e uaifi ʻo Lousá, “Naʻá ku fakatokangaʻi ha ngaahi liliu lahi ʻi homau ʻapí, ʻi he hili hoku papitaisó. Naʻe hoko ia ko ha ʻapi fakalaumālie, pea mo ha ngaahi tāpuaki lahi, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí.”

ʻOku tuku ʻe Lousa e lāngilangí ki he Tamai Hēvaní, ʻi he tafaʻaki fakatuʻasinó, ʻi Heʻene tokoniʻi ia ke toe langa ʻene pisinisí. Hili ha taʻu ʻe ua ʻo ʻene fakaʻuli tekisī mo fai e meʻa kotoa naʻá ne lava ke tokonaki maʻa hono fāmilí, kuó ne toe kamata ke maʻu ha ngaahi aleapau langa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ʻoku tāpuekina maʻu pē au ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ou pehē ai ke u muimui ʻiate Iá.”

Ka ʻoku pehē ʻe hono ongo fohá ko e liliu lahi taha kuó na fakatokangaʻí ko e liliu ʻi he ʻulungaanga ʻo ʻena tamaí. ʻOkú ne fakamatalaʻi ia he taimí ni ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e loto fakatōkilaló mo e angaʻofá. Pehē ʻe Lousa ne fakalotoʻi ia ʻe he ongoongoleleí kuo pau ke liliu. Talu mei heʻene kamata ako iá, mo e feinga ʻa Lousa ke fakafonu ʻaki ʻene moʻuí e ngaahi meʻa leleí.

Naʻá ne pehē, “Kuo ʻikai ke u teitei toe ʻita, koʻeuhí ko e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakatupuʻita he taimi ʻe niʻihi, ka kuo ʻi hoku lotó ʻa e ongoongoleleí, mo hoku laumālié. ʻOkú ne tokoniʻi au ke u faʻa kātaki.”

Ko e taimi ʻoku hoko ai ha meʻa fakatupuʻitá, ko Lousa ʻokú ne taʻotaʻofi e fāmilí mo fakamanatu ange ke nau fai ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe Senitinilina, “Kuo loto fakatōkilalo ʻeku tamaí pea ʻokú ne tokangaʻi ʻeni homau fāmilí ʻi he ʻofa. Ko e taimi ʻoku ou vakai ai ki he liliu ʻiate iá, ʻoku ou mātuʻaki fakamālō ki he Tamai Hēvaní, ʻi he ongoongoleleí, pea mo ʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí.”

Ko ha Fāmili Taʻengata

Naʻe ō ʻa Lousa mo ʻAlelina ki Sohānisipeki ʻi ʻAfilika Tonga he 2006, ʻi he tokoni ʻa e Paʻanga Tokoni Fakalūkufua ki he Pataloni ʻo e Temipalé, ke na sila ʻi he temipalé.

Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Setinilina mo Lenitilianitili mei he 2009 ki he 2011 ki ʻAfilika Tonga—ko Setinilina ʻi Keipi Tauhi mo Lenitilianitili ʻi Sohānisipeki. Ko ha konga ʻo e meʻa naʻá ne fakaʻaiʻai ke na ngāué ke tokoniʻi ha ngaahi fāmili kehe ke liliu, hangē ko e liliu honau fāmilí.

Naʻe pehē ʻe Lenitilianitili, “ʻE lava ke hoko ha mana hangē ko ʻení koeʻuhí he naʻe omi ʻa e kau faifekaú ki homau ʻapí. Ko ia, kuó u maʻu ai ha holi ke fai e meʻa tatau maʻá ha fāmili ʻi ha potu pē.”

Naʻe ʻomi ʻe he filí ni ha tāpuaki ʻe taha ki he fāmili Lenitilianalisoní. Naʻe ʻi ai ha vahaʻa taimi ʻaho ʻe hiva ke ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau Sohānisipekí ai ʻa Setinilina mo Lenitilianitili. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Lousa ke puna mo ʻAlelina mo ʻena taʻahine ko Niliná ki ʻAfilika Tonga, koeʻuhí ke lava ʻo silaʻi honau fāmilí ʻi he temipalé. Naʻe pehē ʻe Nilina, ʻa ia naʻe taʻu 14 he taimi ko iá, naʻe faingataʻa ke fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne ongoʻí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ne fakamālohia ʻeku tuí mo tokoniʻi au ke u ongoʻi ofi ange ki he ʻOtuá.”

ʻOku ngāue ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí he ʻahó ni ke langa mo fakamālohia kinautolu ʻoku nau feohí. ʻOku hoko ʻa Lousa ko e pīsope ʻo hono uōtí. ʻOku ngāue ʻa ʻAlelina ʻi he Palaimelí mo e polokalama Tui ki he ʻOtuá. Ko Setiniliná ko e kalake fakasiteiki. Ko Lenitilianitilí ko e tokoni kalake fakauooti. Ko Niliná ko e faihiva ia ʻa e uōtí.

Kuo hoko e ongoongoleleí ko e tali ki he ngaahi lotu he ʻapi Lenitilianalisoní. Kuó ne fakamoʻui e ngaahi mamahi motuʻá, ʻomi ke nau vāofi ange, mo ʻoange kiate kinautolu ha faingamālie ke fakataha ʻo taʻengata. Kuó ne akoʻi ʻa Lousa ke ʻofa. Naʻá ne pehē, “Ko e moʻui fakafāmilí, ko ha moʻui ʻoku fonu ʻofa.”

Naʻe hoko hono fakaheka ʻe Lousa Lenitilianalisoni e ongo faifekaú ʻi he tekisií ko e kamataʻanga ʻo e hala ki he tuʻunga fakaākongá.

Ngaahi tā ʻo e fāmili Lenitilianalisoní naʻe fai ʻe Matthew D. Flitton

Kuo tokoni hono ako fakafāmili ʻe he fāmili Lenitilianalisoní e ongoongoleleí ke nau vāofi ange ai.

Naʻe fakamālohia ʻa e fāmili Lenitilianalisoní ʻe heʻenau fononga ki Afilika Tonga ke sila ʻi he Temipale Sohānisipekí.

ʻOlunga: faitaaʻi ʻe David William Newman © IRI; laló: taá © Laura Parker