2008
Te Ti‘aturi nei Matou
Mati 2007


Te Ti‘aturi nei Matou

Teie te tahi mau pahonoraa poto i te tahi mau uiraa e ani-pinepine-hia i te mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

Eaha te ti‘aturiraa a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei no ni‘a ia Iesu Mesia ? Ua ti‘a faahou mau anei Oia mai te pohe mai ? E ho‘i faahou mai anei Oia i te fenua nei na roto i te hanahana ? E titauhia anei To’na ra aroha no te faaora i te hoê taata ?

Teie te tahi mau uiraa ta te mau taata e ui pinepine nei ia farerei ratou i te Ekalesia aore râ i to’na mau melo i te taime matamua. No te pahono atu i te mau uiraa e tia ïa i te mau melo ia faaineine-maite-hia ia faaroo i te arata‘iraa a te Varua Maitai. E nehenehe râ te mau pahonoraa poto i muri nei e horo‘a i te mau ravea no te feruriraa a tamata ai tatou i te faaineine i te mau pahonoraa.

Te ti‘aturi ra anei outou ia Iesu Mesia tei ora e tei haapii i te Fenua Mo‘a, mai tei papa‘ihia i roto i te Bibilia ?

E. Te ti‘aturi nei matou e ua fanauhia o Iesu e Maria, ua poro oia i te Fenua Mo‘a i roto i te hoê taviniraa fatata e toru matahiti i te maoro, ua pohe oia i ni‘a i te satauro, e ua ti‘a faahou mai te pohe mai, mai ta te mau peropheta i tohu e rave rahi tenetere hou To’na taeraa mai (a hi‘o, Genese 49:10; Salamo 2:6-7; 22:16-18; 118:22; Isaia 7:14; Mika 5:2). Te ti‘aturi nei matou e ua mauiui e ua pohe Oia no te mau hara a te taata atoa, ma te horo‘a mai i te tatarahapa e te faaoreraa hara (a hi‘o Isaia 53:4-6). Te ti‘aturi nei matou e ua upootia Oia i ni‘a i te pohe e na roto i To’na ra mana e ti‘a faahou ai te mau tane e te mau vahine atoa e to ratou tino (a hi‘o Roma 6:5; 8:11). Te ti‘aturi nei matou e na roto i te mau ture no Ta’na evanelia, e noaa te ora i te mau tamarii tamaroa e i te mau tamarii tamahine a te Atua o te haere mai i te fenua nei e e ho‘i faahou e ora i pihai iho i to tatou Metua e Ta’na ra Tamaiti i roto i to Raua basileia i te ao (a hi‘o 1 Petero 3:18; Te Mau Hiro‘a Faaroo 1:3).

Te ti‘aturi ra anei outou e ua ti‘a faahou mau ihoa te Fatu mai te pohe mai ?

E. Mai ta Ta’na mau Aposetolo i faaite i roto i te Bibilia, ua itehia o Iesu Mesia i roto i To’na ra tino tei ti‘a faahou e te mau ite e hanere o ratou (a hi‘o Luka 24:39; Ioane 20:20; 1 Korinetia 15:3-8). Ei taata tei ti‘a faahou mai, ua atuatu Oia e mau tauasini o Ta’na mau « mamoe ê atu » (Ioane 10:16) i te fenua Amerika, ma te faaiteraa’tu ia ratou te mau puta i roto i To’na na rima, na avae e to’na aoao, e te haapiiraa’tu ia ratou e rave rahi mau mahana (a hi‘o 3 Nephi 11-28).

Ua fâ Oia e To’na ra Metua, i te matahiti 1820 ia Iosepha Semita, Tamaiti. Ua faaue te Fatu i teie nei peropheta apî ia faatia faahou i Ta’na ra Ekalesia e evanelia no te mea ua tauihihia te reira e te mau haapiiraa paari a te taata nei i muri a‘e i te poheraa o te mau Aposetolo tahito. Ua horo‘a mai o Iosepha Semita e te hoê o to’na mau hoa tauturu, i teie nei iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia i te matahiti 1832 : « Oia hoi te ora nei oia ! No te mea ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau hoi no te Atua; e ua faaroo maua i te reo i te faaiteraa mai e o oia ana‘e te Fanau Tahi ra no te Metua » (PH&PF 76:22-23).

Te ti‘aturi ra anei outou e e ho‘i faahou mai Oia i te fenau nei na roto i te hanahana ?

E. Mai ta te mau papa‘iraa mo‘a i faaite papû: « O Iesu nei â, tei ravehia a‘enei i ni‘a i te ra‘i, e ho‘i mai ïa mai te reira atoa ra, mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa’tu i ni‘a i te ra‘i ra » (Te Ohipa 1:11). « Ua ite hoi au e, te ora ra te faaora ia‘u, e ia tae i te hopea ra e tia mai ai oia i ni‘a i te fenua nei » (Ioba 19:25). « Ia haere mai oia i roto i te mau ata o te ra‘i ra no te faatere mai i ni‘a iho i te ao nei i ni‘a hoi i to’na ra mau taata » (PH&PF 76:63).

Te ti‘aturi atoa nei matou e no To’na ra Ti‘a-faahou-raa, e farii faahou atoa ïa tatou i to tatou mau tino : « E ia pohe tau iri nei i teie nei ma‘i, e hi‘o â vau i te Atua i roto i tau tino nei » (Ioba 19:26). « Mai te taata i hope i te pohe ia Adama, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia » (1 Korinetia 15:22). « E no roto i te poheraa o te Mesia e matara‘i te tapea o taua pohe tino ra, ia faatia-ana‘e-hia mai te taata i teie pohe tino nei. E tu‘ati-faahou-hia te tino e te varua hoi i to’na huru mau » (Alama 11:42-43).

Te ti‘aturi ra anei outou e e mea titauhia To’na aroha no to tatou faaoraraa ?

Oia mau roa. Ma te maitai ore o Iesu Mesia, aore roa e taata e nehenehe e faaorahia aore râ e farii i te mau haamaitairaa mure ore (a hi‘o Roma 3:23-24). Na roto i To’na maitai, e ti‘a faahou ïa te taatoaraa e e noaa i te taata atoa o te faaroo e te pee Ia’na i te ora mure ore (a hi‘o Ioane 3:15). Oia â, na roto i To’na maitai, e e tamau noa to tatou mau auraa mo‘a e to tatou mau hoa faaipoipo e to tatou mau utuafare e a muri no‘atu (a hi‘o Mataio 16:19; 1 Korinetia 11:11; PH&PF 132:19). Teie nei mau haamaitairaa mure ore ei mau horo‘araa ïa Na’na no tatou; aore roa e mea e nehenehe ta tatou e rave tatou ana‘e e noaa’i ia tatou te reira mau haamaitairaa.

Tera râ, te haamaramarama te mau papa‘iraa mo‘a e e farii tatou i te taatoaraa o te mau haamaitairaa no To’na aroha na roto i to tatou faaroo e haapa‘oraa i Ta’na ra mau haapiiraa. Ua haapii te Aposetolo Paulo e eita e nehenehe ia tatou ia faaora ia tatou iho; ua hinaaro tatou i te maitai o te Fatu : « I ora hoi tatou i te aroha mau i te faaroo; e ere hoi ïa i to outou iho : e mea horo‘ahia mai ïa e te Atua : e ere i to te ohipa, aita’tura o te taata nei e te‘ote‘oraa. O tatou hoi ta’na ohipa i hamanihia i te Mesia ra ia Iesu ei rave i te parau maitai, o tei faaau-atea-hia tatou e te Atua, e o ta tatou ïa e haapa‘o » (Ephesia 2:8-10).

Ua tatara o Iakobo : « Oia atoa te faaroo, aore e ohipa ra, e mea pohe ïa, i te mea te vai hoê noa ra… Ua ite atura outou e, i tiahia te taata i te ohipa, eiaha i te faaroo ana‘e » (Iakobo 2:17, 24). No reira e nehenehe i te Faaora i te parau atu i te taurearea ona tei haapa‘o e tei hinaaro i te ora mure ore e te vai ra â te mea e tia ia rave (a hi‘o Mataio 19:16-22; Luka 18:18-23). Te ti‘aturi nei te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e te tae nei te aroha o te Mesia i to’na îraa i te feia atoa o te ti‘aturi i te Mesia e o te rave i te ohipa Ta’na i haapii. « Ua ite hoi tatou e, noroto i te aroha e ora‘i tatou, hope noa’tu to tatou itoito atoa » (2 Nephi 25:23; amuihia’tu te haapapûraa).

Noa’tu e eita e nehenehe i tatou mau ohipa maitai ia tamâ ia tatou i te hara, te faaite mai ra te reira mau ohipa i te papûraa o to tatou faaroo ia Iesu Mesia e to tatou haapa‘o-maitai-raa i te e‘a i haerehia e Ana.

Te ti‘aturi ra anei outou e e mea faufaa rahi roa o Iosepha Semita mai ia Iesu Mesia i te tautururaa i te faaora i te taata ?

Aita. Ua riro o Iosepha Semita e hoê peropheta faufaa rahi no te aamu o te taata nei. Na te ohipa ta’na i rave i raro a‘e i te arata‘iraa a te Atua i afa‘i mai i ni‘a i te fenua nei te mau haamaitairaa e te ite tei horo‘ahia i te mau peropheta a te Atua e i to ratou feia apee i te tau o te Faufaa Tahito e te Faufaa Apî ua mo‘ehia râ te reira. Ua riro o Iosepha Semita, mai taua mau peropheta tahito ra, e tavini no te Fatu ra ia Iesu Mesia tei haapii e e nehenehe te ora e te taatoaraa o te mau haamaitairaa no te ora mure ore e tae mai na roto ana‘e râ i to tatou Faaora : « Te mau parau tumu no to tatou haapa‘oraa o te iteraa papû ïa a te mau Aposetolo e te mau Peropheta, no ni‘a ia Iesu Mesia, e ua pohe Oia, ua tanuhia, e ua ti‘a faahou mai i te toru o te mahana, e ua haere atu i te ra‘i ra; e te taatoaraa o te tahi ê atu mau mea no ni‘a i to matou nei haapa‘oraa e mau tuhaa ïa no te reira ».1 I te tahi atu taime ua haapii te Peropheta, « Ia feruri ana‘e tatou i te mo‘araa e te mau maitai o to tatou Fatu rahi, tei iriti i te hoê e‘a e nehenehe ai ia tatou ia here atu ia’na ra, e tae noa’tu i te faatusiaraa ia’na iho, e putapû to matou mau aau no to’na aroha rah ».2

TE MAU NOTA

  1. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 49.

  2. Teachings : Joseph Smith, 54-55.