2012
ʻOfaʻi, Tokangaʻi, mo Fakamālohia
ʻEpeleli 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

ʻOfaʻi, Tokangaʻi, mo Fakamālohia

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻOku hangē pē ʻa e kau faiako ʻaʻahí ko e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi tahataha e fakafoʻituituí (vakai, 3 Nīfai 11:15). Te tau ʻilo ʻoku ola lelei ʻetau ngāue ko e kau faiako ʻaʻahí ʻi he taimi ʻoku pehē ai e kau fafiné: (1) ʻoku tokoniʻi au ʻe heʻeku faiako ʻaʻahí ke u tupulaki fakalaumālie; (2) ʻOku ou ʻilo ʻoku tokanga moʻoni ʻeku faiako ʻaʻahí kiate au mo hoku fāmilí; pea (3) kapau ʻe ʻi ai haʻaku palopalema, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe ngāue ki ai ʻeku faiako ʻaʻahí ʻo ʻikai tatali ke toki talaange.1

ʻE lava fēfē ʻe kitautolu kau faiako ʻaʻahí ke ʻofaʻi, tokangaʻi, mo fakamālohia ha fefine? Ko e ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe hiva ʻoku maʻu ʻi he vahe 7 ʻo e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá ke tokoni ki he kau faiako ʻaʻahí ʻi heʻenau tokoni ki honau ngaahi tokouá:

  • Lotua fakaʻaho ia mo hono fāmilí.

  • Feinga ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie ke ne ʻiloʻi lelei ia mo hono fāmili.

  • ʻAʻahi maʻu pē kiate ia ke ʻiloʻi pe ʻoku fēfē pea fakafiemālieʻi mo fakamālohia ia.

  • Fetuʻutaki maʻu pē mo ia ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻaʻahi, telefoni, faitohi, ʻī-meili, fetohiʻaki he telefoní, mo e fanga kiʻi ngāue angaʻofa īkí.

  • Fakafeʻiloaki ki ai he ngaahi fakataha ʻa e Siasí.

  • Tokoni kiate ia kapau ʻoku hoko ha fakatuʻutāmaki, puke pe ko ha fie maʻu fakatuʻupakē kehe.

  • Akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí mei he folofolá mo e Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí.

  • Ueʻi fakalaumālie ia ʻaki e hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei.

  • Lipooti ʻena tokoní ki ha taki ʻo e Fineʻofá pea pehē ki he tuʻunga fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e fefiné.

Mei he Folofolá

Luke 10:38–39; 3 Nīfai 11:23–26; 27:21

Mei Hotau Hisitōliá

“Kuo hoko ʻa e faiako ʻaʻahí ko ha vaka moʻó e kau fafine Siasi he funga ʻo e māmaní ke nau ʻofa, tanumaki mo tokoni—pea mo ʻngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ʻofa kuo fakatō ʻe he ʻOtua ʻi [hotau] lotó,’ ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Siosefa Sāmitá.”2

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha fefine ne toki mālōlō hono husepānití ʻa ʻene ongo faiako ʻaʻahí ʻo pehē: “Naʻá na fakafanongo. Naʻá na fakafiemālieʻi au. Naʻá na tangi fakataha mo au. Naʻá na fāʻofua kiate au. … [Naʻá na] tokoni ke u mavahe mei he loto foʻí mo e loto mafasiá ʻi he ngaahi fuofua māhina ʻo e ongoʻi tuēnoá.”3

Ko e founga ʻe taha e tokoní ʻoku fai ia he ngaahi ngāue fakatuʻasinó. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1856, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻoku faingataʻaʻia he sinoú ha kau paionia ne toho tangata ʻenau salioté pea ʻoku nau mamaʻo ʻaki ha maile ʻe 270-370 (km ʻe 435-595). Naʻá ne ui leva e Kāingalotu ʻi Sōleki Sití ke fakahaofi kinautolu pea “tukutaha e tokangá ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau ui ko e fatongia fakatuʻasinó.”4

Naʻe tohi ʻe Lusi Misevi Sāmita ʻo pehē, naʻe vete ʻe he houʻeiki fafiné honau ʻū piva lotó mo e sitōkení ʻi he tāpanekalé pea faʻo ia ki he ʻū saliote ke ʻave ki he kau paionia ne maʻu ʻe he momokó. Ne nau hoko atu ʻo tānaki ha nāunau mohenga mo e vala maʻanautolu ʻe tūʻuta ange kuo siʻi ha koloa ke nau kei maʻú. ʻI he taimi naʻe tūʻuta ange ai e kau fononga toho saliote ko ʻení, naʻe fonu ha fale he loto koló ʻi he “nāunau ke tokoniʻi ʻaki kinautolú.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Julie B. Beck, “Meʻa ʻOku ou Fakaʻamu Ke Mahino Ki Hoku Makapuna Fefiné (mo e Makapuna Tangatá) Fekauʻaki mo e Fineʻofá,” Liahona, Nōv. 2011, 112-13.

  2. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 130.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 138.

  4. Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252.

  5. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 42.

Tahataha pē, tā ʻe Walter Rane, fakaʻaongaʻi tuʻunga ʻi he angalelei ʻa e Church history Museum