2012
Fakamahino ‘e he Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí ‘a e Hala ki he Tupulekina Moʻoní
ʻEpeleli 2012


Fakamahino ‘e he Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí ‘a e Hala ki he Tupulekina Moʻoní

Naʻe fakamatalaʻi ‘e he kau taki ‘o e Siasí lolotonga e Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahi ‘o e ‘aho 11 ‘o Fēpueli 2012, ‘a hono mahuʻinga ‘o e “tupulaki moʻoní.”

Naʻe kau ‘a Palesiteni Tieta F. ‘Ukitofa, ko e Tokoni Ua ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí, mo e kau mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, Kau Palesitenisī ‘o e Kau Fitungofulú, pea mo e kau palesitenisī lahi ‘o e ngaahi houalotu ‘o e Siasí ʻi hono fakahinohinoʻi ʻo e kau taki ‘o e Siasí he funga māmaní.

Naʻe fakamatala ‘a Palesiteni ‘Ukitofa ʻo pehē, “ʻE lava ke fakaʻuhingaʻi e foʻi lea he Siasí ko e, tupulakí ki he ‘kāingalotu foʻoú.’ … Ka ko e Tupulaki moʻoní, ‘oku ‘uhinga ia ki he ‘tupulaki ‘i he tokolahi ‘o e kāingalotu ‘oku mālohí.’”

Ne tānaki atu ki ai ‘a ‘Eletā M. Lāsolo Pālati ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku hoko ‘a e tupulakí ‘i he taimi ‘oku aʻu ai ‘a e ului fakafoʻituitui ‘i he moʻuí kakato ‘o fakatupulaki ‘a e angatonú ‘i he tokotaha fakafoʻituituí pea mo e fāmilí.”

Naʻe pehē ‘e Palesiteni ‘Ukitofa, ʻoku kau ‘i he tupulaki ‘o e angatonú ‘a e ngaahi meʻa ko ia ‘e ‘ikai faingofua hano fakafuofuaʻí, hangē ko e lotu fakaʻahó, ako folofolá, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ‘ofa ‘i ‘apí, pea mo e ngaahi aʻusia fakatāutaha ‘i he Fakaleleí.

Naʻá ne pehē, “Ko e taimi lahi ʻoku tau ‘ai ke faingataʻa ‘a e lelei mo e faingofua ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí ‘aki ha ngaahi lisi taʻe-fakangatangata ‘o ha ngaahi fie maʻu pau. Ka, ko e taimi ‘oku tau tokanga taha ai ki he ‘ʻuhinga’ ‘o e ongoongoleleí, ‘oku mōlia atu leva ha konga lahi ‘o e puputuʻú.”

Ko e konga lahi ‘o e fakamafolá ne nofotaha ia ‘i he ngaahi tefitoʻi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ‘a ia ‘oku nau ‘omai ‘a e tali ki he ngaahi fehuʻi “ki he ‘uhingá.”

Ne pehē ‘e Palesiteni ‘Ukitofa, “ʻE hanga ‘e he ngaahi fehuʻi ki he ‘ʻuhingáʻ ‘o taki kitautolu ki he ngaahi fili totonu ‘i he ‘ko haí,’ ‘ko e haá,’ ‘taimí,’ ‘feituʻú,’ ‘‘uhingá,’ pea mo e ‘foungá.’”

Ko e Nofo-malí mo e Fāmilí ‘i he Palaní

Naʻe pehē ‘e Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku faʻu e Siasí ‘aki ha ngaahi fāmili. Ko e ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí ko e tokoni pē. Ko e taimi ‘oku tau talanoa ai ʻo kau ki he fāmilí, ‘oku tau mātā leva e tupulaki moʻoni ‘i he Siasí.”

Naʻá ne pehē ‘oku totonu ke hoko ‘a e husepāniti mo e tamai kotoa pē ko ha kau fakafofonga ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ‘i hono ‘apí, ‘o puleʻi hono fāmilí ‘i he māʻoniʻoni. Naʻá ne pehē, ko e meʻa tatau pē he ‘oku totonu ke taki ‘a e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ‘i he tuʻunga moʻui taau—neongo ‘e kehekehe ‘a e ngaahi tuʻunga ‘i he lakanga fakataulaʻeikí, ka ‘oku tatau ‘a e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē (vakai, T&F 1:20).

Naʻe fakamamafaʻi ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá kuo pau ke tanumaki ‘e he husepāniti mo e uaifi, tamai mo e faʻē kotoa, ha feohi ʻo e ‘ofa, fakatomala, pea mo e lotu ke fakamālohia lelei ‘aki pea mo maluʻi ‘a e fāmilí, ‘a ia “ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona mo e Ensign, Nōvema 2010, 129).

Naʻá ne pehē, “ʻOku tuʻo tolu hano fai ‘i he folofola toputapú ‘a e fakatokanga ‘e fakaʻauha fakaʻaufuli ‘a e māmaní kotoa ‘i he toe hāʻele mai ‘a e ‘Eikí ‘o kapau he ‘ikai ke fakahoko ha ngaahi meʻa pau. ‘I he ngaahi fakatokangá ni taki taha, ‘oku fekauʻaki ia mo e tuʻunga ‘o e faʻahinga ‘o e tangatá ‘o ka ‘ikai fakahoko ‘a e ngaahi ouau sila ‘o e temipalé. Ka ‘ikai e ngaahi ouau ko ʻeni ‘o e hākeakiʻí, he ‘ikai mātaʻia e nāunau ‘o e ‘Otuá.”

Ke aʻusia ‘a e taumuʻa ko iá—‘a e moʻui taʻengata pea mo e hākeakiʻi ‘a e fānau ‘a e ‘Otuá—‘e fie maʻu leva ‘a e tupulaki moʻoní ke hoko ‘i hotau ‘apí, uōtí mo e koló, pea ‘i he Siasí kotoa.

Fakaʻaongaʻi ‘o e Ongoongoleleí

ʻOku hoko ‘a e tupulaki moʻoní pea mo e uluí ‘i hono fakaʻaongaʻi ‘o e ongoongoleleí ‘i he moʻui fakaʻahó. ‘I ha pōtalanoa tali fehuʻi, ne fakamatalaʻi ai ‘e ‘Eletā L. Tomu Peuli pea mo ‘Eletā D. Toti Kulisitofasoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ko hono fakaʻaongaʻi māʻolunga taha ‘o e ongoongoleleí ke fakahoko pea tauhi ‘a e ngaahi fuakava ‘o e temipalé. Ne pehē ‘e ‘Eletā Kulisitofasoni, ‘e lava ‘e he talangofua ki he ngaahi fuakavá ‘o liliu ‘a e tangata fakakakanó ‘i ha vahaʻa taimi ke hoko ko ha Taha Māʻoniʻoni.

Ko e tokoni ko ia ki he niʻihi kehé ko ha tafaʻaki mahuʻinga ia ‘e taha ‘o hono fakaʻaongaʻi ‘o e ongoongoleleí. ‘Oku pehē ‘e he kau takí, ko e fatongia ia ‘o e kāingalotú fakafoʻituitui pea mo faka-Siasi ke ala atu ‘o fakahaofi kinautolu ‘oku faingataʻaʻia fakatuʻasino mo fakalaumālié.

Naʻe pehē ‘e ‘Eletā Kulisitofasoni, ʻoku ‘ikai totonu ke tau momou ke fetākinima mo e ngaahi tui fakalotu kehé pea pehē ki he ngaahi kautaha tokoni ‘ofá ‘i hono tokoniʻi ‘a e kau paeá mo e masivá. ‘Oku totonu pē ke takimuʻa ‘a e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ‘i he ngaahi ngāue ko ‘ení, ka ‘oku totonu ke poupouʻi ‘e he kāingalotú mo e kau faifekaú ‘a e ngafa ko iá.

Naʻe fakamamafaʻi ‘e ha kulupu fealēleaʻaki e mahuʻinga hono tokoniʻi ‘o e fāmilí, fakamālohia ‘o e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, pea mo e tokoni ki hono tanumaki ‘o e tui mo e fakamoʻoni ‘a e toʻu tupú. Naʻe kau ki ai ‘a ‘Eletā Pālati mo ‘Eletā Niila L. ‘Enitasoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, fakataha mo ‘Eletā Loni A. Lasipeeni ‘o e Kau Palesitenisī ‘o e Kau Fitungofulú; ‘Ileini S. Tolotoni, palesiteni lahi ‘o e Kau Finemuí; mo Losemalia M. Uikisomu, palesiteni lahi ‘o e Palaimelí.

Ne pehē ‘e ‘Eletā Lasipeeni ‘oku fie maʻu ‘a e taki kotoa pē ke kau ‘i hono fakafoki mai ‘o e kāingalotú ke nau mālohí, pea fakamamafaʻi leva ‘e ‘Eletā ‘Enitasoni ‘oku fie maʻu e toʻu tupú ke lahi ange ‘enau kau ki hono fakamālohia pea mo fakaivia ‘o e toʻu tupu kehé.

Aʻusia ‘o e Tupulaki Moʻoní

Naʻe fakamamafaʻi ‘e Palesiteni ‘Ukitofa, ʻOku hoko ‘a e tupulaki moʻoní ‘i he ‘etau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘o e ongoongoleleí heʻetau moʻui fakaʻahó.

Naʻá ne pehē, “ʻI hoʻomou fakakaukauʻi ‘a e ngaahi tefito ko ‘ení, fehuʻi kiate kimoutolu ‘a e ‘ʻuhinga’ hoʻomou ngāue ‘ofa mo tokoní pea mo hono olá, ko ia ai, ko e hā ho ngaahi fatongiá fakatāutahá pea ʻi he ngaahi fakataha alēleá.”

Ako Lahi Ange

ʻE lava ‘e he fakafoʻituituí ke mamata, fakafanongo, paaki pea mo download e fakamatala mei he fakamafolá ‘i ha ngaahi lea fakafonua lahi ‘aki haʻanau hū ki he lds.org/study/other-addresses ‘o lomiʻi ‘i he Worldwide Leadership Training.

Naʻe lea ‘a ‘Eletā M. Lāsolo Nalesoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fealēleaʻaki fakakulupu ne fai ‘o hoko ko e konga ia ‘o e Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí ‘i Fēpueli 2012.

© IRI