2010
O Le Mana o le Perisitua
Me 2010


O Le Mana o le Perisitua

E le i ai le malosi o le perisitua lea e tatau ona i ai ma o le a lē i ai lava, seiloga e faatumauina mausali le mana o le perisitua i aiga e pei ona tatau ona i ai.

Ata
President Boyd K. Packer

Ou te talanoa atu i tamā o aiga ma aiga i soo se mea o i ai i le Ekalesia.

O tausaga e tele ua mavae, sa amata ai le tuufaatasiga i lalo o le taitaiga a Peresitene Harold B. Lee. O le taimi lena, na saunoa ai Peresitene Thomas S. Monson: “O le asō, ua tatou nofo ‘olo e faasagatau atu i le tele o ituaiga agasala, uiga leaga, ma le amioleaga ua tutu faatasi mai i o tatou luma… . O le fuafuaga tatou te tau ai ina ia laveai agaga o tagata e lē o sa tatou. Na oo mai e ala i musumusuga ma faaaliga a le Alii.”1

I na tausaga o le tuufaatasiga, na suia atoa ai le faafoega o le Ekalesia. Na toe faatulagaina atoa ai mataupu aoaoina. Na toe faamaninoina ai faamoemoega ma sootaga o faalapotopotoga o le tasi i le isi. O le upu autu lava i na tausaga o le tuufaatasiga ma le toe faatulagaina o le perisitua.

Sa saunoa foi Peresitene Monson e uiga ia Kitiona, o se toa o le Feagaiga Tuai. Na filifilia Kitiona e taita’ia autau a Isaraelu, malolosi e fia afe. Ae mai i na tagata uma, sa na o le 300 alii sa ia filifilia.

Sa ese lava se auala na faaaoga e Kitiona e filifili ai ana fitafita. A o feinu ia alii mai se auvai, o le toatele lava na “tootutuli… e feinu.” O i latou na na te lei filifilia. E toaitiiti na asu maia vai i o latou lima ma feinu etoeto ai, sa tumau lava le mataalia atoatoa. O i latou na o le au filifilia.2

Ua tatou ola i se vaitaimi o “taua [ma] tala i taua, ma mafuie i lea mea ma lea mea.”3 E pei ona sa valoia, “[ua] vāvāō le lalolagi atoa,”4 ma “o loo i ai Satani i le atulaulau.”5 O loo ia saili e faaumatia mea uma e lelei ma amiotonu.6 O ia o Lusifelo lea na tuliese mai le afioaga o le Atua.7 Ae e ui i na mea uma, o loo matuai lelei lava o tatou lagona i mea o loo fotua’i mai i le lumanai.

Na manumalo le autau toalaiti a Kitiona ona, e pei ona ta’ua i faamaumauga, “ua latou tutu e taitasi i le mea sa i ai.”8

O lenei “tisipenisione o le atoaga o taimi”19 na amataina i le faaali mai o le Tama ma le Alo i le taulealea o Iosefa Samita.10 Na sosoo ai, ma le faaali mai e le agelu o Moronae o le mea na tanumia ai papatusi na i ai le Tusi a Mamona.11 Na tuuina mai ia Iosefa le mana e faaliliu ai.12

I le taimi o le faaliliuga, na faitau ai Iosefa ma Oliva Kaotui e uiga i le papatisoga. Sa la’ua tatalo ina ia iloa le mea e tatau ona la faia.13 Na faapea ona faaali mai ai ia i la’ua se avefeau faalelagi, o Ioane le Papatiso. Sa ia faaeeina i o la’ua luga le Perisitua Arona “o loo i ai ki o asiasiga ma galuega a agelu, ma le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina ma le faamagaloina o agasala.”14

O Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane, o e na sili ona latalata i le Alii i Lana galuega, o i latou ia na sosoo mai ai ma sa latou faaee i luga o Iosefa ma Oliva le perisitua maualuga,15 po o le “Perisitua Paia, e tusa ma le faatulagaga a le Alo o le Atua.”16 O le perisitua, e pei ona aoao mai e tusitusiga paia, sa faaigoaina ia Mekisateko, o le faitaulaga sili na totogi atu i ai e Aperaamo ia sefuluai.17

Ona avea lea o lenei perisitua ma a la’ua pule. E ala mai i ki o le perisitua na la maua ai mana uma o le lagi. Na poloaiina i laua e auina atu le talalelei i atunuu uma.18

E lei faigofie lava le ola i le talalelei a Iesu Keriso. Sa lei faigofie i le taimi na soifua ai o Ia, ma sa lei faigofie foi i vaitaimi popofou o le Ekalesia. Na oo le Au Paia anamua i puapuaga ma sauaga e le mafaamatalaina.

Ua silia ma le 180 tausaga talu ona toefuataiina mai le perisitua. Ua toeitiiti atoa le 14 miliona o tagata o le ekalesia. Ae ui lava i lea, o se fuainumera laitiiti lea pe a faatusatusa atu i le faitau piliona o tagata o le lalolagi. Ae o i tatou lava o tagata ua tatou i ai, ma ua tatou iloa mea ua tatou iloa, ma e tatau ona tatou o atu ma talai atu le talalelei.

O loo faamanino mai e le Tusi a Mamona, o le a le mafai ona sili i fuainumera. Ae ua ia i tatou le pule o le perisitua.19

Na tusia e le perofeta o Nifae, “Ua oo foi ina ou iloa le ekalesia a le Tamai Mamoe, ma ua toaitiiti ona tagata … ; ae ui i lea, na ou iloa atu ua i le lalolagi uma le ekalesia a le Tamai Mamoe; o e o le au paia a le Atua, a ua itiiti la latou pule i le lalolagi.”20

Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita: “E ui ina faapea mai … o i tatou ua na o se vaega toaitiiti e faatusatusa atu … i le lalolagi, ae e ono faatusaina i tatou i le fefete lea na fetalai ai le Faaola, lea o le a iu lava ina fefete [pe siitia] ai le lalolagi atoa.”21

E mafai, ma i le taimi e tatau ai, o le a tatou uunaia tagata uma. O le a iu ina iloa pe o ai i tatou ma le pogai ua avea ai i tatou ma ituaiga tagata ua tatou i ai. Atonu e foliga mai e leai se faamoemoe; e matuai faigata lava; ae e le gata ina mafai ae e mautinoa lava o le a tatou manumalo i le taua ma Satani.

O nai tausaga ua mavae sa ou tuuina atu ai se lauga e faaautuina “O Mea e Tatau Ona Iloa e Toeaina Uma: O Se Folasaga i Mataupu Faavae o le Taitaiga Faaleperisitua.” Mulimuli ane, ina ua saunia mo le lolomiina, na ou suia ai le autu ina ia faitauina: “O Mea e Tatau Ona Iloa e Toeaina Uma—faapea foi ma Tuafafine Uma.”22

Na ou faaaofiaina ai tuafafine aua e taua mo tagata uma ona malamalama i le mea ua faamoemoeina mai le usoga. Seiloga tatou te faaaofia ai uunaiga a tina ma fanau teine ma tuafafine—o e o loo i ai se uunaiga i a latou tane, tamā, atalii, ma tuagane—e le mafai ona tatou alualu i luma. O le a aveesea se mana tele o le perisitua pe afai e le amanaiaina tuafafine.

O le perisitua o le pule ma le mana ua tuuina mai e le Atua i alii i luga o le fogaeleele e galulue ai mo Ia.23 A faatinoina ma le tatau le pule o le perisitua, ua faia e i latou e umia le perisitua le mea na semanu e faia e Ia pe ana i ai iinei.

Ua tatou lelei tele i le faasafuaina atu o le pule o le perisitua. Ua toetoe soo le lalolagi o tatou faatulagaina ai le pule o le perisitua. Ua i ai a tatou korama a toeaina ma faitaulaga sili i le lalolagi atoa. Ae ou te manatu, ua televave tele lo tatou tuuina atu o le pule o le perisitua nai lo le tuuina atu o le mana o le perisitua. E le i ai le malosi o le perisitua lea e tatau ona i ai ma o le a lē i ai lava, seiloga e faatumauina mausali le mana o le perisitua i aiga e pei ona tatau ona i ai.

Na saunoa Peresitene Harold B. Lee: “E pei ua manino mai ia te au e leai se filifiliga a le Ekalesia—ma e lei i ai lava—ae ia faia ni mea e sili atu e fesoasoani ai i le aiga i le faataunuuina o lana misiona paia, e le gata ona o le faatulagaga lena o le lagi, ae ona o le saofaga aupito talafeagai lea e mafai ona tatou faia i o tatou talavou—ia fesoasoani e faaleleia atili le tulaga o le olaga i aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ui i le taua o taumafaiga a le tele o a tatou polokalama ma faalapotopotoga, ae o nei mea e le tatau ona suia ai le aiga; e tatau ona latou lagolagoina le aiga.”24

Na tuuina mai e Peresitene Iosefa F. Samita lenei saunoaga e uiga i le perisitua i totonu o le aiga: “I totonu o le aiga o le pule faamalumalu lava ua tuuina atu i le tamā, ma o mea uma i le fale ma mataupu uma o le aiga e leai lava se isi pule e sili atu. O se faataitaiga o lenei mataupu faavae, atonu ua lava se mea se tasi. E i ai nisi taimi e valaauina ai toeaina e o mai e faauu ni tagata o se aiga. O nisi o nei toeaina atonu e aofia ai ni peresitene o siteki, aposetolo, po o sui foi o le au peresitene sili o le Ekalesia. E le talafeagai i nei tulaga mo se tamā ona tutu ma faamoemoe i toeaina e taitaia le faatinoina o lenei sauniga taua. O loo i ai le tamā. O lana aia tatau ma lona tiute le pulefaamalumalu. E tatau ona ia filifilia le tagata e faauuina i le suauu, ma le tagata e faamauina le faauuga, ma e le tatau ona ia manatu, ona o loo i ai le au pulefaamalumalu o le Ekalesia, ona faapea ai lea ua aveeseina ana aia tatau e taitai ai le tuuina atu o lena faamanuiaga o le talalelei i lona aiga. (Afai e lē o i ai le tamā, e tatau i le tina ona talosaga atu i le pulefaamalumalu o loo i ai e taitai.) O le tama e pulefaamalumalu i le laulau, i le tatalo, ma tuuina atu faatonuga eseese e faatatau i lona olaga faaleaiga po o ai lava o loo i ai.”25

I le taimi o le Taua a Vietaname, sa matou faia ai ni fonotaga faapitoa mo tagata o le Ekalesia na valaauina i le tautua faamiliteli. Ina ua mae’a se fonotaga faapena i Chicago, sa ou tutu i talaane o Peresitene Harold B. Lee ae faamatala atu e se talavou lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Peresitene Lee e faapea, sa malolo mai o ia e asi lona aiga ae ua faatonuina o ia e alu i Vietaname. Sa ia talosagaina Peresitene Lee e faia sona faamanuiaga.

Sa ou matua te’i lava ina ua saunoa atu i ai Peresitene Lee, “O lou tamā e tatau ona faia lou faamanuiaga.”

I lona lē fiafia tele, na fai mai ai le taulealea, “E le iloa e lo’u tamā ona fai so’u faamanuiaga.”

Na tali atu Peresitene Lee, “Lo’u atalii e, alu i le fale ma fai i lou tamā o le a e alu i le taua ma e te manao i sou faamanuiaga faaletamā mai ia te ia. Afai na te lē iloaina, ona e fai lea i ai, o le a e saofai i se nofoa. E mafai ona tu o ia i ou tua ma tuu ona lima i luga o lou ulu ma fai atu soo se upu lava.”

Na aluese atu lenei fitafita talavou ma le faanoanoa.

Pe a ma le lua tausaga mulimuli ane, na ou toe fetaui ai ia te ia. Ou te le manatua po o fea. Sa ia faamanatu mai ia te au lena aafiaga ma fai mai, “sa ou faia le mea na faatonuina a’u ou te faia. Sa ou fai atu i lo’u tamā o le a ou saofai i le nofoa ma e tatau ona tuu ona lima i luga o lo’u ulu. Na faatumulia i ma’ua uma i le mana o le perisitua. O se malosiaga ma le puipuiga lena i na masina faigata o le taua.”

O se isi taimi sa ou i ai i se nuu mamao lava. Ina ua uma se konafesi, sa matou faauuina ma vaetofia ni taitai. Ina ua mae’a, na fesili le peresitene o le siteki, “E mafai ona tatou faauuina se alii talavou e avea ma se toeaina, o le a alu atu mo se misiona?” O le tali, na faapena lava, o le ioe.

A o agai mai i luma le alii talavou, sa ia talo atu i isi uso e toatolu e mulimuli atu ma ia auai i lona faauuga.

Sa ou matauina i le laina pito i tua se alii e foliga uma lava i le taulealea lenei, ma sa ou fesili atu, “O lou tamā le la?”

Na fai mai le alii talavou, “Ioe.”

Sa ou faapea atu, “O le a faauu oe e lou tama.”

Ma sa tetee o ia, “Ae ua uma ona ou fai i se isi uso na te faauuina au.”

Ma sa ou faapea atu, “Taulealea, o le a faauu oe e lou tama, ma o le a e ola e faafetai atu i le Alii mo lenei aso.”

Ona agai mai lea o le tamā.

E faafetai ona sa ia te ia le tofi toeaina. Ana le o ia o se toeaina, semanu e le umi ae avea ma se toeaina! I le militeli latou te ta’ua lena mea o le siitia o le tulaga i totonu o le taua. O nisi taimi e faia ai mea faapena i le Ekalesia.

Sa lei iloa e le tamā le auala e faauu ai lona atalii. Sa ou faauouo mai ia te ia ma faatonutonu atu ia te ia le faiga o le sauniga. Ina ua uma, sa avea loa le alii talavou ma se toeaina. Ona tupu ai lea o se mea matagofie lava. Na suia atoa, na feopoai le tamā ma le atalii. Na manino lava e lei tupu muamua se mea faapena.

Na maligi loimata o le tamā, ma fai mai, “Ou te le’i faauuina lava o’u atalii.”

Mafaufau i le tele atu o mea ua ausia pe ana faapea e faauuina e se isi tagata, e oo lava i se Aposetolo.

A o i ai i le taimi nei le perisitua i le lalolagi atoa, matou te valaau atu i toeaina uma ma faitaulaga sili uma, ma i latou uma o loo umia le perisitua ia tutu, e pei o le autau toalaiti ae malolosi e 300 a Kitiona, i lona lava tulaga. Ua tatau nei ona tatou fagua le mana o le perisitua a le Silisili Ese i toeaina ma faitaulaga sili uma, i korama ma vaega uma, ma i tamā o aiga uma.

Ua fetalai mai le Alii “o le a oo mai mea vaivai a le lalolagi ma lepetia i lalo mea sili ma le malolosi.”26

Na faamatala foi e le perofeta o Nifae “le mana o le Tamai Mamoe a le Atua, na alu ifo i le au paia a le ekalesia a le Tamai Mamoe, ma luga o tagata o le feagaiga a le Atua, o e na faasalalauina i le fogaeleele uma,” ma fai mai “ua fai auupega i latou i le amiotonu atoa ma le mana o le Atua i le mamalu tele.”27

Tatou te manaomia tagata uma. O ē ua vaivai pe paie ma i latou foi o e o loo saisaitia i lalo e le tausalaina, e ao ona toefuataiina e ala i le salamo ma le faamagaloga. Ua toatele naua o tatou uso a perisitua e le o faaaogaina avanoa ma e le o ausia foi faamoemoega o le Alii.

E ao ona tatou agai i luma, ia talitonu mautinoa i le mana faalelagi o le perisitua. O se punavai o le malosi ma faalaeiauga ia iloa ai pe o ai i tatou, ma mea ua tatou maua, ma mea e ao ona tatou faia i le galuega a le Silisili Ese.

Ua fetalai mai le Alii, “Ua noatia au le Alii, pe a outou faia mea ou te fai atu ai, a e pe a outou le faia mea ou te fai atu ai, e leai sa outou folafolaga.”28

O aiga e le o i ai le perisitua e tatau lava ona mata’itūina ma tautuaina e korama o le perisitua. O lenei faiga, o le a le tulai mai ai se manaomia o se faamanuiaga i soo se aiga o le Ekalesia.

O ni tausaga se tele ua mavae na faapotopoto ai se aiga i tafatafa o le moega o se olomatua Tanisi tino laitiiti. O se tasi o i latou na i ai o lona atalii faatagata matua faalogogata. Mo ni nai tausaga ua mavae sa nofo ai o ia i lo latou aiga.

Na augani atu o ia ma le tagi, “Mama, e tatau lava ona e ola. Mama, e le mafai ona e oti.” Sa ia fai atu, “Mama, e le mafai ona e alu. Ou te le tuuina oe e te alu.”

Sa tilotilo ae le tina i lana tama ma i lana tautala fesasisasia’i faaTanisi, na ia fai atu ai, “But ver is yo powah?”—o fea lou mana?

Fai mai Paulo,

“O loo [tatou] atiina ae i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea;

“Ua faatatauina ia te ia le fale atoa, o loo alu ae ina ia fai ma malumalu paia i le Alii:

“O outou foi ua atiina ae faatasi outou ia te ia e le Agaga, e fai ma afioaga o le Atua.”29

Ina ia faapea ona manumalo le galuega a le Alii e le o se fesili lea. Ae ua tuuina mai e tatau ona tatou faapotopotoina a tatou taumafaiga uma ma aufaatasi i tatou lava.

Ua ia i tatou le pule o le perisitua. O le mae’a ai ona tatou soofaatasi ma faatulagaina, o lo tatou tiutetauave i le taimi nei o le faaaogaina o le mana o le perisitua i totonu o le Ekalesia. O le pule o le perisitua e oo mai e ala i le faauuina; o le mana o le perisitua e oo mai e ala i le ola faamaoni ma usiusitai i le faamamaluina o feagaiga. E faateleina i le faatinoina ma le faaaogaina ma le amiotonu o le perisitua.

Ia tamā, ou te toe faamanatu atu ia te outou le natura paia o lou valaauga. Ua ia te oe le mana o le perisitua ua tuusao mai le Alii e puipui ai lou aiga. O le a i ai taimi e na o le pau lava le mea e tulai atu e fai ma talipupuni i le va o lou aiga ma mea faalavefau a le fili, o le mana lena. O le a e maua le taitaiga mai le Alii e ala i le meaalofa o le Agaga Paia.

E le o malosi le fili i le faalavelaveina o a tatou sauniga faale-Ekalesia, atonu e seasea lava. O loo tatou saoloto lava e faatasitasi pe a tatou mananao ai e aunoa ma le tele o se faalavelaveina. Ae peitai o loo finafinau lava o ia ma i latou o loo mulimuli ia te ia i le osofaia o le aiga ma le auaiga.

O le sini aupito taua o gaoioiga uma i le Ekalesia, ia maua e se alii ma lona toalua ma le la fanau le fiafia i le aiga, ma puipuia i mataupu faavae ma tulafono o le talalelei, ma faamauina ma le saogalemu i feagaiga o le perisitua e faavavau.

O tulafono ma mataupu faavae uma, ma le mana, o talitonuga uma, sauniga uma ma faauuga, o feagaiga uma, lauga uma ma faamanatuga uma, o fautuaga uma ma aoaiga uma, o faamauga, o valaauga, o faamalologa, o auaunaga—o nei mea uma e i ai o latou faamoemoega autu o le faaatoatoaina o tagata taitoatasi ma le auaiga, aua ua fetalai mai le Alii, “O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau.”30

Ou te molimau atu i le mana o le perisitua ua tuuina mai i le Ekalesia e puipuia ai i tatou ma taialaina ai i tatou. Ona ua i ai la ia i tatou lena mana, o lea tatou te le fefefe ai i le lumanai. O le fefe o le faafeagai o le faatuatua. Tatou te agai i luma, ma le mautinoa o le a leoleo i tatou e le Alii aemaise lava i le aiga. Ou te molimau atu ai e uiga ia te Ia i le suafa o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

  1. Thomas S. Monson, “Correlation Brings Blessings,” Relief Society Magazine, Apr. 1967, 247.

  2. Tagai Faamasino 7:4–8.

  3. Mamona 8:30; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:26; Joseph Smith—Mataio 1:23, 28.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:26; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:91.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 52:14.

  6. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:22–23.

  7. Tagai Faaaliga 12:7–9; Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–37; 76:25–26.

  8. Faamasino 7:21.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 112:30.

  10. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:17.

  11. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:33–34, 59.

  12. See Book of Mormon introduction; Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3.

  13. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–69.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1.

  15. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:3.

  17. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:2–4; tagai foi Eperu 7:1–4; Alma 13:15.

  18. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:58.

  19. Tagai 1 Nifae 14:14.

  20. 1 Nifae 14:12.

  21. Joseph Fielding Smith, in Conference Report, Oct. 1968, 123.

  22. See Boyd K. Packer, “What Every Elder Should Know—and Every Sister as Well: A Primer on Principles of Priesthood Government,” Tambuli, Nov. 1994, 15–24.

  23. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 141; Joseph Smith Translation, Genesis 14:28–31, i le faaopoopoga o le Tusi Paia.

  24. Harold B. Lee, “Preparing Our Youth,” Ensign, Mar. 1971, 3; emphasis added.

  25. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 287.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:19.

  27. 1 Nifae 14:14.

  28. Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:10.

  29. Efeso 2:20–22.

  30. Mose 1:39.