2008
Ne u Maʻu e Tuí ka Naʻe ʻIkai Haʻaku Paʻanga
‘Okatopa 2008


Ne u Maʻu e Tuí ka Naʻe ʻIkai Haʻaku Paʻanga

ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1998 ne u lolotonga ngāue ai ʻi hoku uiuiʻi ko e tokoni ua ʻi he kau pīsopeliki ʻi Siutati ʻOietá ʻi Venesuela, ka ne ʻi ai e meʻa ne fuʻu hohaʻa ki ai hoku lotó. Kuo laka hake ʻeni he taʻu ʻe taha ʻa ʻeku kau ki he Siasí mo e teʻeki ai pē maʻu hoku ngaahi tāpuaki fakatemipalé.

ʻI he ʻaho ʻe taha ne ʻaʻahi mai ai haku kaumeʻa mei he kolo ofi mai pē ko Malakaipó. Ne ʻikai fuoloa kuo kamata ke ma talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié.

Fakafokifā pē ne ueʻi hoku kaumeʻá ke ne pehē mai, “ʻE Misa Talokonise, ʻoku ou tui pē ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke ke ʻalu ki he temipalé ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ko ia kuó Ne talaʻofaʻaki ki Heʻene fānaú.”

Ne u tali ange, “He ʻikai te u lava ʻo ʻalu. ʻOku ʻikai ha temipale heni ʻi Venesuela, pea ʻoku lahi ʻaupito e fakamole ke folau ki ha fonua kehe. ʻOku ʻikai haʻaku paʻanga.”

Naʻá ne kiʻi fakakaukau ki heʻeku talí peá ne pehē mai, “Kapau ʻokú ke fie maʻu moʻoni ke ke ʻalu ki he temipalé, ʻe ʻoatu ʻe he Tamai Hēvaní ha founga ke ke ʻalu ai.”

Naʻá ku tali ange, “Te u ʻalu ʻo kapau ʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha tokoni pehē!”

Talu mei he momeniti ko iá mo e fonu ʻa hoku lotó ʻi he tui mo e ʻamanaki ʻe lava ke u ʻalu ki he temipalé. ʻI he ʻaho hono hokó ne u telefoni ai ki he kau taki fakasiteikí pea nau talamai kuo ʻosi fokotuʻutuʻu ke fai ha folau ʻi Sānuali ki he Temipale Lima Peluú, ʻa ia ko e temipale ofi taha pē ia he taimi ko iá. ʻE feʻunga e tikite vakapuná, meʻakaí, mo e nofoʻangá mo e polivea (bolivares) ʻe 16,500 (ko e bolivares ko e paʻanga ia ʻa Venesuelá).

Ne ʻalu pē ʻahó mo e ofi mai ʻa e taimi ke ʻosi ki ai hono totongi ʻo e paʻangá. Ne u feinga ke ngāueʻi ha paʻanga, ka ne ʻikai pē ofi e paʻanga ne u maʻú ki he lahi ʻo e paʻanga ne u fie maʻú. Ka ne ʻikai pē mole ai ʻeku tuí. Ne u ʻilo fakapapau ʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha founga.

Ne ʻikai fuoloa pea aʻu ki he taimi ke ʻosi ki ai e paʻangá mo ʻeku maʻu ha telefoni mei ha taha ne u ngāue ki ai ki muʻa. Ne leaʻaki mai ʻe he tokotahá ni hoku hingoá peá ne pehē, “Naʻá ke ngāue ki he kautaha lolo ko ʻení ʻi he taʻu ʻe nima kuo hilí. ʻI he taimi naʻá ke nofo aí, naʻe ʻikai ke tonu hono fikaʻi e paʻanga naʻe totonu ke ke maʻú. Kātaki ka ke haʻu ʻo maʻu atu e sieké ʻa ia kuo mau tohi pē ʻi ho hingoá.”

Ne u ʻalu he ʻaho hono hokó ke maʻu mai e sieké. ʻI heʻeku sio hifo ki he lahi ʻo e paʻangá, naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻaupito. Naʻe feʻunga tonu pē ʻa e sieké mo e polivea ʻe 16,500!

ʻI he ʻaho 17 ʻo Sānuali ʻo e 1989, ne u hū ai he Temipale Lima Peluú ʻo maʻu hoku enitaumeni fakatemipalé. Naʻe moʻoni pē hoku kaumeʻá. Ne ʻomai ʻe he Tamai Hēvaní ha founga ke u ʻalu ai ki he temipalé. Hangē ko e lea ʻa Nīfaí, “ʻOku lava ʻe he ʻEikí ke fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē … maʻá e fānau ʻa e tangatá, ʻo kapau te nau ngāueʻaki ʻa e tui kiate iá” (1 Nīfai 7:12).