2012
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
ʻEpeleli 2012


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“Ko e hā te u toe ʻalu ai ki he seminelí kapau ʻoku ou lava pē au ʻo ako ʻa e folofolá?”

Te ke lava ke ako pē ʻiate koe e folofolá he toenga hoʻo moʻuí, ko ia kapau ʻoku malava, pea ngāue ʻaonga ʻaki e faingamālie ʻi he seminelí ke ako e folofolá mei ha kau faiako mo ha kaungāmeʻa lelei he taimí ni.

ʻOku tokoni hono akoʻi koe ʻe ha faiako leleí ke ke maʻu ha fakakaukau foʻou ki he folofolá ʻa ia naʻe ʻikai ke mei mahino lelei kiate koe. ʻOku lava foki ke toe vahevahe atu ʻe he faiakó ha ngaahi akonaki mei he kau palōfita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo ke maʻu ai ha mahino lahi ange ki he folofolá.

ʻOku faʻa fakafiefia ange pē foki ke ako mo hoʻo kalasí. Te ke maʻu ai ha faingamālie ke fakamatala ʻo kau ki he ngaahi meʻa naʻá ke maʻu ʻi hoʻo laukongá. Mahalo kuo ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo aʻusia ʻe hoʻomou kaungāakó pea hoko ai ha ngaahi potufolofola pau ko e potufolofola ʻoku nau saiʻia taha aí. ʻE lava ʻe heʻetau fakafanongo ki he ngaahi meʻa ne nau aʻusiá ʻo ʻai ke hoko ʻo moʻoni e folofolá ʻi hoʻomou moʻuí. Pea koeʻuhí ko hoʻo ako e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, te ke lava foki ke fiefia he tāpuaki ko ʻeni naʻe talaʻofa maí: “Ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, … te u ʻi honau lotolotonga ʻo kinautolú” (T&F 6:32).

ʻOku toe fakatupu foki ʻe he seminelí ha faʻunga ki hoʻo akó. ʻOku fakaʻaiʻai ai koe ke laukonga ʻi ha faʻahinga vave pau, pea tokoni ia kiate koe ke lau e tohi folofola takitaha ke ʻosi. Te ke maʻu e faingamālie ke aleaʻi mo ako maʻuloto e ngaahi veesi fakataukei folofola tukupaú. ʻOku mahino ʻe lahi ange e meʻa te ke maʻu mei he folofolá ʻi hoʻo ʻalu ki he seminelí ʻi ha toe founga kehe he taimi ko ʻeni ʻi hoʻo moʻuí.

Ngaahi Kaungāmeʻa Foʻou, Ngaahi Fakakaukau Foʻou

ʻOkú ke feʻiloaki mo ha kaungāmeʻa foʻou, pea mou vāofi ʻo hangē pē ha fāmilí. Te ke ako ha ngaahi meʻa lahi he ʻikai te ke lava ke ʻilo ʻiate koe pē. ʻOku fakafiefia pea fakalaumālie moʻoni. ʻE fakapapauʻi ʻe he seminelí te ke kamata totonu ho ʻahó. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke kau mai he taimí ni, kamata leva pea ʻe liliu ai hoʻo moʻuí.

Katalina B., taʻu 16, Kalefōnia, USA

Fiefiá

ʻOku kamataʻi ʻe he seminelí hoku ʻahó. ʻOkú ne ʻai au ke u fiefia ange pea loto lelei ange ke aleaʻi e ongoongoleleí mo e kakai kehé. ʻOku mau aleaʻi fakaikiiki e folofolá, ko ia ʻoku toe lahi ange ʻeku mahinó.

Mati S., taʻu 15, Kololato, USA

Fenāpasi Lelei Tahá

Ko ha aʻusia langaki moʻui ʻa e seminelí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku ʻikai ke feʻunga hoʻo ako pē ʻiate koé. ʻOku fenāpasi lelei taha ʻa e ako fakafoʻituituí mo e seminelí. ʻOku fakaofo e kau faiakó, pea kapau ʻoku ʻi ai haʻo faʻahinga fehuʻi, ʻe lava ke tokoni atu hoʻo kau faiakó mo e kaungāakó ke tali kinautolu.

Tōsoni D., taʻu 15, ʻAitahō, USA

Fakamoʻoni ʻOku Mālohi Ange

ʻUluakí, ʻoku folofola mai e ʻEikí ko e feituʻu ko ia ʻoku fakataha ai ha toko ua pe toko tolu ʻi Hono huafá, te Ne ʻi ai foki mo ia (vakai, Mātiu 18:20; T&F 6:32). ʻOku lava ke tokoni e ongoʻi Hono Laumālié ke tau fakalaulauloto ki he meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú. Uá, ʻi heʻetau ako e folofolá mo e niʻihi kehé, ʻe lava ke toe mahino lelei ange leva kiate kitautolu e meʻa ʻoku tohí. Lolotonga ʻetau fefakafanongoʻakí, ʻoku lava ke tau fanongo ki ha meʻa naʻe ʻikai ke tau fakatokangaʻi, pea ʻe hoko e meʻa tatau ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau vahevahe ʻetau ʻiló. Tolú, ʻoku fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ʻalu ki he seminelí. Ko e seminelí ko ha faingamālie ia ke vahevahe ai ʻetau fakamoʻoní pea fanongo ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau nofo he hala ʻoku totonú.

Timitulī G., taʻu 16, Nipopetolovusikī, ʻIukuleini

Mahino ʻOku Lahi Angé

ʻOku ʻikai ke u maʻu ʻa e fiefia ko ia ʻoku ou maʻu ʻi hono ako fakataha ia mo e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku ou ako tokotaha ai e ngaahi folofola māʻoniʻoní. Pea ʻoku lava ke tau ako ha ngaahi fakakaukau lelei mei he niʻihi kehé ʻi heʻetau ako fakataha e folofolá. Ne u ako ha ngaahi talanoa mālie ʻi he seminelí, peá u ʻilo lahi ange ki he puipuituʻa ʻo e folofolá, pea toe fakafiefia ange leva e akó! ʻOku ou fiefia heʻeku fili ke kau he seminelí.

Lepeka M., taʻu 16, Sikeliuiki-Holositeini, Siamane

Ako mei he Niʻihi Kehé

ʻOku fie maʻu ia ke u ʻalu ki he seminelí. ʻOku ʻikai ngata ʻi hono hanga ʻe heʻeku faiako fai mateakí ʻo akoʻi mo fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni he folofolá, ka ʻoku ou toe ako lahi mei heʻemau fealeaʻaki he kalasí. ʻOku vahevahe mai ʻe he fānau ako kehé e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi heʻenau akó, pea nau tokoniʻi ke u maʻu ha ʻilo lahi ange ki he ongoongoleleí pea mo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻikai feʻunga ʻeku ako pē ʻiate aú, he ne u maʻu ha ngaahi tali ki heʻeku palopalemá ʻi he fealeaʻaki he kalasí. ʻOku ou lava ke fakamoʻoni ʻoku hoko e seminelí ko ha konga mahuʻinga ʻi hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

Tenisolo J., taʻu 15, Haʻamoa Hihifo

Maama mo e Moʻoni

ʻI heʻeku ʻalu ki he seminelí, ʻoku ou fekumi ai ki he māmá mo e moʻoní pea ʻai e teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá (vakai, T&F 27:15–18). ʻOku tokoniʻi au ʻe he teunga tau ko iá ke u ʻiloʻi Hono leʻó ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku fakamālohia ʻeku tuí mo e fakamoʻoní ʻi he ako folofola fakaʻahó pea tokoniʻi au ke u mālohi ʻi hoku ngaahi ʻahiʻahí. Ko e taha e founga lelei taha ki hono maʻu ʻo e māmá mo e moʻoní ko e ʻalu ki he seminelí pea ako e folofolá mo fakalaulauloto.

Nohemi M., taʻu 17, Puepilā, Mekisikou

ʻUhinga ʻe Tolu

ʻUluakí, ʻoku ou ʻalu ki he seminelí he ʻoku ou loto ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. ʻOku fie maʻu ke ʻā pongipongia e kau faifekaú pea ako e ongoongoleleí. ʻOku tokoni e ʻalu ki he seminelí ke fakatupulaki e tōʻonga moʻui ʻo e ʻā pongipongiá. Uá, ʻoku tau fakakaukau lelei ʻi he pongipongí, pea lava ke tau nofo taha ʻetau tokangá ʻi he meʻa ʻoku tau ako mo ʻiló. ʻOku fakapotopoto ke fakaʻaongaʻi e taimi lelei taha ʻo e ʻahó ke ako ai ki he ʻOtuá. Tolú, kapau te u ako pē ʻiate au, mahalo he ʻikai loloto ʻeku mahinó ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu heʻeku faiakó. ʻOku ou lava ke ako lahi ange mei heʻene tatakí mo e fakahinohinó, ʻi he meʻa te u ako pē ʻiate aú.

H. Seni ʻIuani, taʻu 16, Taisungu, Taiuani