2012
ʻOku ʻIloʻi ʻe he Taha Kotoa ʻa Peleki
ʻEpeleli 2012


ʻOku ʻIloʻi ʻe he Taha Kotoa ʻa Peleki

Ko e meʻa pē naʻe tokanga taha ki ai ʻa Honoula “Peleki” Pōnetí ko e vaʻinga pasiketipoló. Naʻe kamata ke ʻiloa ʻa Peleki ʻi Tahiti ʻi hono taʻu 15—ko e taha ia ʻo e kau vaʻinga lelei taha naʻe vaʻinga he taha ʻo e timi lelei taha ʻi he ngaahi timi fika ʻuluaki ʻa e fonuá. Neongo ko hono hingoa fakatenetené ko hano sipela halaʻi ia ʻo e foʻi lea faka-Pilitāniá ko e black, naʻe ʻikai ha toe fakaʻuliʻulilātai ia ki hono talēnití.

Ka naʻá ne fie maʻu ha meʻa lahi ange. Naʻá ne fie vaʻinga fakapalōfesinale ʻi ʻIulope. Kae mahulu ange ʻi ha toe meʻá, ko ʻene fie maʻu ke maʻu ha mētali koula he Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá.

Ko e meʻa pē naʻe hangē ʻokú ne taʻofi ʻení ko e Siasí.

Ko ha Tangata mo haʻane Taumuʻa

Neongo naʻe vaʻinga ʻa Peleki ʻi ha timi naʻe poupouʻi ʻe he Siasí, ka naʻe ʻikai ha tokanga ia ʻa Peleki ki he Siasí pe ko e ui ʻa e palōfitá ki he kau talavoú ke moʻui taau mo malava kotoa ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻá ne ʻosi talaange ki heʻene pīsopé he ʻikai ke ʻalu ia ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ki ha founga ʻe lava ai ʻo vaʻinga fakapalōfesinale kapau te ne tukuange ia ʻi ha taʻu ʻe ua.

Kae toe mahuʻinga ange aí, ko e Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá—ʻoku fakahoko fakataʻu fā—pea ʻe fai ia lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻe fie maʻu ia ʻe he Kautaha Pasiketipolo Fakafonua ʻa Tahití ke ne vaʻinga he timi fakafonuá. Te ne lava ʻo maʻu ai ha faingamālie ke fakangata e ngaahi lea ʻoku toutou fai ange kiate ia heʻene tamaí ʻi he taimi kotoa pē naʻe kamata ke kiʻi tō ʻolunga ai e fakakaukau ʻa Pelekí: “ʻOku ʻiloʻi ʻe he taha kotoa ʻa Peleki, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane mētali koula.”

Naʻe ʻuhinga lelei pē e ngaahi lea ia e tangataʻeiki ʻa Pelekí ko Soane Papitaisó. Ka naʻe fakatupu ʻita ia kia Peleki. Ko ha fakamanatu neongo hono ʻiloʻi ia ʻe he kau manako vaʻinga pasiketipolo ʻi Tahití, ka naʻe ʻikai ke maʻu hano mētali koula mei he vaʻingá. Naʻe maʻu foki e mētali koula ia ʻene tangataʻeikí ʻi he timi tangatá ʻi he fuofua Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá.

Ko e misiona ia ʻo Pelekí ke fakamahinoʻi ʻoku hala e lea ko iá. ʻOku ʻikai hano taimi ʻoʻona ia ki ha toe ngāue kehe.

Liliu e Fakakaukaú, Liliu e Lotó

Neongo e loto ʻo Peleki ki he ngāue fakafaifekaú, ka naʻá ne kei kau mai pē ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. ʻI he taʻu 16 ʻa Pelekí, naʻá ne ʻalu ki ha hulohula Siasi, peá ne maʻu ai ha lotolahi ke kole kia Milanitā Malitelangi ke na hulohula. Ko ha tokotaha vaʻinga pasiketipolo lelei foki ʻa Milanitā—pea ʻi ai ʻene fakaʻamu ke maʻu haʻane mētali koula. Naʻe kau foki ʻene tamaí he ʻuluaki timi naʻa nau maʻu e mētali koulá.

Naʻe taimi nounou pē ʻene kole ke na hulohulá mo e ʻosi ʻa e fasí. Pea naʻá na toe hulohula leva he fasi hokó, ʻa ia ko e foʻi fasi fakaʻosí ia. Ka ʻi he taimi ko iá naʻe ʻikai ke toe loto ʻa Peleki ia ke ʻosi e foʻi fasí.

Naʻe ʻikai ke palani ʻa Peleki ia ke mali he temipalé pe mali mo ha taha siasi. Ka naʻe kamata ke liliu ʻa e fakakakau ko ʻení ʻi he kamata ke ne maheni lelei ange mo Milanitā he taʻu ʻe ua hono hokó. ʻI ha ʻaho ʻe taha he ʻapi ʻo Milanitaá, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ne ngaohi maʻá e Kau Finemuí naʻá ne tohoakiʻi e tokanga ʻa Pelekí. ʻOku pehē hono fakaleá, “Te u mali ʻi he temipalé.”

Naʻe toe fakakaukau ʻa Peleki ke liliu ʻene palaní ʻi heʻene tokanga kia Milanitaá mo ʻene tuʻumaʻu heʻene tukupā ke mali he temipalé. Naʻá ne fakakaukau leva ke kamata tokanga fakamātoato ki he Siasí. Naʻe hanga ʻe heʻene fili ko iá ʻo tataki ia ki ha ngaahi meʻa naʻe lava ke ngāue mai ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻene moʻuí.

Ko e Filí

Ko e taha e ngaahi fili ko iá ko e teuteu ke maʻu hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi hono taʻu 18. Naʻe ongoʻi ʻe Peleki e Laumālié ʻi he taimi ne fakahā ai ʻe he pēteliaké ʻi he tāpuakí ʻe ngāue fakafaifekau pea mali ʻi he temipalé. ʻOkú ne pehē, “Ne u ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻoku finangalo e ʻOtuá ke u faí.”

Neongo naʻe ngalingali ʻe maʻu ha koula ʻa e timi fakafonuá, ka naʻe loto ʻa Peleki fakataha mo e poupou ʻa hono fāmilí ke ne fakamuʻomuʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá he meʻa ʻokú ne fie maʻú. Naʻe ʻikai ko ha fili faingofua ia. Naʻe fuʻu mālohi ʻa e teke mālohi ke ne vaʻingá. Pea naʻe vave mo ʻene ʻilo ʻe tuʻo lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻene fili ko ia ke tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

Hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi Tahiti ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻe kole ange ʻe he kautaha pasiketipoló pe ʻe lava ke ne foki mai ki he timí ʻi ha māhina pē ʻe taha ke kau he vaʻingá.

Naʻe hohaʻa ʻa e palesiteni fakamisiona ʻa Pelekí ki he meʻa ʻe hoko kapau ʻe fai ʻe Peleki e meʻá ni he ʻe uesia ai haʻane toe foki mai ki he ngāué, pea naʻe ueʻi ia ʻe he laumālié ke ne talaange kia Peleki, “Te ke lava pē ʻo ʻalu kapau ʻokú ke loto ki ai, ka he ʻikai lava ke ke toe foki mai ʻo ngāue.”

Naʻe fie maʻu ʻe Peleki e mētalí, ka naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻe mahuʻinga taha kiate iá. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻa mo e pasiketipoló, he ʻikai pē te ne loto fiemālie ke tukuange hono taʻu fakaʻosí kae kau ki ai.

Naʻe nofo ʻa Peleki.

Naʻe maʻu ʻe he timí e koulá.

Ngaahi Tūkunga Kehe, Fili Tatau pē

Hili e ʻosi fakalāngilangi ʻa Peleki mei he ngāue fakafaifekaú, naʻá ne mali mo Milanitā he Temipale Papeʻete Tahití, pea kamata leva hona fāmilí. Naʻe toe hoko atu leva ʻene vaʻinga he timi fakafonuá.

Naʻe vaʻinga ʻa Milanitā ʻi he timi fakafonua ʻa e kakai fefiné ko ha tokotaha malukolo (point guard) mo teuteu ki he Sipoti ʻa e Pasifiki Tongá.

Ka ʻi he ofi ʻa e taimi sipotí, naʻe ongoʻi mālohi e ongo mātuʻá ʻoku totonu ke maʻu ʻena fānau fika uá.

Naʻe mei lava pē ke kiʻi fakatoloi atu hono maʻu ha pēpeé, kae lava ʻa Milanitā ʻo vaʻinga he naʻe ʻikai ke aʻu ʻo taʻu ʻe taha pea fai e sipotí. Naʻe ʻi ai e faingamālie ʻo e timi fefiné ke maʻu haʻanau mētali.

Ka naʻe ʻosi ako e ongo mātuʻá mei he ngaahi meʻa kuo hokó ʻoku maʻu ha tāpuaki lahi ange ʻi ha meʻa te na toe ʻamanaki ki ai ʻi hono fai e finangalo ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ke fai hona lotó. Hili haʻana ako lahi mo lotu, naʻá na fakakaukau ke fakamuʻomuʻa hona fāmilí.

ʻI he lolotonga māhina valu e feitama ʻa Milanitā he 1999, naʻe maʻu ʻe he timi fefiné ʻa e koulá.

ʻOku ʻIloʻi ʻe he Taha Kotoa ʻa Peleki

Kuo lava ʻa Peleki mo Milanitā ʻo vaʻinga pasiketipolo he tuʻunga māʻolunga taha ʻi Tahití he ngaahi taʻu kuo hilí—ʻo ikunaʻi e feʻauhi hau fakafonuá mo e ngaahi ipu he feʻauhí pea vaʻinga he timi fakafonuá ʻi he sipoti ʻo e 2003 mo e 2007.

Naʻá na kau lōua he sipoti ʻo e 2011, ka naʻe faiako ʻa Peleki ia he timi tangatá. Naʻe maʻu ʻe he timi fefine ia ʻa Milanitá e mētali koulá, kae mētali polonise pē ʻa e timi tangatá, ʻo ʻikai maʻu e koula ne fakaʻamua ʻe Pelekí.

ʻOku faʻa fifili ʻa Peleki pe naʻe mei fēfē ʻene moʻuí kapau naʻe fai e meʻa naʻá ne fie maʻú kae ʻikai ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻOkú ne pehē, “Mahalo pē te u maʻu ha mētali koula. Mahalo pē te u vaʻinga fakapalōfesinale, pea mahalo pē he ʻikai.”

Ka ʻoku ʻikai ke fakameʻapangoʻia e ongo mātuʻá ia he fili naʻá na faí. ʻOku ʻikai ke na fakapapauʻi pe ko e hā ha meʻa te na fiefia ange ai.

ʻOku pehē ʻe Peleki, “Naʻá ku mali ʻi he temipalé. ʻOku ou maʻu ha uaifi lelei, mo ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā, peá u kei mālohi pē he Siasí. He ʻikai lava ʻe he pasiketipoló ʻo ʻomai e meʻa ko iá kiate au. Naʻe maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi hono fakamuʻomuʻa e ʻEikí.”

ʻOku ʻikai hanga ʻe hono fakamuʻomuʻa ko ia e ʻEikí ʻo taʻofi e lea fakamatalili ange ʻene tamaí, ka ʻokú ne ʻomi ha ʻuhinga foʻou ki he ngaahi lea ko iá. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he taimi ne fakakaukau ai e kautaha pasiketipoló ke fakataimitēpileʻi e feʻauhi vaʻingá ki he ʻaho Sāpaté, naʻe fakataha e kau palesiteni ʻo e ngaahi kalapú ke aleaʻi e meʻa ko iá. Naʻe ʻeke atu ʻe ha tokotaha, “Kuo mou ʻosi ʻeke kia Peleki?”

Naʻe tuku ai pē ʻa e foʻi fakakaukau ko iá.

Koeʻuhí ko hono fakamuʻomuʻa ʻe Peleki e ʻEikí, ʻoku ʻikai ngata ʻi hono ʻiloʻi ʻe he taha kotoa ʻa Pelekí—ka ʻoku nau ʻilo e meʻa ʻokú ne tui ki aí.

Kuo taʻu lahi ʻeni e kau ʻa Honoula “Peleki” mo Milanitā Pōneti he pasiketipoló ʻi Tahiti.

Kuo fakamuʻomuʻa ʻe Peleki mo Milanitā, e lavameʻa ʻi hona fāmilí kae ʻikai ko e lavameʻa ʻi heʻena sipotí.

Faitā ʻa Adam C. Olson, tuku kehe ai ai ʻoku fakahā atu

Faitaaʻi ʻo e pasiketipoló ʻe Tamara Ratieta © IRI