2010
O Le Ala o Mea e Tatau ona Tatou Faia
Me 2010


O Le Ala o Mea e Tatau ona Tatou Faia

E le manaomia e le tiute le faaatoatoaina, ae e manaomia ai le maelega. E le faapea o mea ua faatulafonoina; a o mea e mama.

Ata
Bishop Keith B. McMullin

O se lalolagi o faafitauli lenei. Ua i ai fevesiaiga ma mala i soo se mea. O nisi taimi e lagonaina ai e pei ua lamatia le tagata lava ia.

I le valoiaina o o tatou aso, na fetalai ai le Alii, “o le a luluina ai le lagi, faapea foi le lalolagi; o le a i ai foi puapuaga tetele i le fanauga a tagata; ae o le a Ou faasaoina lo’u nuu.”1 O le a tatou matua toafilemu i lenei folafolaga.

E ui lava ina matua pesi mai faigata, “e oo lava i taimi taugalemu o [o tatou] olaga,”2 latou te le tau nutililiia o tatou olaga e faavavau. E mafai ona latou “faaoso ai [i tatou] ia faamanatua,”3 “fagua [i tatou] i le manatu i [lo tatou] tiute i le Atua,”4 ma tausia i tatou “i le ala o mea e tatau ona [tatou] faia.”5

I Holani i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faaaoga ai e le aiga o Casper ten Boom lo latou fale e fai ma lafitaga mo i latou sa sailia e le Nazis. O la latou auala lenei sa ola ai i lo latou faatuatuaga faaKerisiano. E toafa tagata o le aiga na maliliu ai ona o le tuuina atu o lenei sulufaiga. Sa faaalu e Corrie ten Boom ma lona uso o, Betsie, ni masina matautia i le tolauapiga o le falepuipui inosia o Ravensbruck. Sa maliu ai Betsie iina—ae ola Corrie.

I Ravensbrück, sa iloa ai e Corrie ma Betsie e fesoasoani le Atua ia i tatou ia loto faamagalo. Ina ua maea le taua, sa naunau ia Corrie e faasoa atu lenei savali. I se tasi taimi, sa faatoa talanoa atu ai lava i se vaega o tagata i Siamani sa mafatia mai le faatamaiaga a le taua. O lana savali o le, “E faamagaloina e le Atua.” O iina na fotuai mai ai faamanuiaga o le faamaoni o Corrie ten Boom.

Sa alu atu se tamaloa ia te ia. Sa ia iloaina o ia, o se tasi o leoleo aupito saua sa i ai i le tolauapiga. “Sa e ta’ua Ravensbrück i lau tautalaga,” o lana tala lea. “Sa ou leoleo ai iina. Peitai, talu mai lena taimi, ua avea au ma Kerisiano. Na ia faamatala e faapea, sa ia sailia le faamagaloga mai le Atua mo mea leaga sa ia faia. Na ia faaloaloa atu lona lima ma fesili atu, “Pe mafai ona e faamagalo mai ia te au?”

Ona fai atu lea o Corrie ten Boom:

“Atonu e le’i tele ni sekone na tutu ai o ia iina–ma lona lima o loo faaloaloa mai—ae ia te au lava ia sa foliga mai e tele ni itula a o ou tauivi ma le mea aupito sili ona faigata sa tatau ona ou fai

“… O le savali faapea e faamagaloina e le Atua e i ai se … tuutuuga: tatou te faamagalo atu ia i latou na agaleaga mai ia i tatou… .

“… ‘Fesoasoani mai ia te au!’ sa ou tatalo le leoa ai. ‘E mafai ona sii lo’u lima. Na pau lena o le mea e mafai ona ou fai. Aumai e oe le lagona.’

“… Faatasi ma le musuā, ma le lē mafaufau i ai, sa ou tuu faamalosi atu lo’u lima i le lima sa faaloaloa mai ia te au. A o ou faia lena mea, sa tupu se mea e faigata ona talitonuina. O le āu tafe na amata i lo’u tauau, ma puna vave a’e ai i lo’u lima, ma sosolo atu ai i o ma’ua lima ua soofaatasi. Ona foliga mai ai lea ua lilofia lo’u tagata atoa i lenei mafanafana faamalolo, ma aumaia ai loimata i o’u mata.

“‘Ua ou faamagalo ia te oe, le tuagane,’ sa ou tagi ai, ‘ma lo’u loto atoa.’

“Sa umi se taimi o ma taufai uumau e le tasi le lima o le isi, o lē sa leoleo ma lē sa pagota. Ou te lei iloaina muamua le o’oo’o o le alofa o le Atua e pei ona sa ou iloa ai i lena taimi.”6

Mo i latou o ē lafoai i le amioleaga ae ola i ni olaga lelei, o ē taumafai mo se aso e susulu atu ma tausia poloaiga a le Atua, e mafai ona sili atu le lelei o mea e ui lava ina feagai ma mala. Sa faaali mai e le Faaola le ala. Mai Ketesemane, le satauro, ma le tuugamau, sa toetu mai o Ia ma le manumalo, ma aumaia ai le ola ma le faamoemoe mo i tatou uma. Ua Ia valaau mai, “O mai, mulimuli mai ia te au.”7

Ua fautua mai Peresitene Thomas S. Monson: “Afai e tatau ona tatou savavali ma faaeaea o tatou ulu, e tatau ona fai so tatou sao i le olaga. Afai e tatau ona faataunuu lo tatou taunuuga ma toe foi atu e nonofo faatasi ma lo tatou Tama i le Lagi, e tatau ona tatou tausia poloaiga ma mamanu o tatou olaga i le Faaola. O le faia o lena mea, o le a le gata ai ina ausia la tatou sini o le ola faavavau, ae o le a tatou tuua foi le lalolagi ua tele atu le tamaoaiga nai lo le mea sa i ai pe a na tatou le ola ma faataunuu o tatou tiute.”8

O loo i ai upu musuia nei i le Tusi Paia: “Se’i tatou faalogo ia i le iuga o ia mea uma, Ia e mata’u i le Atua, ma e anaana i ana poloaiga: aua o mea ia e tatau i tagata uma.”9

O Le A Lenei Mea ua Faaigoa o le Tiute?

O le tiute lea ou te tautala atu ai, o le mea lea ua faamoemoe mai tatou te faia ma avea ai. O se tulaga taua tele e moomia mai tagata taitoatasi ma nuu ia e tonu, faamaoni, ma mamalu. E le manaomia e le tiute le faaatoatoaina, ae e manaomia ai le maelega. E le faapea o mea ua faatulafonoina; a o mea e mama. E le o faaleoleo mo tulaga maoae ma maualuluga, ae ua taoto i luga o se faavae o le tiutetauave faaletagata, amiosa’o, ma le lototoa. O le faia o lou tiute o se faaaliga lea o lou faatuatua.

Na saunoa i ai Peresitene Monson, “Ou te fiafia ma faapelepele i le upu mamalu o le tiute.10 Mo tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso, o lo tatou ala i mea e tatau ona tatou fai, o le tausia lea o a tatou feagaiga i le olaga i aso taitasi.

Ia Te Ai A’o Le A Foi Lo Tatou Tiute?

Muamua, o lo tatou tiute o le tiute i le Atua, lo tatou Tama Faavavau. O Ia o le mataisau o le ata o le faaolataga, o le mataisau o le lagi ma le lalolagi, o le foafoa o Atamu ma Eva.11 O Ia o le punavai o le upumoni,12 o le alofa lava ia,13 ma le faapogai ua i ai le faaolataga e ala ia Keriso.14

Fai mai Peresitene Iosefa F. Samita: “O a tatou mea uma lava e mai le [Atua]… . O i tatou ua na o se luugā ‘ele e leai se ola. O le ola, poto, atamai, faautautaga, ma le mana e iloilo ai, o meaalofa uma mai le Atua i le fanauga a tagata. Ua ia tuuina mai ia i tatou le malosi faaletino faapea foi le mana faalemafaufau. E ao ona tatou faamamaluina le Atua i lo tatou atamai, ma lo tatou malosi, ma lo tatou malamalama, ma lo tatou poto, ma le mana uma ua ia te i tatou. E ao ina tatou saili atu e faia mea lelei i le lalolagi. O lo tatou tiute lea.15

E le mafai e se tagata ona faia lona tiute i le Atua le Tama e aunoa ma le faia faapea i le Alo o le Atua, le Alii ia o Iesu Keriso. O le ava ma le migao i le tasi e manaomia ai foi le ava ma le migao i le isi, aua o le Tama lava na fetalai e na o le suafa lava ma e ala foi i le suafa o Keriso e mafai ai se tasi ona faataunuuina atoatoa lenei matafaioi o tiute.16 O Ia o lo tatou Faaa’oa’o, ma lo tatou Togiola, ma lo tatou Tupu.

A o faia e alii ma tamaitai ma tamaiti ma teineiti o latou tiute i le Atua, latou te lagonaina le uunaia e faia o latou tiute mo le tasi ma le isi, o o latou aiga, o la latou ekalesia ma lo latou atunuu, o mea uma ua tuuina atu i la latou vaaiga. E manaomia i o latou tiute le faalauteleina o a latou taleni, ma avea ma tagata lelei ma tausi tulafono. E oo ina latou faamaulalo, gauai ma le agamalu, ma ganagofie. E manumalo le faapalepale i le faaloloto; e taiala e le usitai lo latou maelega. E i ai le filemu i o latou luga. E oo ina lotonuu tagatanuu, e agalelei nuu ma alalafaga, e oo foi ina avea ia tuaoi o ni uo. E fiafia le Atua o le lagi, e filemu foi le lalolagi, ma o le a avea lenei lalolagi ma se nofoaga e sili atu.17

E Faapefea ona Tatou Iloa o Tatou Tiute i le Lotolotoi o Faigata?

Tatou te tatalo! O le auala mautinoa lava lea e iloa ai e tagata uma; o le sootaga lena o tagata uma i le lagi. Fai mai le Aposetolo o Peteru: “Aua o fofoga o le Alii o loo faasaga i e amiotonu, e liliu mai foi ona taliga i a latou faatoga.”18

O le lotomaulalo, faamaoni, ma le tatalo musuia e maua ai e i tatou uma le taitaiga faalelagi lea tatou te matua moomia lava. Na fautua mai Polika Iaga, “E i ai taimi, e lofituina ai tagata ma faatumulia i le popole ma faafitauli … ; ae ua aoao mai e la tatou faamasinoga o lo tatou tiute le tatalo.”19

Na aoao mai e Iesu:

“E tatau ona outou mataala ma tatalo e le aunoa, ne’i oo mai le faaosoosoga ia te outou; …

“O le mea lea e tatau ai ona outou tatalo e le aunoa i le Tama i lo’u igoa; …

“Ia tatalo i o outou aiga i le Tama i lo’u igoa, ina ia manuia a outou ava, ma la outou fanau.”20

Ina ia aoga tatalo, e tatau ona ogatasi ma le fuafuaga a le lagi. O le tatalo o le faatuatua e fua mai pe a i ai lena ogatasi, ma e i ai lena ogatasi pe a musuia tatalo e le Agaga Paia. E faaalia e le Agaga po o a talosaga e tatau ona tatou faia.21 A leai lena taitaiga musuia, e tauau ina “ole atu ae le maua,”22 i le sailia na o tatou manao ae le o “Lou finagalo.”23 E tutusa lava le taua o le taialaina e le Agaga Paia a’o tatalo e faapei foi o le faamalamalamaina e lena lava Agaga e tasi, a’o mauaina se tali i le tatalo. O lena tatalo e aumaia ai faamanuiaga a le lagi aua ua “silafia [e le Tama] mea [tatou te] manaomia, ae [tatou te] lei ole atu ia te ia”24 ma Na te tali mai i tatalo faamaoni uma. I le tulaga aoao, o Ia o lē ua folafola mai, “Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tu’itu’i atu, ona toina ai lea ia te outou.”25

Ou te tuuina atu la’u molimau o lo tatou tiute ua manino lona faailogaina i se faatuatua e le tavavaeeseina ma le talitonuga i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo,o Iesu Keriso, ma i le mana o le tatalo. O lenei ala e tatau ona savalia e fanau uma a le Atua, o ē alolofa ia te Ia ma mananao e tausi Ana poloaiga. Mo le autalavou, e tau atu ai i le faataunuuina faaletagata lava ia ma sauniuniga; mo tagata matutua, e tau atu ai i le faatuatua faafouina ma faaiuga; mo le tupulaga e matutua atu, e tau atu ai i le vaaiga ma le tumau i le amiotonu e oo i le iuga. E faaauupegaina ai tagata malaga faamaoni taitoatasi i le malosi o le Alii, puipuia ai o ia mai mea leaga o le aso, ma faamanuiaina ai o ia i le malamalama “o le iuga o ia mea uma [o le] Mata’u i le Atua, ma anaana i ana poloaiga: aua o mea uma ia e tatau i tagata uma.”26 I le suafa o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

  1. Mose 7:61; faaopoopo le faamamafa.

  2. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 156.

  3. Mosaea 1:17.

  4. Alema 7:22.

  5. Helamana 15:5.

  6. Corrie ten Boom, Tramp for the Lord (1974), 54–55.

  7. Luka 18:22.

  8. Thomas S. Monson, faaaoga ina ua faatagaina.

  9. Failauga 12:13; faaopoopo le faamamafa.

  10. Thomas S. Monson, “Duty Calls,” Ensign, May 1996, 43.

  11. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:17–19.

  12. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:36.

  13. Tagai 1 Ioane 4:8.

  14. Tagai Ioane 3:16; Helamana 5:10–11.

  15. Iosefa F. Samita, i le Conference Report, Oct. 1899, 70; faaopoopo le faamamafa.

  16. Tagai Moronaei 10:32–33; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5.

  17. Tagai Alema 7:23, 27.

  18. 1 Peteru 3:12.

  19. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 45; faaopoopo le faamamafa.

  20. 3 Nifae 18:18–19, 21.

  21. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:29–30.

  22. Iakopo 4:3.

  23. Mataio 6:10.

  24. Mataio 6:8.

  25. Mataio 7:7; tagai foi Joseph Smith Translation, Mataio 7:12–13, i le faaopoopoga o le Tusi Paia.

  26. Failauga 12:13; faaopoopo le faamamafa.