2008
A Haere mai i te Mesia ra
Mati 2007


A Haere mai i te Mesia ra

Hōho’a
President Henry B. Eyring

Te mau parau « a haere mai i te Mesia ra » o te hoê ïa titauraa. O te titauraa ïa hau atu i te faufaa rahi e nehenehe ia outou ia horo‘a i te tahi atu taata. O te titauraa ïa hau atu i te faufaa rahi e nehenehe i te hoê taata ia farii. Mai te haamataraa mai o te Faaho‘iraahia mai o te evanelia i roto i teie nei tau tuuraa, ua riro te reira e hopoia tei horo‘ahia e Iesu Mesia i To’na ra mau tia. Ta ratou hopoia o te « faaara ïa, ia a‘o, ia faaa‘o, e ia haapii, e ia titau atu i te mau taata atoa i haere mai i te Mesia ra ».1

Ua riro te melo tata‘itahi o te Ekalesia, i te taime a farii ai oia i te fafauraa no te bapetizoraa, ei pĭpĭ o tei fafau i te tia ei ite no Iesu Mesia i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa i reira oia.2 Te tumu no to tatou ite o te titauraa ïa i te taata ia haere mai Ia’na ra.

E tia ia tatou paatoa ia anaanatae puai roa i te haapiiraa nahea i te horo‘a-maite-raa i taua titauraa ra. Ua ite tatou na roto i te mau mea tei ravehia e e ore te tahi e pahono mai. E mea iti roa tei pahono mai a horo‘a’i te Faaora iho i teie nei titauraa i roto i Ta’na taviniraa i te tino nei. Ua rahi râ To’na oaoa i te feia tei ite i To’na ra reo. E rahi atoa to tatou oaoa i te taime a haere mai ai te mau taata ta tatou i titau Ia’na ra.

A ite e o Oia te E‘a

E mea hoonahia ia feruri hohonu i taua mau taime ra i roto i to tatou iho mau oraraa a pahono mai ai te taata. O vau iho nei, ua ite au i te hoê hoho‘a a farii ai te mau taata i taua titauraa ra. I te mau taime atoa ua faaite mai te Varua Maitai ia ratou e toru a‘e parau mau. Aita teie nei mau mea i tupu noa i te mau taime atoa mai te au i te faanahoraa ta‘u i tabula atu, ua tae paatoa mai râ te reira i te aau o te mau taata tei haere-mau-mai i te Mesia ra.

A tahi, e haere mai ratou no te ite e te ravea ana‘e e nehenehe ai ia ratou ia farii i te oaoa ta ratou e hinaaro rahi nei i roto i teie nei oraraa e i te ao nei e mea na roto ïa ia Iesu Mesia. Ua noaa ia ratou i te ti‘aturi i teie nei mau parau no roto mai i te Buka a Moromona : « Oia mau, ta‘u e parau atu ia outou na, e parau mau te reira, e te ora ra hoi te Fatu ra o te Atua, aore roa’tu â ïa i‘oa i raro a‘e i te ra‘i e ora‘i te taata nei, maori râ o Iesu Mesia ta‘u i parau nei ».3

E ere taua haapapûraa i te mea ohie ia ite i roto i te hoê ao e rave rahi hoi te mau reo e parau nei e aore e Atua, e aore e hara, e e itehia te oaoa i roto i te faaoaoaraa. E nehenehe râ to tatou mau reo i te puai rahi atu â mai te mea e nehenehe e noaa ia tatou te horo‘araa no te faaite i te iteraa papû e o Iesu te Mesia e te Faaora o te ao nei. E tae mai taua iteraa râ ma te puai na roto i to outou iho iteraa i te Taraehara a Iesu Mesia i te ohiparaa i roto i to outou nei oraraa. Mai te mea e feruri outou i te rahiraa taime nahea Ta’na Taraehara i te tauiraa ia outou e mai te mea e haamauruuru pinepine outou, e ite ïa outou e noaa i to outou iteraa No’na te mana no te haaputapû i te aau o vetahi ê. Ia ite ana‘e te mau taata ta outou i titau na roto i to outou iho iteraa i taua iteraa ra, e farii ïa ratou Ia’na ei Fatu e e Faaora no ratou. E ia tae mai ana‘e taua fariiraa ra, na te reira ïa e tamahanahana i to ratou aau e to outou atoa.

A Fafau e a Haapa‘o

Te piti, te mau taata ta‘u i matau o tei haere mau Ia’na ra e rave ïa ratou i te mau fafauraa ia haapa‘o e ia pee atu Ia’na. E haamata paha te reira na roto i te haapa‘oraa i te mau fafauraa ohie, mai te tai‘oraa i te Buka a Moromona aore râ te haereraa i te pureraa oro‘a. Ia vai mai te reira e tia’i no to ratou faaroo e o Iesu te Mesia e te Faaora. Ia haapa‘o ana‘e ratou i te fafauraa na roto i taua faaroo ra, e ite ia ratou i te tahi mea. Eita paha e noaa ia ratou i te faataa i te mana‘o na roto i te mau parau, e huru maitai a‘e râ ratou. E afa‘i mai te haapa‘oraa, noa’tu i roto i te mau mea haihai, i taua haamaitairaa ra no ô mai i te Atua ra. E i muri a‘e i te tahi taime e haamata ïa ratou i te ite i te hoê aau tatarahapa e te hoê hinaaro ia rave i te fafauraa no te bapetizoraa, ia rave i te i‘oa o te Faaora i ni‘a iho ia ratou, e ia tamâhia i te hara.

E rave te taata i taua ma‘itiraa faufaa rahi ra no te mau tumu e rave rahi. I te omuaraa aita te hoê taata ta matou i haapii i ite i te hinaaro ia bapetizohia oia. No te mea, ua tamata oia i te haapa‘o maitai i te taatoaraa o to’na ra oraraa. Aita oia i rave i te hara rahi. Ua bapetizohia oia i to’na tamariiriiraa i roto i te tahi ê atu ekalesia. Ua tae mai râ e piti na mea i roto i to’na feruriraa. Te hoê, ua bapetizohia te Faaora no to’na haapa‘oraa, aita roa’tu oia i hara. Te tahi ua hinaaro ïa oia i te rave i te fafauraa i te Faaora na roto i te mana o te autahu‘araa mau, mai te Faaora i haere atu ia Ioane ra ia bapetizohia Oia.

Ua ma‘iti te tahi atu taurearea ta matou i haapii ia bapetizohia oia na roto i te aau tatarahapa no te oto ta‘u i ite no ta’na mau hara. Ua haere mai oia i rapae au i te pape no te bapetizoraa e ua tauahi mai ia‘u, ma te roimata e tahe ra na ni‘a i to’na na papari‘a, e ua parau maira i roto i to‘u nei tari‘a, « Ua mâ vau. Ua mâ vau ».

Ua tupu mai ta ratou mau ma‘itiraa no te rave i te fafauraa no te bapetizoraa na roto mai i te faaroo hoê. Ua ite ratou e mai te mea e haapa‘o ratou i te hoê fafauraa ia haapa‘o i te mau faaueraa a te Faaora, e haapa‘o ïa Oia i Ta’na fafauraa ia ratou no te arata‘i ia ratou i te ora mure ore. Ua ineine ratou i te haere atu Ia’na ra ia tauihia ratou e ia arata‘ihia ratou e Ana, e i te hopea, ia riro mai Ia’na ra te huru.

A Tutava ia Riro mai Ia’na ra te Huru

E arata‘i te reira i te toru o te mea ta‘u i ite i roto i te oraraa o te mau taata tei haere mau Ia’na ra. Ua tutava ratou ia riro mai Ia’na ra te huru. Ua haamata ratou i te faariro ia vetahi ê mai ta ratou i ite e na reira Oia. Ua ite outou e o vau nei i te reira i roto i te mau taata haapa‘o i muri noa iho i to ratou bapetizoraa e te fariiraa i te Varua Maitai. I te hoê taime, ua haere atu vau e to‘u hoa misionare e farerei i te hoê utuafare ta maua i haapii e i bapetizo tau na hebedoma na mua’tu. Ua afa‘i na metua ia maua i te tahua i raro no te faaite ia maua i te hoê piha. E piha no te hoê o ta raua na tamahine e piti. I teie nei râ ua haere atu oia i roto i te piha o to’na tuahine. Ua î roa te piha ta’na i vaiho i te mau mea atoa ta te utuafare e hinaaro i roto i te tau rû.

Aita maua i haapii noa‘e ia ratou i te tahi mea no ni‘a i te faaineineraa no te tau rû. I to maua aniraa no te aha ratou i rave vitiviti ai i te tahi mea fifi roa, ua pahono mai ratou e ua tai‘o ratou i roto i te hoê ve‘a a te Ekalesia e ua hinaaro te Fatu e ia faaineine te mau utuafare no te haapa‘o ia ratou iho e ia vetahi ê. Ua parau mai ratou, « E ere anei tera ta te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e rave ? »

Ua faarahi atu taua faaroo ohie ra i te mau mea atoa ta ratou i mana‘o e o ta te Fatu ïa e hinaaro ia ratou ia rave. Ua vai noa to ratou hinaaro i te pee atu Ia’na. E ua taui te reira ia ratou. Ua riro noa na ratou e mau taata maitai o te tamata i te tauturu ia vetahi ê. Ua tupu râ taua aravihi ra i te rahi no te faaite i te aroha. E o tera te hoho‘a o te mau taata atoa ta‘u i matau o tei tamau noa i te haere Ia’na ra i roto i to ratou oraraa.

Te paraparau nei tatou i te tahi mau taime i te parau no te tapearaa mai i te mau melo mai te mea ra e e te tapea nei tatou ia ratou ia ore e haere ê atu. E nehenehe e e tia ia tatou ia riro ei hoa no te mau taata tei ma‘iti i te haere atu Ia’na ra. E nehenehe ratou e paruparu ia tae mai ana‘e te mau tamataraa, mai ta te mau tamataraa e rave nei i te mau taime atoa. E tia râ ia tatou ia haamana‘o e to ratou mau hoa maitai roa‘e e te papû roa‘e o te Faaora ïa e To’na ra Metua, o to ratou atoa hoi Metua. E tono mai ïa te Metua i te Ao ra e te Faaora i te Varua Maitai no te tamahanahana ia ratou e no te haapapû i to ratou faaroo mai te mea e haapa‘o ratou ma te haehaa. No reira, ei hi‘oraa, ia haere ana‘e outou e hahaere i te mau tuahine aore râ e hahaere i te mau utuafare e te hoê melo apî, mai te mea e horo‘a outou ia’na te taime maitai no te pure aore râ no te haapii aore râ no te talena i te farereiraa, te horo‘a ra ïa outou ia’na te puai tei hau atu i ta outou mau faaiteraa no te here. Na te reira e faahaere mai i raro te mau mana no te ra‘i. E na te reira e faateitei ia ratou na roto i te mau tamataraa e e paruru ia ratou i te teoteo ia haamata ana‘e te mau haamaitairaa ia tae mai ia ratou ra, e e tae mai ihoa te mau haamaitairaa.

Te Hoê Tauiraa o te Aau

E tupu ïa te tahi atu ohipa faahiahia. Ia tutava ana‘e outou i te titauraa i te mau taata ia haere mai i te Mesia ra, e tauihia to outou ra aau. E rave ïa outou i Ta’na ohipa no’na. E ite ïa outou e e tapea oia i Ta’na fafauraa ia hoê e outou i roto i ta outou taviniraa. E te vai ra te taime e riro ïa outou mai Ia’na ra te huru e « ia maitai roa outou ia’na ».4 Na roto i te tautururaa ia vetahi ê ia haere mai Ia’na ra, e ite ïa outou e ua haere atoa outou Ia’na ra. Mai te mea e hinaaro outou ia parahi i pihai iho Ia’na, ia ite i To’na ra hau, e nehenehe ia ta outou e rave maitai i te reira i roto i te taviniraa Ia’na.

O Oia tei parau e:

« E haere mai outou ia‘u nei, e te feia atoa i haa rahi, e tei teiaha i te hopoia, e na‘u outou e faaora.

« A rave mai i tau zugo i ni‘a ia outou, e ia haapiihia outou e au, te mărû nei hoi au e te haehaa o te aau : e e noaa hoi te ora i to outou varua.

« Te mărû nei hoi ta‘u zugo e te mâmâ nei ta‘u hopoia ».5

Te faaite papû nei au e e tapea Oia i taua fafauraa ra i te mau taata ta tatou e titau No’na. E e tapea Oia i taua fafauraa ra i te mau taata o te tavini Ia’na na roto i te horo‘araa i te titauraa.

TE MAU NOTA

  1. PH&PF 20:59.

  2. A hi‘o Mosia 18:8-10.

  3. 2 Nephi 25:20.

  4. Moroni 10:32.

  5. Mataio 11:28-30.