2010
O Tina E Aoaoina Fanau i le Fale
Me 2010


O Tina E Aoaoina Fanau i le Fale

Ou te talitonu e ala i le mamanu paia e faamamafa ai i le matafaioi faatina le faafaileleina ma le aoaoina o le isi augatupulaga.

Ata
Elder L. Tom Perry

Na ou maua talu ai nei se avanoa ma te malaga ai ma Elder Donald L. Hallstrom i aai e lima i le eria tele tutotonu o le Iunaite Setete. I aai taitasi na ma asiasi atu i ai, sa fai ai se matou fonotaga ma faifeautalai faamisiona, ma sosoo ai ma taitai o siteki ma uarota e faatatau i le galuega faafaifeautalai. I le va o fonotaga taitasi e lua, e saunia ai e le Aualofa a siteki se taumafataga mama mo i matou ina ia lava lo matou taimi e fono ai ma peresitene o siteki. Ina ua matou taunuu i Milwaukee, Wisconsin, sa talosaga ni aiga talavou se toalua i le Aualofa e tuu atu latou te saunia ma gaseseina le taumafataga. O tane e toalua sa galulue i le umukuka. O tina e toalua sa vaaia le faatulagaina o le laulau ma le laulauina o taumafa. O tamaiti laiti e toatolu sa taulimaina le setiina o le laulau ma latou pasiina taumafa i lalo o le vaavaaiga a o latou tina. O se avanoa lenei mo tina e maua ai se avanoa faaleaoaoga ma a latou fanau. O se tulaga mata’ina le matamata i le tali atu o tamaiti i mea taitasi a o aoaoina i latou e o latou tina. Sa mae’ae’a lelei ma atoatoa ona faatino o latou tofitofiga.

O lea aafiaga na mafua ai ona ou toe manatu i le aoaoga na ou maua mai i lo’u tina. E pei o le Perofeta o Nifae, ma e faapena foi i le toatele o outou, sa ou fanau mai i ni matua lelei (tagai 1 Nifae 1:1).

Sa faasoa mai talu ai nei e se tasi o nai o’u tei ni api se fa sa faatumulia e lo’u tina i faamatalaga a’o ia sauniuni e aoao lana vasega i le Aualofa. Ou te manatu o nei api—ma e i ai foi isi ou te le’i suesueina—o loo ta’u mai ai le fiaselau o itula o sauniuniga na faia e lo’u tina.

O tina o se faiaoga maoae, o lē sa maelega ma maioio lelei ana sauniuniga. E manino lo’u manatua o aso a o lumanai ana lesona. E tumu le laulau ‘ai i tusi e faaaoga ma pepa tusitusia sa ia saunia mo lana lesona. E matua tele naua mea na te sauniunia ma ou te talitonu sa na o sina vaega itiiti na ia faaaogaina i le vasega, ae ou te talitonu foi e leai se mea o ana sauniuniga na maumau. E mafai faapefea ona ou mautinoa lena mea? A o o’u suesueina lautusi o ana api, sa faapei o o’u faalogoina lo’u tina o toe aoao tasi mai ia te au. Ou te toe fai atu, sa matua tele naua mea i ana api e uiga i se autu se tasi e le mafai ona faasoa i se lesona se tasi, peitai na te le’i faaaogaina i lana vasega ae na ia faaaogaina e aoao ai lana fanau.

Ou te talitonu e saogalemu foi pe a faapea atu, e ui o lo’u tina o se faiaoga sa matua ta’uaogaina i tuafafine o le Aualofa, ae o ana aoaoga aupito sili lava na faia i lana fanau i le fale. Ioe, ona o le tele o le taimi sa ia maua e aoao ai lana fanau pe a faatusatusa i le aoaoina o tuafafine i le Aualofa, ae ou te fia mafaufau foi faapea, sa matua mae’ae’a ana tapenaga, muamua, ia avea ma se faataitaiga i ana fanau o le auauna atu ma le maelega i le Ekalesia, ma le lona lua, aua sa ia iloaina o mea sa ia aoaoina mai le sauniuniga o ana lesona, e mafai ona toe faaaoga mo se faamoemoega e maualuga atu—aoao ai lana fanau tama ma lana fanau teine.

Faamolemole faataga mai au e talanoa atu mo sina minute ma faasoa atu ni nai lesona sa ou aoaoina mai lo’u tina e uiga i le aoaoina atu o le talalelei i le fale. Sa malamalama lo’u tina i le taua o le aoaoina o lana fanau e uiga i tulaga faatonuina, tulaga faatauaina, ma aoaoga faavae a o laiti i latou. E ui sa tumu o ia i le faafetai i isi tagata sa aoaoina lana fanau i fafo atu o le aiga, i le aoga po o le lotu, ae sa iloa e ia ua tuuina atu i matua le faatuatuaga mo le a’otauina o a latou fanau, ma, o le tulaga aoao lava, e tatau i matua ona mautinoa ua aoaoina a latou fanau i mea e finagalo lo latou Tama Faalelagi latou te aoaoina. Sa suesueina lelei lava a’u ma nai o’u tei e lo matou tina pe a uma ona aoao i matou i isi nofoaga e ese mai le fale, ina ia mautinoa ai sa faalogo o matou taliga i lesona sa’o, ma faafoliga i ai o matou mafaufau.

Sa masani ona ou mafaufau i nisi aso a’o ou tamoe i le fale mai le aoga e faapea, ua uma aoaoga o le aso, ae sa vave lava ona faaumatia lena mafaufauga faavalea pe a ou vaai atu i lo’u tina o tutu mai i le faitotoa ma faatalitali mai ia te au. A o matou laiti, sa tofu i matou ma se kesi i le umukuka ia mafai ai ona faaauau ona aoaoina i matou e ia, a o faia ona tiute i le fale ma saunia le meaai o le afiafi. O ia lava o se faiaoga ma e matua sili atu ona tele mea na te faamoemoeina mai ia i matou nai lo faiaoga i le aoga ma le lotu.

O le mamao e oo i ai aoaoga a tina e aofia ai lesona o le poto salalau ma le faaleagaga. Sa ia faamautinoa e leai se tasi o i matou e faifaiaga i ana meaaoga, o le tele lava o taimi na te faaopoopoina ai. Na te faata’ita’ia foi ia i matou ana lesona a le Aualofa. O le mea moni, o matou sa mauaina tusiga e le’i otootoina ia e maua i ana api, ae le o tusiga ua otooto ina ia ofi i se periota o se vasega e tasi.

O se vaega o a matou aoaoga i le fale sa aofia ai le taulotoina o mau, e aofia ai ma Mataupu Faavae o le Faatuatua, ma upu a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. O lo’u tina, o se tasi sa talitonu faapea o le a vaivai se mafaufau pe afai e le faaaogaina i taimi uma. Sa ia aoaoina i matou a’o matou fufuluina ipu, vili le pata, ma fesoasoani i isi auala e tele. E le’i talitonu o ia i le tuu atu o ni mafaufauga faasamasamanoa e ulu atu i mafaufau o lana fanau, e oo lava i taimi e fai ai a latou galuega i la le tino.

Ou te le o faaaogaina lo’u tina e avea ma faataitaiga mo matua i le lalolagi i le taimi nei. E matua eseese lava taimi i le aso, peitai e ui ina mafai ona suia taimi, e le tatau lava ona ta’ufaatauvaaina ia aoaoga a se matua. E tele gaoioiga e sosooina tulaga faatauaina o le tasi augatupulaga i le isi, ae atonu o le fatu o nei gaoioiga o aoaoga ia a matua i totonu o le aiga. E moni lava lenei mea pe a mafaufau i le aoaoina atu o tulaga faatauaina, tulaga tausaafia ma le tauagafau, ma le faatuatua.

O aoaoga i le fale ua matua faateleina lava le taua i le lalolagi i ona po nei, lea ua matua salalau ai le faatosinaga a le fili, ma ua faia ana osofaiga, ma taumafai e tafi ese ma lepetia le faavae tonu o lo tatou sosaiete, o le aiga lea. E tatau i matua ona faamautu le talitonuga e faapea, o aoaoga i le fale o se tiutetauave e aupito sili ona paia ma taua. E ui ina mafai e isi faapotopotoga e pei o le lotu ma le a’oga ona lagolagoina matua i le “aoaoina o le tamaitiiti e tusa ma ona ala e tatau ona ia ui ai” (Faataoto 22:6), a o le tulaga aoao lava, o le tiutetauave lenei o matua. E tusa ai ma le ata sili o le fiafia, o matua ua tuu atu i ai le tausiga ma le atiina ae o fanau a lo tatou Tama Faalelagi. O o tatou aiga o se vaega autu o Lana galuega ma le mamalu—“ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau” (Mose 1:39). I le tulaga lava o le faavavau, e masani ona faamoemoe matua o tagata autu ia i olaga o a latou fanau. O le mea e lelei ai, o loo i ai isi tagata e aofia ai i o latou olaga, e mafai ona laa i totonu pe a ua le mafai e matua. Peitai, o matua na ua poloaiina e le Alii e tausia a latou fanau i le malamalama ma le upumoni (tagai MFF 93:40).

E tatau i matua ona aumaia le malamalama ma le upumoni i o latou aiga e ala i le aumaia auaua’i o se tatalo faaleaiga se tasi, tasi se vasega e suesue ai tusitusiga paia, tasi le afiafi faaleaiga, tasi le faitau leotele o se tusi, tasi le pese, ma le ‘aiga e tasi faaleaiga. Ua latou iloa le uunaiga faamātua amiotonu, loto faamaoni, faatauanau i aso taitasi o loo i ai faatasi ma ‘au aupito malolosi ma le mausali mo le lelei i le lalolagi. O le malosi o soo se sosaiete, o le fiafia o ona tagata, o lo latou manuia, ma lo latou filemu e afua uma mai lava i le aoaoina o fanau i le aiga.

Na aoao mai e Elder Joseph Fielding Smith: “O le tiute o matua le aoao atu ia latou fanau o nei mataupu faavae faaola o le talalelei a Iesu Keriso, ina ia latou iloa ai pe aisea e tatau ai ona papatiso, ma ia uunaia ai o latou loto ia naunau e tausia pea poloaiga a le Atua pe a uma ona latou papatiso, ina ia mafai ai ona latou toe foi atu i lona afioaga. Pe tou te mananao ea o’u uso e ma tuafafine i o outou aiga, o a outou fanau; pe tou te mananao ea e faamau i o outou tamā ma tina … ? Afai o lea, ua tatau la ona outou amata aoao atu e ala i faataitaiga, faapea foi i mataupu” (i le Conference Report, Oct. 1948, p 153).

O le faataitaiga a lo’u tina o ia o se faiaoga i le fale, ua oo mai ai se isi manatu, e sili atu ona lautele e uiga i le aoao atu. E anoanoai taimi e faaalu e taitai o le Ekalesia e mafaufau ai pe faapefea ona faaleleia atili le aoao atu i le Ekalesia. Pe faaalu ai ea i se a lenei taimi ma taumafaiga? Ona ua tatou talitonu i le mamana tele o le aoao atu e faateleina ai le faatuatua o tagata taitoatasi ma faamalolosia ai aiga. O lo’u talitonuga, o se tasi o mea aupito aoga e mafai ona tatou faia e faaleleia atili ai le aoao atu i le Ekalesia, o le faaleleia atili lea o lo tatou aoao atu i o tatou aiga. O a tatou aoaoga i le fale e saunia ai i tatou e aoao atili atu ma le mataalia i le ekalesia, ma o a tatou aoaoga i le ekalesia e fesoasoani ia i tatou e atili ai ona mataalia le aoao atu i le fale. I vaega eseese o le Ekalesia, o loo i ai laulau ‘ai ua faatumulia i punaoa ma api ua tumu i manatu mo lesona e aoaoina. E leai se mea e igoa o le ovasauniuni e aoao atu le talalelei a Iesu Keriso, mo le malamalamaaga i le talalelei, pe faaaoga i le taimi o le vasega pe leai, e mafai lava ona aoao atu i le fale.

O le pepa o faamatalaga musuia, “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” o loo ta’u mai ai:

“Ua i ai i tane ma ava se tiutetauave paia e alolofa ma tausia e le tasi le isi ma a latou fanau. ‘O le fanau o se tofi mai le Alii’ (Salamo 127:3). Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu, ia tuuina atu i ai mea e manaomia faaletino ma le faaleagaga, ma ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaa’i, tausi poloaiga a le Atua ma avea ma tagatanuu usiusitai i tulafono i soo se mea latou te nonofo ai… .

“… I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tamā i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa” (Liahona, Oke. 2004, 49).

E tusa ai ma le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” o mataupu faavae ua ou aoaoina atu e uiga i le aoaoina i le aiga, e faatatau i le tamā ma le tina, peitai e aupito taua lava i le matafaioi a se tina. O tamā, o le tele lava o le aso e tuua ai le fale e o e faigaluega. O se tasi lena o le mau mafuaaga o le tele o le tiutetauave mo le aoaoina o le tamaitiiti i le fale e pa’ū i tina. E ui ina eseese tulaga e i ai ma e le mafai foi ona lelei i taimi uma, ou te talitonu e ala i le mamanu paia e faamamafa ai i le matafaioi faatina le faafaileleina ma le aoaoina o le isi augatupulaga. Ua tatou vaaia foi le anoanoai o luitau i le taimi nei mai faatosinaga faataumaoi ua faamoemoe e taitai sese ai fanau a le Atua. Ua tatou vaaia le toatele o tupulaga talavou ua leai ni a’a loloto faaleagaga e tatau ai, e tutu mausali ai i le faatuatua a o fesouaiina i latou i afā o le le talitonu ma le leai o se faamoemoe. Ua toatele naua fanau a lo tatou Tama i le Lagi ua manumalo ai naunauga faalelalolagi. Ua faateleina le maaleale ma le matautia o osofaiga a le amioleaga i a tatou fanau nai lo le mea sa i ai. O le aoaoina atu o le talalelei a Iesu Keriso i le fale, e faaopoopo ai se isi vaega faaopoopo o le talita e puipuia ai a tatou fanau mai faatosinaga a le lalolagi.

Ia faamanuia outou tina ma tamā ofoofogia o Siona e le Atua. Ua Ia tuuina atu i la outou tausiga Ana fanau e faavavau. O i tatou o ni matua ua faapaaga, ua soofaatasi ma le Atua, i le faataunuuina o Lana galuega ma Lona mamalu i Ana fanau. O lo tatou tiute paia le faia o le mea sili tatou te mafaia. Ou te molimau atu ai i nei mea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.