2010
Ia Mataala Pea ma le Maelega Atoatoa
Me 2010


Ia Mataala Pea ma le Maelega Atoatoa

O le lapataiga vave faaleagaga … e mafai ona fesoasoani i matua i Siona ina ia mataala ai ma malamalama ia latou fanau.

Ata
Elder David A. Bednar

Talu ai nei na ou aveina ai la’u taavale ae amata ona toulu ifo i luma o le tioata o la’u taavale ni matāua o le timu mai se matagi faata’uta’u. I autafa o le auala, sa i ai se faailo faaeletonika na fetaui lelei le lapataiga faapea: “Vailepa i Luma Atu.”O le laualuga o le auala lea sa alu ai la’u taavale sa foliga mai e saogalemu. Peitai o lenei faamatalaga taua na mafai ai ona ou sauniuni mo se tulaga matautia sa ou le’i faamoemoeina ma sa le mafai ona ou vaaia. A o faaauau pea la’u malaga i le mea sa faamoemoe i ai, sa faaalualu lemu la’u taavale ma autilo ma le faaeteete mo nisi faailo o le tulaga matautia.

O faailo lapata’i vave, e iloagofie i le tele o vaega o o tatou olaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona avea se fiva ma faailoga muamua o se ma’i po o se faama’i. O faailo eseese tautupe ma maketi o galuega ua faaaoga e muai lapataia ai le aluga i le lumanai o le tamaoaiga i le lotoifale ma faaleatunuu. Ma e faalagolago i le eria o le lalolagi o loo tatou nonofo ai, tatou te ono maua ai ni lapataiga o se lolovai, maugasolo, afa, galulolo, asiosio, po o se afa o le taumalulu.

Ua faamanuiaina foi i tatou i faailoilo vave o lapataiga faaleagaga ua avea ma faapogai o le puipuiga ma taitaiga i o tatou olaga. Manatu i le ala na fagua ai Noa e le Atua e uiga i mea e le’i vaaia, ma sa ia “saunia [le] vaa na faasaoina ai lona aiga” (Eperu 11:7).

Na lapata’ia ia Liae e tuua Ierusalema ma ave lona aiga i le vao aua ua saili tagata na ia alagaina i ai le salamo e fasioti ia te ia (tagai 1 Nifae 2:1–2).

Na faasaoina le Faaola lava Ia e ala i se lapataiga faaagelu. “Faauta, o le agelu a le Alii ua faaali mai ia Iosefa i le miti, ua faapea mai, Tulai ia, ina ave le tama itiiti ma lona tina, ma sosola i Aikupito, ma nonofo ai seia ou fai atu ia te oe; aua o le a saili Herota i le tama itiiti ina ia fasioti ia te ia” (Mataio 2:13).

Manatu i le gagana a le Alii i le faaaliga ua silafia nei o le Upu o le Poto: “Ona o mea leaga atoa ma togafiti ua faia ma o le a tupu pea i loto o tagata faatuputupu leaga i aso e gata ai, ua ou lapataiina outou, ma muai lapataiina outou, i le tuuina atu ia te outou o lenei upu o le poto i le faaaliga” (MFF 89:4).

O lapataiga faaleagaga e tatau ona oo atu ai i le faateleina o le mata’itu mataalia. Ua tatou ola i “se taimi o lapataiga” (MFF 63:58). Ma e talu ai ua lapata’ia uma lava i tatou, o lea e manaomia ai e pei ona apoapoai mai le aposetolo o Paulo, ona tatou “mataala pea … ma le maelega atoatoa” (Efeso 6:18).

Ou te tatalo mo le taitaiga a le Agaga Paia a’o ou faamatalaina se faiga vave o le lapataiga faaleagaga e mafai ona fesoasoani i matua i Siona ina ia mataala ai ma silafia a latou fanau. O lenei faiga vave o le lapataiga e faatatau i fanau o vaitausaga uma ma e tolu ni ona vaega: (1) faitau ma talanoa ma lau fanau e uiga i le Tusi a Mamona, (2) tuuina atu pea lava pea o molimau i le talalelei i lau fanau, ma le (3) valaaulia le fanau ia avea o ni ē aoaoina le talalelei e faatino lava e latou ae le na ona tau faatonuina. O matua latou te faia nei mea ma le faamaoni, o le a faamanuiaina i le vave iloaina o faailoilo o le tuputupu a’e faaleagaga po o luitau i a latou fanau, ma saunia lelei ai mo le mauaina o musumusuga e faamalolosia ai ma fesoasoani i na fanau.

Vaega Numera Tasi: Faitau ma Talanoa e Uiga i le Tusi a Mamona

O le Tusi a Mamona o loo i ai le atoaga o le talalelei a le Faaola ma e na o le pau lea o le tusi o loo molimau mai ai le Alii lava Ia e moni (tagai MFF 17:6; tagai foi Russell M. Nelson, “O Se Molimau i le Tusi a Mamona,” Liahona, Ian. 2000, 84). E sa’o lava, o le Tusi a Mamona o le maa autu lea o la tatou lotu.

O le mana faatalitonu ma le faaliliu mai o le Tusi a Mamona, e sau mai se taula’iga autu i le Alii o Iesu Keriso ma le faigofie ma le manino musuia o ona aoaoga. Na tautino mai e Nifae, “E olioli lo’u agaga i le faamalamalama atu i lo’u nuu ina ia aoaoina i latou” (2 Nifae 25:4). O le upu faapogai o le “faigofie” i le fuaiupu lenei, e le o faasino i mea masani ma faatauvaa; ae, o loo faapupula mai ai aoaoga e manino ma faigofie ona malamalama ai.

O le Tusi a Mamona ua aupito sili ona sa’o nai lo se isi lava tusi i luga o le fogaeleele aua o loo faatotonugalemu i le Upumoni (tagai Ioane 14:6, 1 Nifae 13:40), o Iesu Keriso, ma ua toefuatai mai ai mea taua ma le manino na aveesea mai le talalelei moni (tagai i le 1 Nifae 13:26, 28–29, 32, 34–35, 40). O le sootaga tulaga ese o nei mea moni e lua—o se taulai atu i le Faaola ma le faigofie o aoaoga—ua matua mamana ai le aumaia o le molimau mautu a le sui lona tolu o le Aigaatua, le Agaga Paia. O le mea lea, e tautala atu le Tusi a Mamona i le agaga ma le loto o le tagata faitau e le pei o se isi lava voluma o tusi e paia.

Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le ola ai i mataupu o loo maua i le Tusi a Mamona o le a fesoasoani ai ia te i tatou e “latalata atili atu ai i le Atua” nai lo se isi lava tusi (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita, [2007], 64). O le faitau i ai e le aunoa ma talanoa e uiga i le Tusi a Mamona, e valaaulia ai le mana e tetee atu ai i faaosoosoga ma fuga mai ai lagona o le alofa i totonu o o tatou aiga. Ma o talanoaga e uiga i aoaoga faavae ma mataupu faavae o i le Tusi a Mamona e maua ai avanoa mo matua e matau ai a latou fanau, e faalogologo atu ai ia te i latou, e aoao ai mai ia te i latou, ma aoao atu ai i latou.

O talavou o vaitausaga uma, e oo lava i tamaiti laiti, e mafai ona tali atu i le agaga tulaga ese o le Tusi a Mamona. Atonu o le a le malamalama tamaiti i upu uma ma tala, ae e mafai moni lava ona latou lagonaina “le agaga faapena” na faamatalaina e Isaia (Isaia 29:4); tagai foi 2 Nifae 26:16). Ma o fesili e fesili ai se tamaitiiti, o mea e matau e se tamaitiiti ma faasoa mai, ma talanoaga e faia e saunia ai ni faailoilo lapata’i faaleagaga e vave ona oo mai. O le mea taua, e mafai e na talanoaga ona fesoasoani i matua e iloatino ai mea ua aoao e le fanau, mafaufau i ai, ma lagonaina e uiga i upumoni o loo i ai i lenei voluma paia o tusitusiga paia, faapea foi ma faigata atonu o loo latou feagai.

Vaega Numera Lua: Tuuina Atu Pea Lava Pea o Molimau

O le molimau o se silafia patino lea, e faavae i le molimau a le Agaga Paia, e faapea o ni mea moni patino taua e faavavau, e moni ia. O le Agaga Paia o le avefeau mo le Tama ma le Alo, ma o le faiaoga ma le taiala o upumoni uma (tagai Ioane 14:26; 16:13). O lea, “o le mana o le Agaga Paia [tatou] te iloa ai le tonu i mea uma lava” (Moronae 10:5).

O le silafia ma le talitonuga maumaututu faaleagaga tatou te maua mai le Agaga Paia, o taunuuga ia o faaaliga. O le sailia ma le mauaina o nei faamanuiaga, e manaomia ai se loto faamaoni, faamoemoega moni, ma le faatuatua ia Keriso (tagai Moronae 10:4). O se molimau faaletagata lava ia, e aumaia ai foi le tiutetauave ma le tali atu mo ia lava.

E tatau i matua ona nofouta ma le mataalia faaleagaga mo avanoa e tupu fua mai e tuuina atu ai molimau ia latou fanau. O taimi faapena e le tau faapolokalamaina, faatulagaina, pe tusitusia. O le mea moni, o le tuuitiitia o le tau faatulagaina o na ituaiga o molimau, o le tele foi lena o le avanoa mo le faagaeetiaina ma le mausali o le aafiaga. “Aua ne’i popole muamua outou i mea o le a outou fai atu ai, a ia teu pea i o outou mafaufau upu o le ola, ma o le a tuuina atu ia te outou i lea lava itula lena vaega e tatau ai mo tagata taitoatasi” (MFF 84:85).

Mo se faataitaiga, o se talatalanoaga faaleaiga e tulai mai lava ia i se taligasua, e mafai ona avea ma se faatulagaga talafeagai lelei mo se matua e manatunatu ai ma molimau atu i ni faamanuiaga patino na ia mauaina i le gasologa o gaoioiga masani o lena aso. O se molimau foi e le tau amataina pea lava pea i le fasifuaitau, “Ou te tuuina atu la’u molimau.” E mafai ona tautino atu a tatou molimau i le na ona faapea atu: “Ou te iloa sa faamanuiaina au i musumusuga i le galuega i le aso,” po o le “O le mea moni o loo i ai i le mau lea o se faapogai mamana lea o le taitaiga mo au i taimi uma.” O avanoa faapena e tuu atu ai le molimau e mafai ona tulai mai a o malaga faatasi i se taavale po o se pasi po o se anoanoai o isi faatulagaga.

O uiga faaalia o le fanau i le tuuina atu o na molimau e lei fuafuaina, ma lo latou naunautai po o le faatuatuai foi ona tali atu, o faapogai moni na o faailoilo vave o lapataiga faaleagaga. O se manatu faaalia o se tamaitiiti e uiga i se lesona na aoaoina i se suesuega faaleaiga o tusitusiga paia, po o se faamatalaga tuusa’o o se popolega e uiga i se mataupu faavae o le talalelei, po o se faiga e mafai ona sili ona faapupulaina ai ma fesoasoani i matua e malamalama atili ai i se fesili patino po o se manaoga o se tamaitiiti. O na talanoaga—aemaise lava pe a naunau ia matua e faalogo ma le toto’a e faapei ona latou naunau e talanoa atu—e mafai ona atiina ae ai se siosiomaga lagolagosua ma le saogalemu i le fale e uunaia ai talanoaga faifai pea e uiga i autu faigata.

Vaega Numera Tolu: Valaaulia o Fanau e Faatinoina

I le vaevaega ofoofogia o foafoaga uma a le Atua, e i ai “mea e galue, atoa ma mea e galueaiina” (2 Nifae 2:14). Ona o i tatou o fanau a lo tatou Tama Faalelagi, ua faamanuiaina i tatou i le meaalofa o le faitalia e filifili ai le mea tonu, o le malosi ma le mana o le faatinoga tutoatasi. Ina ua faamanuiaina i tatou i le faitalia, o i tatou o ni sui faitalia ma o le mea muamua lava e tatau ona tatou galulue ae le o le tau galueaiina—aemaise lava a’o tatou “saili i le a’oa’o faapea foi i le suesue ma le faatuatua” (MFF 88:118).

Ona o i tatou o tagata o loo aoao i le talalelei, ua tatau ai ona avea i tatou ma “e anaana i le upu, ae aua le na ona faalogologo i ai” (Iakopo 1:22). E matala atu o tatou loto i le uunaiga a le Agaga Paia pe a tatou faaaogaina faalelei lo tatou faitalia e galulue ai e tusa ma mataupu faavae sa’o—ma tatou valaaulia ai Ana aoaoga ma le mana molimau. Ua i ai i matua le tiutetauave paia e fesoasoani ai i fanau e galulue ma saili i le a’oa’o e ala i le faatuatua. E leai se tamaitiiti e faapea ua laitiiti tele e auai i lenei mamanu o le aoaoina.

O le tuuina atu i se tagata o se i’a o le a tasi se ‘aiga e fafagaina ai o ia. O le aoao atu o se tagata e fagota o le a fafagaina ai o ia i lona olaga atoa. I le avea ai ma matua ma faiaoga o le talalelei, tatou te le o i ai i se pisinisi o le tufatufa atu o i’a; ae, o la tatou galuega o le fesoasoani lea i a tatou fanau e aoao “ia fagogota” ma ia mausali faaleagaga. O lenei manulauti taua, e sili ona ausiaina pe a tatou uunaia a tatou fanau e faatino e tusa ai ma mataupu faavae sa’o—a o tatou fesoasoani atu ia i latou ia iloa e ala i le faia. “Ai se tasi e fia fai lona fingalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava a’u” (tagai Ioane 7:17). O lena ituaiga o aoao e manaomia ai le taumafaiga faaleagaga, faalemafaufau, ma le faaletino ae le tau lava ina talia.

O le valaauliaina o le fanau ia avea ma tagata aoao o le talalelei e galulue ae le seiloga e tau galueaiina, e atiina ae i luga o le faitauina ma le talanoaina o le Tusi a Mamona ma le tuuina atu o molimau e aunoa ma le tau fuafuaina i le fale. Manatu faalemafaufau mo se faataitaiga, i se afiafi faaleaiga e valaaulia ai le fanau ma le faamoemoe e o mai sauniuni e fai mai ni fesili e uiga i mea o loo latou faitauina ma aoaoina i le Tusi a Mamona—pe e uiga foi i se mataupu sa faamamafaina talu ai nei i se talanoaga faaletalalelei po o se molimau na tuuina atu e aunoa ma le tau fuafuaina, i le fale. Ma mafaufau atili foi faapea e fai mai e le fanau ia fesili e le o saunia lelei ia matua e tali. Atonu e popole nisi matua e uiga i se faiga lē fuafuaina mo afiafi faaleaiga. Peitai, o afiafi faaleaiga aupito sili e le faapea ona o ni fua o mea faitino ma ni otootoga mai punaoa na saunia, ma faatau mai. Se avanoa ina a maoae mo tagata o le aiga e va’ili faatasi ai tusitusiga paia, ma aoaoina e le Agaga Paia. “Aua ua le sili lē tala’i i lē faalogologo, ua le sili foi le a’oa’o atu i le aoaoina e ia; … ma ua galulue uma, e taitasi le tagata e tusa ma lona lava malosi” (Alema 1:26).

Pe o tatou fesoasoani ea i a tatou fanau ia avea ma ē e pulea i latou lava, latou te galulue ma saili e aoao e ala i le suesue ma le faatuatua, po ua tatou aoaoina ea a tatou fanau e faatalitali se’i aoao atu i latou ma tau galueaiina? Pe o faapei i tatou o matua e na ona tuuina atu ia tatou fanau le fuataga o i’a faaleagaga e aai ai, pe o tatou fesoasoani pea lava pea ia i latou ia galulue, ia aoao mo i latou lava, ma tutu mausali ma le le maluelue? Pe o tatou fesoasoani ea i a tatou fanau ia faateleina le naunau e fesili, saili, ma tu’itu’i atu? (Tagai 3 Nifae 14:7.)

O le malamalama faaleagaga ua faamanuiaina ai oe ma au e maua, ma ua faamautuina ai e moni i o tatou loto, e le mafai ona tuuina atu i a tatou fanau. O le pili o le maelega ma le aoao e ala i le suesue ma le faatuatua foi, e tatau ona totogi ina ia maua ai ma “umia” ai e le tagata lava ia lena silafia. E na o le pau lea o le auala e mafai ai ona lagonaina i le loto le mea ua iloa i le mafaufau. E na o le pau lea o le ala e mafai ai e se tamaitiiti ona gaoioi i talaatu o le faalagolago i le silafia faaleagaga ma aafiaga o matua ma tagata matutua ma latou tapā ai na faamanuiaga mo i latou lava. E na o le pau lea o le ala e mafai ai e a tatou fanau ona saunia faaleagaga mo luitau o le olaga.

Folafolaga ma le Molimau

Ou te molimau atu o matua o e faitau e le aunoa ma talanoa ma a latou fanau i le Tusi a Mamona, o e faasoa atu pea lava pea a latou molimau i a latou fanau, ma valaaulia a latou fanau e avea ma tagata e aoaoina le talalelei ma faatino e i latou lava ae le seiloga e tau faatonu, o le a faamanuiaina i ni mata e mafai ona iloa mamao atu (tagai Mose 6:27) ma taliga e mafai ona lagona le leo o le pu (tagai Esekielu 33:2–16). O le iloatino faaleagaga ma musumusuga o le a e mauaina mai le tuufaatasiga o nei mausa paia e tolu, o le a outou mafai ai ona outou tutu atu o ni leoleo i luga o le ‘olo mo outou aiga—“mataala pea ma le maelega atoatoa” (Efeso 6:18)—e manuia ai lou aiga totino ma au fanau i le lumanai. Ou te folafola atu ai ma molimau atu i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.