2008
Tu‘u Ma‘u ‘i he Tuí: ‘Oatu ha Ngaahi Fakakaukau Mahinongofua ki he Ngaahi Tefito‘i Mo‘oni ‘o e Ongoongoleleí
‘Okatopa 2008


Tu‘u Ma‘u ‘i he Tuí: ‘Oatu ha Ngaahi Fakakaukau Mahinongofua ki he Ngaahi Tefito‘i Mo‘oni ‘o e Ongoongoleleí

ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai ʻa Lōpeti Lani, ko ha pīsope ʻi Keisivila, ʻIutā, ʻĀmelika, mo ha fehuʻi pe ko ha meʻa ʻoku hohaʻa ki ai fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ko e taha ʻo e ngaahi maʻaʻanga tokoni ʻoku tafoki maʻu pē ki aí ko e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Lani, “Kapau ʻe haʻu ha taha kiate au mo ha fehuʻi, te u pehē ange, ‘Ta vakai pe ko e hā e lau ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí,’ ”, ʻa ia ko ʻene ʻuhinga ia ki he hoa ako fakafolofola pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe fuofua pulusi ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻi he 2004, pea ʻokú ne fakamatalaʻi mahinongofua ha kaveinga ʻo e ongoongoleleí. Neongo naʻe fakataumuʻa ʻa e tokoni fakamoʻoni (reference) ko ʻení ki he toʻu tupú, kau tāutahá mo e kau papi ului foʻoú, ka ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ke tokoni ke fakamālohia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻokú ne lau iá mo ʻene ngaahi ngāué ke “toe ofi ange ki he Fakamoʻuí mo muimui ki Heʻene sīpingá,” ʻo hangē ko ia kuo fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he talateú.

ʻOku ʻikai ko Pīsope Lani pē ʻokú ne ngāue loto vēkeveke ʻaki ʻa e tohí. ʻOku fekumi ʻe he kāingalotu ʻi māmaní ki ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ke fakalahi atu ki heʻenau ako fakafoʻituitui ki he ongoongoleleí, fokotuʻu e ngaahi fakavaʻe mālohi ange ki he ʻilo ki he ongoongoleleí, fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí mo teuteu ke vahevahe pe akoʻi ʻa e ongoongoleleí.

Fakalahi ʻo e Ako ki he Ongoongoleleí

ʻOku ngāueʻaki ʻe Tana Hepilingi, mei he Kolo ko Manisitā, ʻi he Siteiki Tōtimani Siamané, ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he Siasi kuo toe fakafoki maí mo ʻene ngaahi akonakí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Hepilingi, “ʻOku mahino mo mālohi ʻa e ngaahi fakamatalá pea kuo hanga ʻe he ngaahi kaveingá ʻo fakalahi mo fakapapauʻi ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

ʻOku ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ha ngaahi kaveinga ʻe meimei 170, ʻa ia ʻoku fakahokohoko fakamotuʻalea ʻo kamata pē mei he Akó, ki he ʻOtua ko e Tamaí. Makehe mei hono akoʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha founga mahinongofua, ka ʻi ha founga ʻoku ueʻi fakalaumālie ʻoku taki tāuhi ʻe he ngaahi kaveingá ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ke ako ʻo toe loloto ange ki ha kaveinga pē.

ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻe Maʻake ʻElisoni mei Salatoka Sipilingi, ʻIutā, ʻĀmeliká, mo hono fāmilí ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, ke tuku taha ki ai ʻenau tokangá lolotonga ʻenau ako ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻapi.

Naʻe pehē ʻe Misa ʻElisoni, “ ʻI he taimi ʻoku kau mai ai ʻema fānaú ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻaki ʻenau akoʻi ʻa e lēsoní, te nau fili ha kaveinga mo ngāueʻaki ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ke fai ʻaki ha fakamatala nounou lelei. ʻOku mau fili he taimi ʻe niʻihi ha kaveinga pea kole ki he mēmipa taki taha ʻi he fāmilí ke ne fakamatala ha meʻa ʻe taha ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e kaveinga ko iá. ʻOku mau ʻalu leva ki he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻo vakai pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hā aí mo ha meʻa ne ʻikai ke mau lave ki ai.”

Neongo ʻoku taʻu 7 ki he 18 ʻa e fānau ʻa Misa ʻElisoní, ka ʻokú ne pehē ʻoku ʻomai ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ha fakamatala ʻoku feʻunga mo e meʻa ʻoku saiʻia mo mahino ki he mēmipa takitaha ʻi hono fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Misa ʻElisoni, “Neongo ʻa ʻene faingofuá ka ʻoku hā ai e ngaahi fakamatala mahuʻinga tahá. ʻOku ou pehē ʻoku mahino lelei ki hoku fāmilí ko ha maʻuʻanga tokoni ia ʻo e ongoongoleleí pea ʻe lava ke nau fekumi ai ʻo kapau ʻe ʻi ai haʻanau fehuʻi pe fie maʻu ke teuteu ke akoʻi pe fevahevaheʻaki ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.”

Fokotuʻu ha Ngaahi Fakavaʻe ʻo e ʻIló

ʻI he 2007, naʻe kau atu ʻa Seiki Makiela taʻu 17 ʻo e Uooti Keleniviu 21, Siteiki Polovo ʻIutā Keleniviu (ʻĀmelika), fakataha mo hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kau takí, ki ha tukupā mei heʻenau pīsopé ke lau kotoa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí he lolotonga e taʻú. Naʻe fakahā ʻe Tēvita Tuela, ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú ʻi he uōtí naʻe hā ha tokanga makehe ki he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí.

Naʻe pehē ʻe Misa Tuela, “Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke lau e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he tohi ko iá ʻi ha founga hangatonu, haohaoa mahinongofua. ʻOku ʻi ai ha mahino makehe ʻi he uootí ki he mālohi mo e ʻaonga ʻo e tohi ko iá ki he malangá, ako folofola fakafoʻituituí mo tokoni ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé.”

ʻI he Kolo ʻĀlenitauní, Siteiki Ulītingi Penisilivēniá (ʻĀmeliká), naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Teleisa Noatoni, ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí mo e kau finemui ʻi hono uōtí, ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí lolotonga ʻenau ako ki he Ngaahi Tefito ʻo e Tuí, ko ha ngāue naʻa nau fakaʻamu te ne ʻoange ha loto falala ke nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau maʻu ha mahino kakato ange ki he ngaahi tefitoʻi tui ʻa e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Noatoni, “ʻOku ou feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻi heʻeku ngaahi lēsoní mo poupouʻi e kau finemuí ke nau fakaʻaongaʻi ia ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ha ngaahi kaveinga fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú mo fakahā ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga mahuʻinga. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻinga ke fakafeʻiloaki kiate kinautolu ha maʻuʻanga tokoni ʻe lava ke nau maʻu mei ai ha ngaahi tali.”

ʻOku tui ʻa Sisitā Noatoni koeʻuhí ko ʻenau malava ke tukutaha ʻenau tokangá ki he ngaahi kaveinga fakataautahá, naʻe mahino ange ki he kau finemui ʻokú ne akoʻí ʻa e tefitoʻi moʻoni taki taha.

Naʻe pehē ʻe Sēnesi Fēlise taʻu 14, ko ha mēmipa ʻo e Kolo ʻAlenitauní, “Naʻe hanga ʻe heʻeku fakaʻaongaʻi e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻo tokoniʻi au ke fakalahi ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou tauhi fakataha ʻa e tohí mo ʻeku folofolá pea ʻoku ou faʻa fakaʻaongaʻi ia ke fekumi ki ha ngaahi kaveinga ʻoku ʻikai fuʻu mahino kiate au.”

Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí

Kuo hoko ʻa e lau tohí, akó mo moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí ko ha meʻa angamaheni kia Taniela Sosilini ʻo e Uooti Palateliní, Siteiki Peeni Suisalaní, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku hoko ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko e taha ʻo e ngaahi tohi ʻoku saiʻia taha aí.

Naʻe pehē ʻe Misa Sosilini, “Kuo hoko ʻo ʻaonga ʻaupito ʻa e tohi ko ʻení. ʻOkú te lau ia, ʻoku fakamālohia ʻete fakamoʻoní ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hā aí, pea ʻokú te maʻu e meʻa mei ai. Ko ha fakahinohino moʻoni ʻeni ki he anga ʻo hono moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí.”

Hangē ko ʻení, naʻe lau ʻa Misa Sosilini ki he konga ko ia ʻoku kau ai e ngaahi potufolofolá mo e akonaki ke ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ia.

Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ki he kāingalotu tokolahi ʻi māmani ke lau e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē, ka ʻoku fakahā mai ʻe he … Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻoku fie maʻu ke tau lau fakaʻaho ia, ʻoku fie maʻu ke tau fokotuʻu he palani pea ʻoku fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau kumi ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ʻoku tau laú.”

Naʻe pehē ʻe Likuleni Langi, ko ha faiako semineli ʻi Sipilingivila, ʻIutā, ʻĀmelika, kuó ne mamata ki he hoko ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko ha konga mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi e fakafoʻituituí ke ako mo fakaʻaongaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí.

Naʻe pehē ʻe Misa Langi, “ ʻOku fakahā ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻa e ngaahi fakakaukau mo e fakalotolahi ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku ako ʻi he moʻuí. Ko e moʻoni ʻe lava ke maʻu ʻeni ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe ʻa e Siasí pea pehē foki ki he ngaahi folofolá, ka ʻoku fakafaingamālieʻi ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he founga faingofua mo mahinongofua —ʻi he feituʻu pē ʻe taha.”

Teuteu ke Vahevahe

ʻI he 2004 naʻe hoko ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko ha konga ʻo e ngaahi naunau maʻá e kau faifekaú, fakataha mo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Keleki Tolupei mei he Potungāue Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí, “Lolotonga hono fokotuʻutuʻu ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, naʻe fakapapauʻi ai kuo pau ke fakafaingofuaʻi mo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi nāunau ʻa e kau faifekaú. Naʻe fili ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko ha maʻuʻanga tokoni faingofua, nounou mo mahinongofua ʻe tokoni ki ha faifekau ʻi heʻene ako ki he ongoongoleleí.”

Lolotonga hono fakamamafaʻi ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko ha maʻuʻanga tokoni hono ua ki he folofolá mo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, kuo hoko ia ʻo ʻaonga ki he faifekau kotoa pē he funga māmaní ʻi heʻenau ako mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Paula ʻEpesoni mei Utipilisi, Veisinia, ʻĀmelika, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he misiona Pelisiume Palāsolo/Netalení, “Naʻá ku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú ke ako ki heʻeku ngaahi malangá pe lēsoní. Naʻe ʻomai ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha kamataʻanga lelei ki hono ako ʻo e ngaahi tefitó, ka naʻá toe vakai foki ki he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ki ha ngaahi fakamatala ʻoku toe fakaikiiki angé, kae kei mahinongofua ʻa e ngaahi fakamatalá ki ha ngaahi lea mo ha ngaahi fakakaukau kehekehé.

ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻi he ngaahi tohi lēsoni maʻá e ngaahi kalasi ʻinisititiutí.

Naʻe pehē ʻe Palaieni Kena, ko e pule ʻo e ngaahi nāunau fakalēsoni ʻa e Siasí, “ ʻOku hokohoko atu ʻemau fakaleleiʻi e ngaahi tohi lēsoni ʻinisititiuti mo seminelí pea ʻoku mau tui ʻoku hoko ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ʻaupito he ʻoku ʻikai ngata ʻi hono ʻosi fakangofua ke ngāueʻakí, ka kuo fakaongoongoleleiʻi mai ia pea ʻoku maʻu ngofua.”

ʻI hono fokotuʻutuʻu e ngaahi tohi lēsoni ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi kalasi ʻinisititiuti mo seminelí, naʻe pehē ʻe Misa Kena ko e taha e ngaahi meʻa ʻoku ngāue ki ai e kau faʻutohí ko ha taumuʻa fakamāmanilahi—ko hono faʻu ha meʻa ʻe lava ʻe ha taha pē ʻo fekumi mo fakaʻaongaʻi.

Naʻá ne pehē, “ ʻOku meimei maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí. ʻE lava pē ʻe he kakaí ʻo vakai ki he ngaahi fakamoʻoní, kumi e tohí pea lau e fakamatalá. ʻOku maʻu ngofua pea ʻoku falalaʻanga.”

ʻOku pulusi ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 46, ʻo lava ke aʻu atu ia ki he kāingalotu mei Sipeini ki Finilani ki Kemipoutia. ʻOku lava ke maʻu ha ngaahi tatau mei he tufakiʻanga nāunau ʻa e Siasí, ʻi he ldscatalog.com pe fakafou ʻi he kau taki lakanga fakataulaʻeikí. ʻE lava ke maʻu ha tatau ʻi he lea faka-Pilitāniá mei he lds.org ʻaki hono fili ʻo e Gospel Library, Media Formats, PDF pea toki fili ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí.

Hokohoko Atu ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí

Neongo ko e tukuhua ʻa Pīsope Lani ʻi heʻene pehē ʻokú ne fakaʻamu naʻe fakapipiki ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí ʻi mui ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, ʻokú ne falala ʻe lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻokú ne ʻoatu e tali ki he ngaahi fehuʻi mo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai e tokotaha kotoa pē.

Naʻe pehē ʻe Pīsope Lani, ʻi heʻene lau ha niʻihi ʻo e ngaahi tefito ʻoku hā ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, “ ʻOku ʻi ai kotoa ʻa e ngaahi tefito ko ʻení—papitaisó, maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, moʻui taau mo feʻungá, fakamolemolé, fakatomalá.”

ʻO hangē ko ia ʻoku ʻi he talateú, ʻoku fakaʻamu e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e taimi ʻoku ako mo fakaʻaongaʻi ai ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ongoongoleleí, te nau fakaʻaongaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ʻení pea hokohoko atu hono fakamālohia ʻenau tuí.

Naʻa nau pehē, “ ʻI hoʻo ako ko ia ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakatupulaki ai e mahino ʻokú ke maʻu ki he palani taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní. Pea ʻi he hoko ʻa e mahino ko iá ko ha fakavaʻe ʻo hoʻo moʻuí, ʻe lava leva ai ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto, moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá peá ke maʻu foki ha fiefia ʻi he moʻuí. ʻE toe mālohi ange ai hoʻo fakamoʻoní. Te ke toe tauhi mateaki ange ai ki hoʻo tuí.”