2008
Ngaahi kaati fehuʻi mo e ngaahi kaati Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
‘Okatopa 2008


Ngaahi kaati fehuʻi mo e ngaahi kaati Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI KE TAU INU KAVA MĀLOHI PE IFI TAPAKA AÍ?

Kuo fekau ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ke nau tokangaʻi lelei honau sinó. ʻOku totonu ke tau kai e meʻa ʻoku fakatupu iví, fakamālohisino maʻu pē, pea maʻu ha mohe feʻunga. ʻI heʻetau fai e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻoku ʻikai maʻunimā ai kitautolu ʻe ha faʻahinga meʻa pea tau mapuleʻi lelei pē ʻetau moʻuí. ʻOku tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ha sino moʻui lelei, ha ʻatamai ʻāʻā, pea mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku fakatuʻutāmaki e kava mālohí mo e tapaká ki hotau sinó mo e laumālié. Te na maʻunimā mo maumauʻi hotau sinó, fakavaivaiʻi ʻetau fakakaukau leleí mo ʻetau malava ke mapuleʻi kitautolú, pea toe nounou ange ai ʻetau moʻuí. Koeʻuhí ʻoku tau fie maʻu ke tau mālohi fakaesino, fakaʻatamai, mo fakalaumālie, ʻoku ʻikai ai ke tau inu kofi pe tī pe ngāue hala ʻaki ha faitoʻo pe kemikale.

KO E HĀ HANO KOVI ʻO E KAPEKAPÉ?

ʻOku pehē ʻi he taha ʻo e Fekau ʻe Hongofulú ʻe ʻikai lau ʻe he ʻEikí ʻoku taʻehalaia ha taha ʻokú ne ngāue hala ʻaki Hono huafá, ko ia ʻoku tau fakaʻaongaʻi maʻu ai pē ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻi he loto-ʻapasia mo e ʻaʻapa. ʻOku fakatupu loto-mamahi ki he ʻEikí mo e niʻihi kehé ʻa e lea pe tōʻonga fakalielia, fakamātatuʻa mo ʻulí, pea pehē foki ki he ngaahi hua ʻulí.

ʻOku hanga ʻe he anga hoʻo tōʻonga leá ʻo fakahaaʻi mai pe ko hai koe. Ko e lea maʻa mo fakapotopotó, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ha ʻatamai ʻoku maama mo tupulaki. ʻOku tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻokú ne langaki hake, poupouʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí kae lava ke tau fakahoko ai e fekau ko ia ke tau feʻofaʻakí. ʻOku tau poupouʻi ʻa e niʻihi kehé foki ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻoku maʻá.

KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI KE TAU TEITI AI KI MUʻA HOTAU TAʻU 16?

ʻOku fakaʻofoʻofa e fakakaungāmeʻá ia, ka ʻe tupu mei he teiti kei īkí ʻa e taʻeangamaʻá, tokosiʻi ange ai e kau talavou mo e finemui kehe te mou feʻiloakí, pea ʻikai ai te ke aʻusia e ngaahi meʻa ko ia ʻe tokoni atu ʻo iku ki haʻo maʻu e tokotaha te mo malí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke teiti e toʻu tupú hono kotoa pe te nau fie teiti. Ka ʻe lava pea ʻoku totonu ke tau fakatupu ha ngaahi vā fakakaumeʻa lelei ʻi he toʻu kotoa pē.

ʻI he kamata ko ia ke tau teití, tau ō fakatokolahi pe kaungā ʻalu mo ha taha pea palani e ngaahi ʻekitivitī ʻoku leleí, ʻikai fakamole paʻangá, mo tokoni ke tau toe maheni lelei ange aí. Ka ʻoku teiti ha talavou mo ha finemui, ʻoku totonu ke na fetokoniʻaki ʻi hono pukepuke hona tuʻunga lāngilangí mo ʻena angamaʻá.

KO HA KALISITIANE KOĀ E KAU MĀMONGÁ?

ʻOku tau tui ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá pea ko e Tupuʻangá Ia. Naʻe haohaoa e moʻui ʻa Kalaisí pea naʻá Ne faiako ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga fekauʻaki mo e founga te tau nofo fakataha ai ʻi he feʻofoʻofaní. ʻOku tau tui ʻe lava ke fakahaofi ʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí, ʻo kapau te tau muimui kiate Ia.

ʻI heʻetau toʻo e sākalamēnití ʻi he lotú he uike takitaha, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau palōmesi ke manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku tau ʻofa ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku tau hū kia Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.