2008
Ko e Tangata ʻOkú ne Maʻu e Ngaahi Talí
‘Okatopa 2008


Ko e Tangata ʻOkú ne Maʻu e Ngaahi Talí

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngaahi fehuʻi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo Kalisitiane Monisoní, ʻoku nau ʻiloʻi pē ʻe lava ke ne tokoni ange kiate kinautolu.

Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí ʻo kapau ʻe faifaiangé peá ke sio ʻi ha ponokalafi? ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Kalisitiane Monisoni ʻo ʻAsanisioni ʻi Palakuaí ha telefoni toʻotoʻo hano kaumeʻa ʻi ʻapiako ke keimi ai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi loto ha ngaahi fakatātā ponokalafi.

Naʻe ʻikai toe veiveiua e fakakaukau ʻa Kalisitiane ʻi he meʻa naʻe totonu ke fai ʻe hono kaungāmeʻá fekauʻaki mo ʻení, ko ia naʻá ne tokoniʻi ai hono kaungāmeʻá ke ne sio ki hono fie maʻu ko ia ke fakaʻauha e ngaahi fakatātā ponokalafi taʻefeʻunga ko ʻení. Naʻe fakamatalaʻi fakalelei ange pē ʻe Kalisitiane ʻa e maumau ʻe fakatupu ʻe he ngaahi meʻá ni. Naʻá ne talaange, “Kapau ko ha tamai koe, he ʻikai te ke loto ke sio ho fohá he meʻa ko ʻená.”

Ko e konga ʻo e ngaahi meʻa naʻe talaange ʻe Kalisitiane ki hono kaungāmeʻá naʻe toʻo ia mei he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku pehē ʻe Kalisitiane ʻoku tokoniʻi ia ʻe he kiʻi tohi tufá ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻene moʻuí. “Ka ne ʻikai ia he ʻikai te u ʻi he tuʻunga au ʻoku ou ʻi ai he taimi ní.” Kuó ne ʻosi tufa foki ha ngaahi tatau ki hano ongo kaumeʻa ʻi he ʻapiakó. Naʻá na talaange ki ai naʻe fakahinohinoʻi kinaua ʻe he tohi tufá ʻi ha ngaahi palopalema pau naʻá na fie maʻu tokoni ai.

ʻOkú ke maʻu tokoni mei fē ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí? ʻOku ʻiloʻi ʻe Kalisitiane ʻa e tokoni ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ko ia ʻoku lahi ʻene hoko ʻi hono ngaahi kaungāmeʻá—hangē ko e faitoʻo kona tapú mo e inu kava mālohí. ʻOku tokosiʻi pē hono ngaahi kaungāmeʻa ʻoku maʻu e ʻInitanetí ʻi honau ngaahi ʻapí, ka ʻoku faingofua pē foki ʻenau maʻu ʻení—pea pehē ki he ponokalafí—ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku totongi kae fakaʻaongaʻi ai ʻa e ʻInitanetí.

ʻOku faʻa kumi tokoni e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Kalisitiané kiate ia mo hono taʻokete ko Simí ʻi heʻenau ngaahi palopalemá he ʻoku nau falala ʻe maʻu ʻe he ongo tamaiki Siasí ni ha ngaahi tali ki ai. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi kinaua fakatouʻosi ʻe hona kaungāakó koeʻuhí ko e meʻa naʻá na tui ki aí. Naʻe lahi pehē hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo Kalisitiane ʻe kinautolu ʻi heʻene kalasí, ne nau fili ai ia ko honau fakafofonga. ʻA ia ko honau fakafofonga ia kapau ʻe ʻi ai haʻanau palopalema ʻi ʻapiako, pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē.

ʻOkú ke palani fēfē ki he kahaʻú? ʻOku pehē ʻe Kalisitiane naʻe tokoni ʻene ʻiloʻi ʻoku kau ʻa e ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi heʻene ngaahi palaní ke ne fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. ʻOkú ne loto ke ako fakakomipiuta pea ki he ngaahi tekinolosia kehé ʻi haʻane ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá. Ka ʻe tokoni ki hoʻo teuteú ʻa hoʻo ʻiloʻi ko ia ʻokú ke teuteu ke maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻalu ki he temipalé, ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, mo mali.

Pea kia Kalisitiane, ʻoku kau foki ai ʻa hono akoʻi ʻo e tokāteline mo e hisitōlia ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko e maʻu e ngaahi talanoa ʻokú ne manako taha aí mei he hisitōlia ʻo e Siasí. Hangē ko ʻení, ʻokú ne maʻu ha ivi mālohi ʻi he talanoa ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ʻi he 1834, ʻa e fakamanamana ko ia ʻa e kau fakatangá te nau ʻohofi e ʻapitangá pea kikiteʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he ʻikai fakangofua ʻe he ʻEikí ke hoko ʻeni. ʻI he efiafi pē ko iá, ne tō mai ha fuʻu matangi mālohi ʻo fakamoveteveteʻi e kau fakatangá.1 ʻOku tala mai heni kia Kalisitiane ʻe lava ke ne teuteu ʻi he taʻemanavahē ki he kahaʻú koeʻuhí ʻe lava ke maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate Iá.

ʻOkú ke fakamālohia fēfē hoʻo fakamoʻoní? Ko e founga ʻe taha naʻe ʻiloʻi ʻe Kalisitiane ko e ako ki he moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne toʻo mai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3, ʻa ia ʻoku pehē ai “kuo fai [ʻe Siosefa Sāmita] ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga.” ʻOku toe pehē pē ʻe Kalisitiane, “Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi heʻeku ʻilo kia Siosefa Sāmitá.”

ʻOkú ne pehē ko hoʻo ako ko ia e hisitōlia ʻo e Siasí “ʻe mahino ai kiate koe ʻa e meʻa ʻe lava ke ke fakahoko ʻi he ʻaho ní.” ʻOku kau mo e taha ʻo e ngaahi talanoa ʻokú ne manako taha aí ki ha kau talavou naʻa nau tokoni ki hono fakahaofi ʻo e kaungāfononga ʻa Mātení ʻi he 1856. Naʻe fetukutuku ʻe he kau talavoú ni e kau paionia kuo nau helaʻia mo fiekaiá ʻi he Vaitafe Suitiuotá lolotonga ko ia ʻene ʻaisí.2 ʻOku pehē ʻe Kalisitiane ko ʻene fakaʻamú ʻe lava ke ne fakahā ha loto-toʻa peheni ʻo kapau te ne fehangahangai mo ha sivi ʻo hangē ko ʻení.

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ongoongoleleí ʻi hoʻo moʻuí? ʻOku ʻi ai foki mo e tali ʻa Kalisitiane ki he fehuʻi ko iá. Ko ha taulaʻeiki ia ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea ʻokú ne kau ki he seminelí mo ha toʻu tupu kehe mei he Kolo Kokuá ʻi he Siteiki Kapiata Palakuaí ʻi he pongipongi kotoa pē. ʻOku fai e kalasi seminelí ʻi hono ʻapí; ko ʻene faʻeé ʻoku faiakó.

Ne tokoniʻi ia ʻe he meʻa naʻá ne ako kau ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa ʻetau Tamaí ʻi he taimi naʻe mālōlō fakafokifā ai ʻene kui tangata ʻofeiná. Naʻe lava ke ne maʻu ha fakafiemālie mo e nonga mei he “ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi kiate kitautolu ʻe he ongoongoleleí.”

ʻOkú ne pehē ʻoku tokoniʻi ia ʻe he ongoongoleleí ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻene moʻuí. ʻOkú ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ko e folofolá ko ha fakahā ia mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku ou ʻilo ko e Siasi moʻoní ʻeni, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi.”

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2004), 154.

  2. Vakai, Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone Tohi Lēsoni Fika 3 (1995), 179.