2012
Ko Ha Fatongia ki ha Papi Ului
ʻEpeleli 2012


Ko ha Fatongia ki ha Papi Ului

Ko ha tokotaha papi ului au pea ʻikai ha taukei he tā pianó. Ka ʻoku hounga hono uiuiʻi au ko ha taha tā pianó ʻi homau koló he naʻe liliu ai ʻeku moʻuí.

Ne maʻu hoku fuofua uiuiʻi faka-Siasí, hili ha taimi nounou mei hono papitaiso au ʻi hoku taʻu 10 ʻi Lapinilanata ʻi Finilaní. Ko e 1960 ia pea naʻe fuʻu fie maʻu ʻe homau kiʻi koló ha taha ke tokoni hono tā ʻo e ngaahi himí he pianó ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻe kole mai ke u fakahoko e fatongia ko iá.

Neongo hono poupouʻi maʻu pē au mo hoku tuongaʻané ʻe heʻema faʻeé ke fekumi ki he ngaahi talēniti fakaʻātí, ka naʻe ʻikai pē ke u poto au he tā pianó, pea ʻikai foki ke ʻi ai haʻamau piano. Ka naʻá ku loto ke fakahoko hoku uiuiʻí, ko ia ai naʻa mau faʻu ha palani.

Naʻa mau talanoa ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ki he mahuʻinga ʻo e uiuiʻi ko ʻení kiate kimautolu kotoa. Ka koeʻuhí ko ʻeku faʻeé ko ha uitou pea ʻi ai mo ha fānau kei iiki ʻe toko ua, naʻa mau ʻilo ko ha pole lahi ʻeni kiate kimautolu ke fakatau ha piano pea totongi hono akoʻi e ngaahi lēsoní. Naʻa mau fakapapauʻi ʻoku mau loto kotoa pē ke fai ʻa e ngaahi feilaulau ko ia naʻe fie maʻú.

Ko e meʻa fakapaʻangá ne ʻuluaki feilaulau ki ai hoku fāmilí. Naʻa mau fakakaukau ke mau heka pasikala ʻo ʻikai ke heka pasi mei he faʻahitaʻu failaú ki he faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻe lotolahi hoku tuongaʻane ko Matí pea fakaʻau ke sai ʻaupito ʻene heka pasikalá—ʻo aʻu ki he sinoú mo e ʻaisí. Naʻe ʻikai ke u toe fakatau vala ka naʻá ku ako ke poto he tuituí. Naʻa mau ako ke moʻui fakapotopoto. Naʻe tō haʻamau ngoue ʻi ʻuta ʻo ofi ki he ʻapi ʻeku ongo kuí pea fakatolonga ha meʻakai ki he faʻahitaʻu momokó. Ko ʻemau “ngaahi taimi ʻevá” naʻe hoko ia ko e taimi ke ʻalu ai ʻeku faʻeé ki he temipale ʻi Suisalaní pe ko haʻamau kaimeʻakai pe kemi ʻo ofi mai pē ki ʻapi.

Ko e taimí ʻa e feilaulau hono ua naʻe fai ʻe hoku fāmilí. Naʻa mau vahevahe ʻa e ngaahi ngāué pea toe fakataimitēpileʻi ʻemau ngaahi ʻekitivitī kehé mo e ngāue fakaako mei ʻapí kae lava ke u maʻu ha taimi feʻunga ke ako tā piano. Koeʻuhí ko ʻemau feilaulaú mo ngāue mālohí, naʻe faʻa talamai ʻe he Fineʻeikí ʻoku ʻikai ke toe maʻu ha taimi ʻatā ia ke ma fakakina ai hangē ko e niʻihi kehe ʻi homau toʻú. Ko hono moʻoní, naʻe hoko pē hoku uiuiʻí ko ha uiuiʻi fakafāmili kimuʻa peá u lava ke tā e pianó.

Naʻe kamata ke u toʻo lēsoni mo ha faiako mūsika ʻi ha ʻapiako fakalotofonua pē. Naʻá ku akoako fakaʻaongaʻi ha kīpooti laʻipepa pea toki tā he pianó ʻi ʻapi siasi. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻeku faiakó, ne mau fakatau ʻene pianó, pea tali ke u ako mo ha faiako tā piano ʻiloa ʻi homau feituʻú.

Ne u ako ke tā e ngaahi himí peá u ako lahi mo e talēkita mūsika ʻa e koló. Naʻe poupouʻi au ʻe he taha kotoa—neongo kapau naʻe “hala” ʻeku taá. Naʻe ʻohovale ʻeku faiakó ʻi heʻene ʻilo ne u ʻosi tā piano ki ha kakai tokolahi kimuʻa pea toki akoʻi lelei au mo maʻuloto e ngaahi hivá. Ka naʻe lelei ange e tā nima tahá ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha mūsiká.

Naʻá ku ʻalu pasikala pē ki heʻeku ngaahi lēsoní, pea ʻi he hoko mai ʻa e faʻahitaʻu momokó, ne u feinga ke lue lalo pe ʻalu sikī ʻo kapau ne lava. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpaté ne u lue tokotaha pē ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí ke u aʻu ʻi ha houa ʻe taha kimuʻa pea kamata e lotú ʻo maʻu ha taimi ke fai ha akoako. Naʻá ku loto ke heka pasi he taimi naʻe tō ai e māfana ʻo e ʻeá ki he -15ºC (5ºF). Naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga au ki he ʻuhá mo e sinoú; pea vave pē ʻalu ʻa e taimí ʻi heʻeku lue pē mo hivaʻi e ngaahi himi fakaʻofoʻofá. ʻI heʻeku lué, naʻá ku lue atu ai mo e kau paioniá he ngaahi potu tokaleleí (vakai, “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himí, fika 18), ʻaʻeva ʻi ʻolunga he funga moʻunga ʻo Saioné (vakai, “Vakai ʻe Kāinga,” Ngaahi Himí, fika 4), pea tuʻu fakataha mo e toʻu tupu he ʻikai ke teitei lotofoʻí (vakai, “Tauhi ʻa e Moʻoní,” Ngaahi Himí, fika 157). He ʻikai pē lava ke u teitei foʻi au he faʻahinga poupou ko iá—neongo ko au pē mo hoku fāmilí naʻe Siasi ʻi homau kiʻi koló ʻi he feituʻu fakahahake ʻo Finilaní, ʻo ofi ki Lūsia.

Hili ha ngaahi taʻu ne toe lelei ange ʻeku tā pianó pea lava ke u faʻu mūsika ʻo ʻikai ko hono tā pē ʻo e nota totonú. Ne u ako ke lotua e mūsika ʻoku filí ke maʻu e Laumālié ʻi he fakatahá. Ka ko e mahuʻinga tahá, naʻe maʻu ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mei he mūsiká. ʻOku faingofua pē ʻeku manatuʻi e ngaahi ongo, lea, mo e pōpoaki ʻo e ngaahi himí kapau ʻe ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai ke mahino. Ne u ʻilo ʻoku moʻoni e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ouau ʻo e ongoongoleleí, hili hono ako ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e ʻotu nota ki he ʻotu nota.

ʻOku ou manatuʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻeku tukupā ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. Naʻá ku taʻu 14; pea saiʻia he kakaú pea fakaʻamu ke kau he feʻauhi kakau he ʻOlimipikí. Naʻe ʻikai ke u kau he feʻauhi he ʻaho Sāpaté ka naʻe fakalakalaka pē ʻeku kakaú. Kuo aʻu ʻeni ki he taimi ke fakahoko ai e feʻauhi ʻOlimipikí ʻi Mekisikou Siti, pea fakaafeʻi au ʻe ha faiako ke kau ʻi ha ako makehe.

Ka naʻe fai e akó he pongipongi Sāpate kotoa pē ʻi he taimi Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻá ku fakakaukau te u lava pē ʻo ʻalu ki he ako kakaú kae liʻaki e Lautohi Faka-Sāpaté he te u lava pē au ʻo foki mai ki he lotú ʻo maʻu e houalotu sākalamēnití he efiafí. Naʻá ku fakahaofi haʻaku totongi pasi pea palani lelei e meʻa kotoa. Naʻá ku fakahā ʻeku palaní ki heʻeku faʻeé he ʻaho Tokonaki kimuʻa pea fai e ʻuluaki akó.

Naʻá ku sio ki he loto-mamahí mo e taʻefiemālié ʻi hono fofongá, ka naʻá ne talamai ko e fili pē ia ʻaʻaku pea kuo ʻosi akoʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI he pō ko iá naʻe ʻikai lava ke matoʻo mei hoku ʻatamaí e ngaahi lea ʻo e hiva ko e “Fili ʻa e Moʻoní” (Ngaahi Himí, fika 146). Naʻe toutou ongo mai pē ki hoku ʻatamaí hono ngaahi leá ʻo hangē ha hiva ʻoku leʻo uá.

ʻI he pongipongi Sāpaté, ne u toʻo ʻi hoku nima ʻe tahá ʻeku tangai ʻoku ʻi ai e nāunau kakaú pea ʻi he nima ʻe tahá ʻa e tangai ʻoku ʻi ai ʻeku mūsiká, ʻo ʻai ke pehē pē he ʻeku faʻeé ko ʻeku ʻalu ki he lotú. Ne u ʻalu ki he tataliʻanga pasí. Ko homau kauhalá ʻe ʻalu ai e pasí ki he fale ako kakaú pea ʻi he kauhala ʻe tahá ʻe ʻalu ai ki he falelotú. Ne kamata ke u ʻiteʻita heʻeku tatalí. Naʻe ongo mai pē ki hoku telingá ʻa e hiva ko e “Kuó u Fai ha Lelei?” (Ngaahi Himí, fika 129)—ko e himi naʻe palani ke fai he Lautohi Faka-Sāpaté he ʻaho ko iá. Naʻá ku ʻiloʻi lelei ʻe faingataʻa hono hivaʻi e himi ko iá taʻe tā ha piano koeʻuhí ko e hiva ʻoku faingataʻa hono taá, faingataʻa hono leá, pea nota māʻolunga.

ʻI heʻeku fakakaukauʻi e meʻa ke faí, naʻe tau lōua mai e ongo pasí. Naʻe tuʻu mai e pasi ʻe ʻalu ki he fale ako kakaú, pea tuʻu mai mo e pasi ʻe ʻalu ki he falelotú pea sio mai e fakaʻulí kiate au, mo fifili koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ou faʻa ʻalu maʻu pē heʻene pasí. Ne mau fesiofaki ʻi ha ngaahi lau sekoni. Ko e hā e meʻa ʻoku ou tatali ki aí? Ne u ʻosi fili e ʻEikí (vakai, “Tau Nofo he ʻEiki Hono Tafaʻaki?” Ngaahi Himí, fika 163). Naʻá ku ʻosi palōmesi ke ʻalu ki ha feituʻu pē te Ne fie maʻu ke u ʻalu ki aí (vakai, “Te u Fai Ho Finangaló,” Ngaahi Himí, fika 171). Ko ʻeku fili ko ia ke tauhi e ngaahi fekaú naʻe ʻosi fai pē ia ʻi ha taimi fuoloa kimuʻa (vakai, “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú,” Ngaahi Himí, fika 195).

Kimuʻa pea felotoi hoku ʻatamaí mo e meʻa ʻoku ou fie maʻú, ne pule hoku sinó. Ne u lele oma ki he tafaʻaki hala ʻe tahá pea taʻalo atu ki he fakaʻuli ʻo e pasi ʻe tahá ke ʻalu ia. Naʻá ku ʻave ʻeku totongi pasí pea lue ʻo tangutu ʻi mui he pasi naʻe ʻalu ki ʻapi siasí, pea hangehangē he ʻikai hoko ʻeku fakaʻamu ke hoko ko ha tokotaha kakau ʻiloá.

Naʻe fakakaukau e taha kotoa ne u tangí koeʻuhí he naʻá ku ongoʻi e Laumālié. Ka naʻá ku tangí koeʻuhí ko ʻeku ʻiloʻi ko e meʻa ne u fakaʻamu ki ai heʻeku kei siʻí he ʻikai ke hoko ia pea mo ʻeku ongoʻi mā ʻi heʻeku fakakaukau ke ako kakau he ʻaho Sāpaté. Ka ʻi he Sāpate ko iá hangē pē ko e ngaahi Sāpate kimuʻa pea kimui aí, ne u fakahoko pē hoku fatongiá.

ʻI he taimi ne u maau ai ke ʻalu ki he kolisí, kuó u ʻosi akoʻi ha kāingalotu tokolahi he koló ke tataki e hivá mo tā e pianó. Ne hokohoko atu ʻeku tā pianó he kolisí pea toʻo ha ngaahi lēsoni he tā ʻōkaní. Naʻá ku fakakaukau kuo ngata moʻoni pē hoku faingamālie ke ʻalu ai ki ʻAmelika Latiná he taimi ne u tukuange ai e feʻauhi kakaú, ka ʻi hono maʻu hoku mataʻitohi MA ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻá ku ngāue fakafaifekau ki Kolomupia. Naʻá ku akoʻi ha kalasi tā piano he lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku loto ke tuku ki he Kāingalotu ko iá ʻa e meʻafoaki ʻo e mūsiká. Naʻe lue mai e fānau mo e toʻu tupu ʻo Kolomupiá ʻi ha ngaahi maile lahi he laʻā vevelá ke maʻu ha faingamālie ke ako ai ki he pianó. Naʻá nau kamata tā nima taha pē kae ʻoua ke nau toki fakalakalaka ʻo tā nima ua. Pea naʻa nau fai ʻe kinautolu ha feilaulau lahi ange ʻiate au ʻi heʻenau feinga ke poto he tā pianó.

Kuo laka hake ʻeni he taʻu ʻe 50 mei hoku papitaisó. Kuó u folau tuʻo lahi ki ha ngaahi feituʻu mei hoku fonua ko Finilaní, pea tatau ai pē pe ko fē ha feituʻu te u ʻalu ki ai, naʻe ʻi ai maʻu pē ha fie maʻu ke tā e ngaahi himí. Naʻe hanga ʻe he lea ʻo e mūsiká ʻo langa ha ngaahi hala fakakavakava ʻo e mahinó mo e ʻofá ʻi he ngaahi feituʻu lahi.

ʻI he ʻahó ni ʻoku tuai pea faʻa langa hoku nimá. Kuo tokolahi ha kau mūsika lelei kuo nau fetongi au. ʻOku faʻa ongoʻi loto mamahi ʻeku faʻeé ʻi heʻene manatu ki hoku ngaahi taʻu ne u kamakamata mai ai ʻi he Siasí mo e ngaahi feilaulau naʻá ku faí, ʻo lue he laumaile, mo e ngaahi meʻa ne u feilaulauʻí. ʻOkú ne tailiilí naʻa ko e faʻa langa hoku nimá ko e tupu mei he momokó. Ka ʻoku ou fiefia pē he ʻi ai ha meʻa ke ne fakamanatu mai e “ngaahi feilaulau” naʻá ku faí. Naʻá ku ʻoatu ʻa ʻeku fiefiá mo e mamahí kakato ki he mūsiká. Naʻá ku ako ke kata pea tangi ʻi hono fakaʻaongaʻi hoku louhiʻi nimá.

ʻOku fuʻu fiefia lahi hoku lotó pea houngaʻia heʻeku fakakaukau ki he Tamai Hēvaní mo hoku kau takí heʻenau ʻofa ʻo kole ki ha kiʻi taʻahine kei siʻi ke fakahoko ha fatongia faingataʻa. Naʻe hanga ʻe he fatongia ko iá ʻo tokoniʻi au ke maʻu ha mahino moʻoni ki he ongoongoleleí pea fakaʻatā au ke u tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi e Laumālié ʻi he mūsiká. Ko ha fakamoʻoni moʻui au ʻa hono fie maʻu ʻe he kau papi uluí ha fatongiá—ʻo aʻu pē ki he fanga kiʻi tamaiki fefine ʻoku ʻikai ke nau poto he tā pianó. Ne u ʻiloʻi mei hoku ʻuluaki fatongiá ʻoku ʻikai faingataʻa ki he ʻOtuá ha meʻa pea ʻoku ʻi ai ʻEne palani mo ha taumuʻa maʻá e taha kotoa ʻo ʻEne fānaú. Ne u maʻu ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua ʻi he mūsiká ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi naʻe toe fakafoki maí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Mike Malm