2012
Ko e Seminelí ʻi he Vaotā ʻo ʻEkuatoá
ʻEpeleli 2012


Ko e Seminelí ʻi he Vaotā ʻo ʻEkuatoá

ʻOku hanga ʻe he seminelí ʻo fai ha fuʻu liliu lahi ki he moʻui ʻa e toʻu tupu ko ʻení ʻi ha vaotā mamaʻó.

ʻI he tafaʻaki fakahahake ʻo Kito ʻi ʻEkuatoá, fakalaka atu he ngaahi moʻunga afí mo e ʻOtu Moʻunga ʻEnitesí, ʻoku vave ʻaupito ʻene hoko mai ʻa e vaotā ʻo ʻAmasoní. Te ke ʻilo ai ha vaotā lahi, ngaahi vaitafe, fanga ngeli, manupuna ko e tōkaní, ʻo aʻu pē ki ha fanga tolofini pingikií.

Te ke toe ʻilo ai mo ha kolo ko Pueto Felenisisikou ti ʻOlelana. ʻOku fuʻu mamaʻo ʻaupito ia mei he meʻa kotoa pē ʻi ʻEkuatoa. ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā nima kuohilí, naʻe fuʻu tokosiʻi ʻaupito e kakai ʻi he feituʻu ko iá. Ka ʻi hono ʻiloʻi ko ia ʻo e loló naʻe fokotuʻu ai ha ngāueʻanga, ʻomai ha kakai kumi ngāue, mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Seminelí ʻi ha Kolo Siʻisiʻi

Ko ha niʻihi tokosiʻi he toʻu tupú, hangē ko ʻOsikā R., naʻe ʻosi kau mai ki he Siasí he taimi naʻe fokotuʻu ai e koló, ka ko e tokolahi tahá ko ha kau toki papi ului mai. ʻOku nau fiefia mo vēkeveke he Siasí. ʻOku pehē ʻe ʻOsikā, “ʻOku mau mālohi ʻaupito.”

Hili ha taʻu hono fokotuʻu ʻo e koló ʻi Sepitema 2010, naʻe fokotuʻu leva e polokalama seminelí. ʻOku pehē ʻe ʻOsikā, “ʻI heʻemau ʻuluaki kamata mai he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻa mau fuʻu tokosiʻi ʻaupito. Ko au tokotaha pē he toʻu tupú. Ka naʻe tupu pē homau koló. Taimi siʻi kuo hiki hake e tokolahi e toʻu tupú ki he toko 6, pea toko 10 pea ʻoku toe tokolahi ange he taimí ni.”

ʻOku nau fakataimitēpileʻi ha kalasi semineli ʻe ua, koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ʻoku nau ʻalu ki he akó he pongipongí pea niʻihi he hoʻataá—ko e taha he pongipongí mei he 8:00 ki he 9:00 pea taha he hoʻataá mei he 4:30 ki he 5:30.

Mahalo pē ʻoku ʻikai ke tokolahi e toʻu tupu ʻi he polokalamá, ka ki he toʻu tupu ʻoku nau kau maí, kuo hanga ʻe he seminelí ʻo liliu ʻenau moʻuí.

Ko e hā e ʻuhinga ke ʻalu ai ki he seminelí?

ʻOku pehē ʻe Luisi V., naʻe toki papi ului maí, “Ko ha tāpuaki lahi ʻa e seminelí kiate au. ʻOkú ne tokoni ke teuteuʻi au ke hoko ko ha faifekau lelei. Kuó u fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi lahi talu ʻeku kau ki he Siasí, ka ne u lava pē ʻo tuʻu maʻu koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku ou fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.”

Pea ʻoku ʻikai ko Luisi pē ʻoku ongoʻi peheé. ʻOku pehē ʻe ʻAliana J., “Ko ha taimi nounou pē ʻeni ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka ne u ʻalu pē ki he seminelí talu hono papitaiso aú. ʻOku ou fiefia he ʻalu ki aí he ʻoku ou ako ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku moʻoni ʻo kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea fakafonu ʻaki hoku lotó e ʻamanaki leleí mo hoku ʻatamaí ʻaki e mahinó.”

Naʻe tokoni e ʻalu ʻa ʻAliana ki he seminelí ke ne maʻu ai ha fakavaʻe mālohi ki he ongoongoleleí. ʻOku pehē ʻe ʻAliana, “Ko ha tāpuaki kiate au ke kau ki he ngaahi kalasí ni. ʻOku nau fakamālohia hoku laumālié pea tokoni ke teuteuʻi au ke u hoko ha ʻaho ko ha uaifi, faʻē, mo ha taki lelei ʻi he Siasí, pea mahalo pē mo ha faifekau taimi kakato.”

ʻOku ongoʻi ʻe he tuongaʻane ʻo ʻAliana ko Kelató ʻa e meʻa tatau. ʻOkú ne pehē, “ʻOku hounga kiate au he kuo hoko e seminelí ko ha konga mahuʻinga ia ʻeku moʻuí. ʻOkú ne teuteuʻi au ke ngāue fakafaifekau ʻi ha ʻaho. Ne u ako ai e palani ʻo e fakamoʻuí naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá maʻakú. ʻOku ʻomi ʻe he kalasi takitaha ʻoku ou ʻalu ki aí ʻa e ʻamanaki te u lava ke maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé pea fakapapauʻi mai kiate au kuó u maʻu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻOku fuʻu helaʻia ʻaupito ʻa Kelato he taimi ʻe niʻihi ʻi he kalasí. Kuo pau ke ne tomuʻa ʻave hono kiʻi tehiná ki he akó pea foki vave ki ʻapi ʻo ʻomi hono tuofefiné ke na ʻalu ki he seminelí. Ka ʻoku ʻikai ke tokanga ia ki ai.

ʻOku pehē ʻe Kelato, “ʻOku foʻou e ngaahi meʻá ni kotoa kiate au, ka ʻoku ou fuʻu fiefia ai. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ou ʻi he hala totonu te ne ʻomi e faingamālie ke u toe sio ai ki heʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku fakapapauʻi mai ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau pē ke u ngāue pea kātaki ki he ngataʻangá.”

ʻIkai Fie Maʻu ke Ilifia

Naʻe ngali fakailifia ʻa e seminelí kia Uolotā A. he kamatá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ilifia he fuofua taimi ne u haʻu aí. Ka ʻi he taimi ne u hū ai ki he kalasí, ne u ongoʻi makehe koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻi hoʻo ako e folofolá. Ne u ongoʻi e fiefia lahi ʻi hoku lotó he meʻa kuó u akó he taimi ne u mavahe aí. Ko e seminelí ʻa e taha e tāpuaki mahuʻinga taha kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní maʻá e toʻu tupú.”

ʻOku pehē ʻe ʻĒpeli A., ʻa ia ʻoku toe teuteu foki ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, “Kuo liliu ʻeku moʻuí ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou ako ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. ʻOku ou ʻofa ʻia Siosefa Sāmita. Naʻá ne loto-toʻa ʻi hono toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi moʻoní neongo e ngaahi faingataʻa kotoa naʻe hoko kiate iá. ʻOku ou fie loto-toʻa hangē ko iá.”

ʻOku tokolahi ha toʻu tupu ʻoku nau fai ha feilaulau ke ʻalu ki he seminelí. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē, ka ki he toʻu tupu ʻo Pueto Felenisisikou ti ʻOlelana ʻi ʻEkuatoá, ʻoku mahuʻinga hono fai iá.

ʻOku fakamatala ʻa ʻĒpeli ʻo pehē, “ʻI heʻeku fakakaukau ki he vilitaki atu kimuʻá, hangē ko e lau ʻa e folofolá, ʻoku ou fakakaukau ʻoku ʻuhinga e folofolá ke fokotuʻutuʻu ke tonu e ngaahi meʻa ʻo e moʻuí. Ko e taha e ngaahi meʻá ni ko e seminelí. Pea hangē pē ko ʻene liliu ʻeku moʻuí, te ne lava ke fai mo e meʻa tatau ki he toʻu tupu kehé.”

ʻOku tupulaki pea liliu moʻui e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻene polokalama seminelí maʻá e toʻu tupu ʻoku nau fili ke fai iá, ʻo aʻu ē ki he feituʻu mamaʻo taha hangē ko e vaotā ʻi ʻEkuatoá.

ʻOku fakamālohia ʻe he seminelí e toʻu tupu hangē ko ʻeni ʻi ʻEkuatoá, ko honau tokolahi ko e kau toki papi ului mai.

Ngaahi faitā ʻa Joshua J. Perkey