2010
O Tupulaga e Sosoo i le Alofa
Me 2010


O Tupulaga e Sosoo i le Alofa

O o tatou faanaunauga faalenatura mo fesootaiga faaleaiga e faataunuuina pe a sosooina atu i tatou i o tatou tuaa e ala i sauniga paia o le malumalu.

Ata
Elder Russell M. Nelson

O tusi matou te mauaina i taimi o le Eseta po o le Kerisimasi e toe faafou ai le manatua o uo ma aiga pele. O nisi o na savali ua faa’oaina i ni ata taua faaleaiga. O le tasi lenei o ata na matuai ou fiafia lava i ai.

O le ata lena o le tama teine a le tama a lo’u afafine. O le a ou valaauina o ia o “Ruby le Pele.” O lenei ata na faamanatu maia ia te au lona tina ao tai faapena lona matua. Na ou to mai a’u faila le ata o le tina o “Ruby le Pele”—se tasi o tama a le ma tama teine.

Na ou pueina lenei ata o le tina o “Ruby le Pele” i nai tausaga pe 29 ua mavae. O ona mata o loo tutusa pea le lanu moana.

Na puna mai ni manatuaga mafana o le afa seneturi ua mavae, ao avea le tina o le tina o “Ruby le Pele”—se tasi o ma tama teine—ma se tagata sili ona fou o le matou aiga. O se tasi lenei o ona ata ao pepe. O lenei ua avea o ia ma se tinamatua agaalofa, ma o au o le tama o le tina matua o “Ruby le Pele”. (O le a ou le faaali atua ia te outou lo’u ata ao pepe. O le a le fesoasoani lena mea.) O nei ata e ta’u mai ai le alofa lena e sosooina faatasi a matou tupulaga e fa.

Pe a ou mafaufau i le alofa ou te lagonaina mo tagata taitasi o lo matou aiga, ou te faalogoina, i se tamai vaega lava, le alofa lena o loo i le Tama Faalelagi mo Ana fanau. Ao osofaia le aiga i le lalolagi atoa, o loo folafola atu, faalauiloa, ma puipuia e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai le mea moni, o le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a Le Foafoa mo le taunuuga faavavau o Lana fanau. “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi” ma o a tatou taumafaiga maoae i le talafaasolopito o le aiga ua na o ni faamaoniga se lua o ala ua aumai ai e lenei Ekalesia le faamoemoe ma le fesoasoani i lenei faalapotopotoga paia, o le aiga.

Ua tatou aoao atu o le alofa o le Atua mo Ana fanau e le uma. Po o le a lava le ituaiga tagata, atunuu, po o le tane po o le fafine, e alofa o Ia ia i latou uma.1 Na Ia faia lena mea mai le amataga ma o le a faia pea lava. Ua Ia valaaulia tagata uma ia maua le faaeaga e faavavau mo o latou aiga. O Lana galuega ma Lona mamalu o le faataunuuina lea o le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau—o le faaeaga—o Lana fanau.2 “Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua le ola e faavavau.”3

O le Togiola a Lona Alo Pele ua mafai ai ona faataunuuina faamoemoega uma e lua a le Tama. A aunoa ma le Togiola, o le a leai se faavavau. A aunoa ma le Togiola, o le a leai se toe foi atu i le afioaga o le Tama ma leai se faaauauina o le aiga i talaatu o le tuugamau.

Ona o le Togiola, ua mafai ai ona vaaia e fanau taitasi a le Atua e usitai i Ana tulafono faavavau nei faamanuiaga maoae. I le faagasologa o tausaga, o le toatele o Ana fanau ua oo atu i ai faamanuiaga o le talalelei, ae e sili le toatele e leai. Ao lei faavaeina le lalolagi, na faatulagaina e lo tatou Tama Faalelagi le sauniga o le papatisoga mo i latou o e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei.4 E alofa foi o Ia i na fanau.

Na Ia saunia foi le ala mo i latou e avea ai ma se vaega o se aiga faavavau. O tagata taitoatasi e soifua mai i lenei lalolagi o se suli o tupulaga o matua. O loo ia i tatou se faanaunauga faalenatura e fesootai atu i o tatou tuaa. O lenei manao e mau i o tatou loto, e tusa lava po o le a le matua.

Manatunatu i le sootaga faaleagaga lena e maua pe a fesoasoani se tamaitai talavou i lona tinamatua e tuu atu faamatalaga i le komepiuta, po o le vaai o se alii talavou i le igoa o le tamā o lona tamamatua i faamaumauga o se tusiga igoa. Pe a liliu atu o tatou loto i o tatou tuaa, e i ai se mea i totonu o i tatou e suia. Tatou te lagonaina o i tatou o se vaega o se mea e sili atu nai lo o i tatou lava. O o tatou faanaunauga faalenatura mo fesootaiga faaleaiga e faataunuuina pe a sosooina atu i tatou i o tatou tuaa e ala i sauniga paia o le malumalu.

Ona o le taua o lenei galuega, ua fausia ai e le Ekalesia malumalu ia latalata atu i tagata,5 ma o sailiga i le talafaasolopito o aiga ua faafaigofieina nei nai lo soo se isi lava taimi muamua. O auala e sailia ma saunia ai igoa mo sauniga o le malumalu ua faaleleia foi. I le konafesi ia Oketopa 2005, na faasilasila mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley se laasaga faafiafia loto agai i luma i le talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu. Na ia saunoa mai: “O se tasi o itu ua sili ona popole ai i la tatou galuega faatino o malumalu, ao saga faateleina le salalau o malumalu … i le lalolagi, ua tele ina sili atu ma le tasi ia galuega sui e faia mo se tagata maliu e toatasi… . O lea sa matou punouai ai mo se taimi umi i se taumafaiga faigata tele… . O le vaifofo ua taoto nei i le tomai lavelave faaneionapo tau komepiuta.”6

Talu mai lena taimi, ua le gata ina faaitiitia le fai faafia o igoa, ae ua faafaigofieina foi ma ua toetoe o tagata uma o le Ekalesia ua mafai ona auai i galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga. Ua mavae atu aso na fai ai lenei galuega paia na o tagata faapitoa lava. Po o le a lava lou tulaga, e mafai ona avea nei le talafaasolopito o aiga ma se vaega o lou olaga. O tamaiti Peraimeri e mafai ona tusia se laau a le aiga. E mafai e le autalavou ona auai i sui papatisoga. E mafai foi ona latou fesoasoani i tagata matutua e galulue i komepiuta. O matua e mafai ona faamatala atu tala o latou olaga ia latou fanau. O tagata matutua agavaa e mafai ona umia se pepa faataga o le malumalu e fai ai sauniga o le malumalu mo o latou lava tagata.

Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, “Ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga se tiutetauave maoae e saili atu mo o tatou tagata ua maliliu.”7 O le tekonolosi fou ua sili atu ai ona faigofie ona faataunuu lena tiutetauave nai lo soo se isi lava taimi. O galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga ua faafaigofieina nei e se polokalama e taua o le “new FamilySearch.”8 O lenei polokalama i le initoneti e fesoasoani i tagata e iloa ai o latou tuaa, fuafua po o a sauniga o le malumalu e manaomia le faia mo i latou, ma saunia o latou igoa mo le malumalu. E mafai ona faaaogaina le polokalama mai le fale, se ofisa tutotonu o talafaasolopito o aiga,9 pe o soo se mea e maua ai le Initoneti. O laasaga e faigofie lava ona mulimuli ai.10

E muamua ona e faailoa le tagata o loo e manao e fai le galuega faalemalumalu.

Ona e lolomiina lea o se Talosaga mo le Sauniga o le Malumalu o Aiga. O lenei pepa e tuuina mai ai faamatalaga manaomia i le malumalu ma e le toe manaomia ai ona e malaga ma ave tisiketi o le komepiuta.

O le Talosaga mo le Sauniga o le Malumalu o Aiga, e lolomi mai ai kata i le malumalu mo sauniga. A maea ona fai se sauniga, e faamaumau ma tuuina i totonu o le new FamilySearch i le aso lava lena.

Ae faapefea la outou na e le mafai ona faaaoga se komepiuta pe le mananao foi e faaaoga lenei tekinolosi? Aua le popole! Fai se laa se tasi i le taimi. Amata i le fale. Amata i se atigi pusa avanoa, e pei ona fautuaina atu e Peresitene Boyd K. Packer.11 Tuu i totonu o le atigi pusa faamatalaga taua e uiga ia te oe ma lou aiga. Faaopoopo i ai faamatalaga mai isi o lou aiga. Ona tuuina atu lea i le fesoasoani mai le fautua o lau uarota po o le paranesi. O le polokalama o le new FamilySearch e mafai ai e le fautua ona fai mea uma e manaomia e le komepiuta mo oe, e aofia ai le saunia o igoa mo le malumalu. Pe tusa ma le 60,000 fautua o loo auauna atu i le salafa o le lalolagi. O le fautua o loo i lau uarota po o le paranesi e mafai ona fesoasoani tele ia te oe.

O le polokalama o le new FamilySearch e suia le tele o le galuega o le talafaasolopito o aiga e ala i le faaaogaina o se auga tama e tasi e mafai ai e i tatou uma lava ona galulue ai. I le taimi ua tuanai, e galue lava le tagata nao ia, ao tausia ona lava faamaumauga o le aiga. E masani ona galue se tagata e aunoa ma le iloaina po o a mea a isi tagata o lona aiga o fai. Ua mafai nei e tagata taitoatasi ona tuuina mai faamatalaga ao galulue faatasi ma isi e atiina ae le laau a le aiga.

Ao avea le new FamilySearch o se laa maoae i luma, ua na o sina laa lava. O loo tele atu galuega o i luma. Ona o le polokalama e faafaigofie ai ona oo atu i faamatalaga na tuuina mai e le Ekalesia i le fia sefulu o tausaga mai le tele o punaoa, atonu e faaalia mai e le new FamilySearch faamaumauga ua fai soo po o ni mea sese na e lei iloaina muamua. O lenei vaega e faapitoa lava le aoga mo i latou e i ai tuaa paionia. O igoa ua fai faafia ma mea sese e manaomia le faasa’oina, ma e leai se tasi e mafai ona faia le mea sili nai lo tagata taitoatasi mo lona lava aiga.

Atonu e te loto vaivai ao e galue i nei luitau. Faamolemole ia e silafia, matou te malamalama lelei i ou atugaluga. O le Ekalesia, i lalo o le taitaiga musuia a Peresitene Thomas S. Monson, o loo galue maelega e fesoasoani ia te oe i le foiaina o nei faafitauli. O loo tatou tauivi faatasi e faatulaga le laau o le aiga mo fanau uma a le Atua. O se taumafaiga maoae lenei faatasi ai ma ni taui maoae.

O se galuega fiafia lenei. Tagai i lenei ata o ē faatoa liliu mai o loo faia galuega o le malumalu mo o latou lava aiga. O nei Au Paia pele e malaga mai le Siteki San Salvador El Salvador Ilopango ma o loo auai atu i le Malumalu i le Aai o Kuatemala mo le uluai taimi. O loo latou uuina a latou kata o le malumalu, ua tofu ma le igoa o se tausoga ua maliu na latou faia sui papatisoga.

Ina ia manuia taumafaiga mo le talafaasolopito o aiga o le Ekalesia, e manaomia le faatonutonu ma le taiala a le perisitua. O taitai e aoao atu ma molimau e uiga i le aoaoga faavae o loo lagolagoina lenei galuega paia.12 Latou te tuuina atu valaauga ma tagai pe ua maua faatonuga.13 Latou te iloiloina gaoioiga o le malumalu ma talafaasolopito o aiga ina ia siitia le agaga ia latou uarota, faamalosia olaga faaleagaga o tagata faatoa liliu mai, ma faamanuiaina olaga o tagata uma.

Ao i ai i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga le mana e faamanuia ai i latou o i tua atu o le veli, o loo i ai foi le mana lava lea e faamanuia ai e o soifua. O loo i ai se uunaiga faamama ia i latou o loo faia lea galuega. O loo latou fesoasoani moni lava e faaeaina o latou aiga.

E faaeaina i tatou pe afai e mafai ona tatou nonofo faatasi ma o tatou aiga lautele i le afioaga o le Atua Silisili Ese. Na muai vaai le Perofeta o Iosefa Samita i o tatou tiute: “Ua i le faitotoa le aso sili o le Alii … ,” na ia saunoa ai. “O le mea lea, sei tatou, o le ekalesia ma le nuu, ma le Au Paia o Aso e Gata ai, avatu ai i le Alii le taulaga i le amiotonu; ma ia tatou tuuina atu i lona malumalu sa paia … se tusi o i ai tala tusia faamauina o e ua oti o i tatou o le a tatau mo le talia atoa.”14

O le saunia o lena faamaumauga o lo tatou tiutetauave patino ma le galuega fai faatasi. Ao tatou galulue faatasi, e mafai ona tatou faia ia agavaa mo le taliaina e le Alii. O lena faamaumauga e mafai ai ona fai sauniga mo o tatou tuaa ua maliliu ma talia, pe a latou taliaina. O na sauniga e mafai ona aumaia le saolotoga i e o pologa i le isi itu o le veli.15

O a tatou fanau, fanau a fanau, “Ruby le Pele,” ma fanau a fanau a a tatou fanau e soofaatasi i le alofa. Ua sosoo atu foi i latou i le alofa i tuaa. O na sootaga, e tamauina i sauniga paia, e taitai atu ai i le faaeaga o o tatou aiga.16 Talosia ia ausia e i tatou taitoatasi lenei sini paia, o la’u tatalo lea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

  1. Tagai 1 Korinito 12:13; Kalatia 3:28; 2 Nifae 26:33.

  2. Tagai i le Mose 1:39.

  3. Ioane 3:16.

  4. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:33.

  5. Na saunoa talu ai nei Peresitene Thomas S. Monson, i le lalolagi atoa e 83 pasene o tagata o le Ekalesia e nonofo i totonu o le 200 maila (320 kilomita) le mamao mai se malumalu (tagai “Susu maia ma Talaaao mai i le Konafesi,” Liahona, Nov. 2009, 4).

  6. Gordon B. Hinckley, “Saunoaga Tomua,” Liahona, Nov. 2005, 4–6.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 475.

  8. O loo maua nei i gagana nei, Igilisi, Sipaniolo, Potukale, Farani, ma Siamani. O le a maua i gagana Iapani, Saina, ma Korea i se taimi o lenei tausaga.

  9. Ua sili atu nei ma le 4,000 nofoaga tutotonu o talafaasolopito o aiga i le salafa o le lalolagi.

  10. Afai e mafai ona e oo atu i totonu o se komepiuta, alu i le new.familysearch.org. E resitala ai mo le taimi muamua, o le a e manaomia lau numera i le ekalesia ma le aso na faamau ai lou papatisoga. E mafai ona e mauaina lenei faamatalaga mai le failautusi o lau uarota po o le paranesi. E te oo loa i totonu o le polokalama, e mafai loa ona e faamaonia ua i ai faamatalaga a ou ou tuaa i le polokalamama ma po o a sauniga o le malumalu e manaomia. E mafai ona e vaai i tuaa e te le o iloaina i le taimi nei, ma faaopoopo atu i latou i lau laau o le aiga. Lolomi mai se pepa Talosaga mo Sauniga o le Aiga e ave i le malumalu ma tatala ai le avanoa mo sauniga moomia e faataunuuina.

  11. Tagai Boyd K. Packer, “O Lau Talafaasolopito Faaleaiga: O le Amataina,” Liahona, Aok. 2003, 12–17.

  12. I lalo o le taitaiga a le au peresitene o le siteki, e tasi pe sili atu ni fautua maualuga e vaaia galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga i le siteki. I le uarota po o le paranesi, o le taitai vaega a faitaulaga sili po o le peresitene o le korama a toeaina e taitaia le ala. E tele punaoa, lolomiina mai le initoneti, e maua e fesoasoani i fautua ma taitai perisitua e faataunuu ai o latou tiute.

  13. O ni punaoa fou aoga e aofia ai le O se Taiala a le Tagata mo Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga, ma le Taiala a le Faiaoga (aitema nu. 36795) ma le DVD. O nei taiala e mafai ona pueina po o le matamata ai i le initoneti i le lds.org po o le oka e ala mai le Distribution Services.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:24.

  15. Tagai Isaia 61:1; Luka 4:18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:18, 31, 42.

  16. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18.