2008
Te riroraa ei Ite no te Mesia
Mati 2007


Te riroraa ei Ite no te Mesia

Hōho’a
Elder D. Todd Christofferson

Na roto i to ratou toro‘a i roto i te autahu‘araa, ua faataahia te mau Aposetolo ei mau ite taa ê no te Mesia i roto i te ao paatoa nei (a hi‘o PH&PF 107:23). E mea faufaa rahi to ratou iteraa papû i roto i te ohipa faaoraraa a te Fatu. Eita râ e tia i te mau Aposetolo ia tia o ratou ana‘e. Ua rave paatoa tatou, o tei bapetizohia e tei haamauhia, i te i‘oa o Iesu Mesia i ni‘a iho ia tatou ma te fafauraa ia « tia ei ite o te Atua i te mau mahana atoa, e i te mau mea atoa e i roto i te mau vahi atoa » (Mosia 18:9). Tei roto ia tatou tata‘itahi te mana ia riro ei ite No’na. Oia mau, te ti‘aturi nei te Fatu i ni‘a i « te feia paruparu e te ite ore hoi » no te poro i Ta’na ra evanelia (a hi‘o PH&PF 1:19, 23), e o To’na ïa hinaaro « ia parau râ te mau taata’toa na roto i te i‘oa o te Atua te Fatu, oia ïa te Faaora o te ao nei » (PH&PF 1:20).

E hi‘o na tatou i te tahi o te mau ravea e nehenehe ai i te hoê melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia riro ei ite no te Mesia.

E mau ite tatou no te Mesia ia farii ana‘e tatou i te hoê iteraa papû tata‘itahi e te ora nei Oia.

Te auraa tumu o te riroraa ei ite no Iesu Mesia o te mauraa ïa i te hoê iteraa papû tata‘itahi e o Oia te Tamaiti hanahana a te Atua, te Faaora e te Taraehara o te ao nei. Ua ite te mau Aposetolo tahito e o Iesu te Mesia tei parauhia e ua parau mai ratou na roto i te mau ohipa ta ratou iho i ite no ni‘a i To’na Ti‘a-faahou-raa mau. Area râ, aita i titauhia i te hoê ite no te Mesia ia ite mata roa’tu Ia’na aore râ ia tomo atu i mua i To’na ra aro. A faaite ai o Petero i to’na iteraa no Iesu, « O te Mesia oe, te Tamaiti a te Atua ora ra », ua pahono atu te Fatu e ua tae mai teie nei iteraa e ere no te mea ua parahi tino o Petero i pihai iho ia Iesu aore râ ua ite oia i te tahi mau mea no te mea râ e ua heheu mai To’na Metua i te Ao ra i te reira ite ia’na (a hi‘o Mataio 16:15-17). Ua haamaramarama Iesu i te reira ia Toma e e nehenehe i te hoê taata ia farii i te hoê â faaroo aore râ ti‘aturiraa ta Toma i farii ma te ore e tapea e e ite Ia’na : « Ua parau maira Iesu ia’na, No te mea te hi‘o mai nei oe ia‘u, e Toma, i faaroo ai oe : e ao to te feia aore i ite ia‘u a faaroo mai ai » (Ioane 20:29).

I te rahiraa o te taime e haamata to tatou iteraa no te Mesia ma te iteraa o vetahi ê – te mau taata ta tatou i matau aore râ i faaroo e i ti‘aturi. Te vai nei ia tatou nei te iteraa o te mau Aposetolo o tei papa‘ihia no « taua Iesu nei â ta te Atua i faatia a‘enei i ni‘a, o matou atoa nei hoi te ite » (Te Ohipa 2:32). Te vai nei ia tatou nei te Faufaa Tahito e te Faufaa Apî no To’na faatoro‘a-atea-raa-hia, ta’na ohipa e Taraehara. Te vai nei ia tatou nei te tahi faahou faufaa, te Buka a Moromona, e te tumu hoê roa o te reira o te « faaite papu atu hoi ïa i te ati Iuda e te Etene atoa hoi e, o Iesu, o te Mesia ïa, te Atua Mure Ore, o tei faaite ia’na iho i te mau fenua atoa ra ».1 Tei ia tatou ra te iteraa a te Peropheta Iosepha Semita e ua ite e ua faaroo oia i te Metua i te faaiteraa’tu ia Iesu i te na ô raa e, « O Ta‘u Tamaiti Here Teie » (Iosepha Semita – Te Aamu 1:17), te faaiteraa i muri iho a te Peropheta e « i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horo‘ahia no’na ra, o teie hoi te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra; Oia hoi te ora nei oia ! No te mea ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau hoi no te Atua; e ua faaroo maua i te reo i te faaiteraa mai e o oia ana‘e te Fanau Tahi ra no te Metua » (PH&PF 76:22-23). Tei ia tatou nei te mau ite taa ê no to tatou iho tau o te ora nei i rotopu ia tatou e ta tatou iho i farii na roto i to tatou iho mata e taria i te iteraa papû. E rave rahi tei haamaitaihia i te faarooraa i te iteraa papû o te mau metua, te mau metua tupuna e te mau hoa haapa‘o maitai.

E farii te mau taata o te tomo atu i roto i te fafauraa no te bapetizoraa i te hoê horo‘araa taa ê no te faaroo ia Iesu Mesia, e na roto i te horo‘araa a te Varua Maitai e tae mai ïa te haapapûraa e te mau iteraa ta tatou i farii no ni‘a i te Mesia e mea mau ïa. Ua haapapû mai o Nephi e e tupu ihoa te reira : « Tei ni‘a ïa outou i teie nei e‘a titiaifaro e te pirihao e tae roa atu ai i te ora mure ore ra; oia ïa, ua na te uputa outou i te ô mai; ua rave maite outou mai tei au i te mau faaue a te Metua e te Tamaiti atoa; ua noaa mai hoi ia outou te Varua Maitai, o te faaite i te Metua raua o te Tamaiti, e tae atu i te faatiaraa i ta tei parauhia e ana ra, o te na ô maira, Ia na te e‘a mau outou i te tomo, e noaa mai to outou » (2 Nephi 31:18; amuihia’tu te haapapûraa).

E horo‘araa a te varua ia ti‘aturi i te mau parau a vetahi ê e te hoê â horo‘araa « tei horo‘ahia e te varua Maitai ia ite e o Iesu Mesia ra o te Tamaiti ïa na te Atua, e ua faasataurohia hoi oia no te mau hara o to te ao nei » (PH&PF 46:13).

E mea pinepine teie nei iteraa e tae mai na roto i te mau mana‘o – te hoê ahu, te hau, te mana‘o haapapûraa, te maramarama. Ua horo‘a te Fatu ia Olive Kaudere i te hoê iteraa no te Buka a Moromona na roto i te mau mana‘o varua tei haapapû « e parau mau te mau parau e a ore râ te ohipa ta oe i papa‘i iho nei » (PH&PF6:17). I reira ua parau â te Fatu, « Mai te mea ua hinaaro oe i te tahi atu â ite, a faaho‘i i to oe mana‘o i te po ta oe i tiaoro mai ia‘u i roto i to oe aau, ia noaa ia oe te ite i te huru mau o teie nei mau mea. Aore anei au i parau faahau i to oe aau no ni‘a i teie nei ohipa ? Eaha atu â te ite hau a‘e i tei no o mai i te Atua ra ? » (PH&PF 6:22-23). E ere te varua o te parau faahau i te mana‘o o te hoê taata te huru ana‘e e tae mai ai te hoê faaiteraa, e no te mea râ no ô mai i te Atua ra, aita ïa e ite hau a‘e. E nehenehe ta tatou « ia parau atu e ua faaroo [tatou] i [To’na] nei reo, e ua ite hoi i [Ta’na] mau parau » (PH&PF 18:36), na roto i te oaoaraa i te mau parau a te Mesia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, e nehenehe ta tatou e faaite na roto i te mau mana‘o haapapû a te varua no ô mai i te Atua e e ua ite tatou i Ta’na ra Tamaiti e te ora nei Oia.

E mau ite tatou no te Mesia ia ora ana‘e tatou i te oraraa o te faaite mai i Ta’na ra mau haapiiraa.

I roto i Ta’na taviniraa i te Ao Tooa-o-te-râ, ua horo‘a te Faaora i teie nei faaueraa : « E faateitei i to outou maramarama, ia anaana’tu i to te ao nei. Inaha, o vau ïa te maramarama ta outou e faateitei i ni‘a – maori râ o ta‘u i rave i mua ia outou ra » (3 Nephi 18:24). E tia i te taata ia ite i roto ia tatou i te tahi tuhaa o Iesu Mesia. Te huru o ta tatou mau ohipa, ta tatou mau parau, to tatou hi‘oraa, e tae noa’tu i te huru o to tatou feruriraa e faaite ïa i To’na huru e Ta’na mau peu. Ua faaite o Alama i te reira i to’na iteraa i te hoê tauiraa rahi i roto i to tatou mau aau e te fariiraa i To’na hoho‘a i roto i to tatou mau mata (a hi‘o Alama 5:14). Oia atoa ua faaue te Fatu e ia riro mai Ia’na atoa te huru (a hi‘o 3 Nephi 27:27). Noa’tu e aita tatou i reira i pihai iho Ia’na i roto i Ta’na taviniraa, a imi ai tatou i te mau papa‘iraa mo‘a, e ite ïa tatou ia Iesu e te mea Ta’na i parau e i rave. E a pee ai tatou i taua hoho‘a ra, te faaite râ ïa tatou i to tatou iteraa no ni‘a Ia’na.

Te haamana‘o nei au i te hi‘oraa o te hoê tahu‘a Katolika ta‘u i matau a rave amui ai matou i te mau ohipa totauru i Nashville, Tennessee. Ua faatupu te Metua Charles Strobet i te hoê opuaraa no te faahaere mai te mau taata e aore e vahi nohoraa to ratou, mai te purumu mai, no te tahi noa mau taime, i roto i te hoê faanahoraa haapiipiiraa o te horo‘a i te mau ite e te mau ohipa tano no ratou. Ua rave oia e rave rahi mau hora tai‘o-ore-hia no te tauturu i teie nei mau taata ia taui roa no te maitai e ia riro ei mau taata e atuatu ia ratou iho. Ua maere roa vau i to‘u faarooraa e ua taparahi-pohe-hia to’na ra metua vahine e te hoê taata aore e vahi nohoraa, te tahi noa mau matahiti na mua’tu. Ua faatae te Metua Strobel i te here mai to te Mesia ra i te mau taata e i rotopu ia ratou te hoê ïa tei rave ê atu i te oraraa faufaa rahi o to’na ra metua vahine.

Te poro‘i tumu a te mau aposetolo e te mau peropheta i te mau tau atoa o te hinaaroraa ïa ia tatarahapa no te farii i te matararaa hara na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. Te faaite papû nei to tatou iho tatarahaparaa No’na e te mana o To’na aroha i te faaore i te hara e i te tamâraa ia tatou. Aita i titauhia ia tatou ia noaa te maitai-roa-raa o to tatou iteraa papû ia mana te reira a tutava noa’i tatou i te faatitiaifaro i to tatou mau oraraa i te mau ture a te Faaora. Ua a‘o mai te Peresideni Ezra Taft Benson (1899-1994) ma te paari, i te faaoroma‘i e te itoito atoa na roto i teie nei raveraa:

« Te riroraa mai te Mesia te huru o te hoê ïa tapaparaa no te taatoaraa o te oraraa e e titau te reira i te tupuraa e te tauiraa taere, fatata roa i te ite-ore-hia e te mata taata…

«… No te mau Paulo atoa, no te mau Enosa atoa e no te mau Arii Lamoni atoa, te vai nei e rave rahi mau hanere e tauasini taata o te ite nei e e mea hohonu atu â e te ite-ore-hia e te mata te ravea no te tatarahaparaa. I te mau mahana atoa e haafatata’tu ratou i te Fatu, ma te ite ore e te patu nei ratou i te hoê oraraa mai to te Atua ra te huru. Te ora nei ratou i te oraraa hau e te maitai, te taviniraa e te fafauraa. Ua riro ratou mai te Ati Lamana, o ta te Fatu i parau na ‘i bapetizohia i te auahi e te Varua Maitai, aita râ ratou i ite i te reira’ (3 Nephi 9:20; amuihia’tu te mau reta opa).2

E mau ite tatou no te Mesia ia tauturu ana‘e tatou ia vetahi ê ia haere mai Ia’na ra.

Ua parau mai o Nephi na roto i te hoê faaiteraa oaoa, « Te paraparau nei tatou i te Mesia, e te oaoa nei tatou i te Mesia, e te a‘o nei tatou i te parau a te Mesia, e te tohu nei hoi tatou i te Mesia, e te papa‘i nei hoi tatou i ta tatou mau tohu, ia ite ta tatou mau tamarii i te tumu e hi‘ohia’tu e ratou no te matararaa i ta ratou ra mau hara » (2 Nephi 25:26). E nehenehe atoa ia tatou ia itoito atoa i te tautururaa ia vetahi ê, ta tatou ihoa ra mau tamarii ia haere atu i te Mesia ra.

Te parau mai nei te parau a Nephi « te paraparau nei tatou i te Mesia », e eita tatou e taiâ i te paraparau i to tatou mau mana‘o no ni‘a i te Faaora i roto i te mau aparauraa e te mau farereiraa i te mau taime atoa. Pinepine teie mau farereiraa e riro ei farereiraa tata‘itahi i reira hoi e na roto i te mau ravea hoa e te taia ore e nehenehe ai ia tatou ia tau‘aparau e o vai ïa Oia e eaha Ta’na i rave e i haapii, ma te faaitoito-atoa ra ia vetahi ê ia here e ia pee atu Ia’na.

Te faaite mai nei te parau « Te oaoa nei tatou i te Mesia » e te ora nei tatou i te hoê huru oraraa oaoa o te faaiteite i to tatou faaroo i te Mesia. Ua ite tatou e « Ua nava‘i to’na ra aroha » no tatou ia faaorahia i te pohe e te hara e ia riro tatou ei taata maitai i Ia’na ra (a hi‘o Moroni 10:32-33). Noa’tu e faaruuru tatou i te oaoa ore e tae no‘atu i te mau ati, e ite râ tatou e ua haapapuhia to tatou oaoaraa mure ore na roto Ia’na. Ia ite-ana‘e-hia to tatou faaroo ia Iesu Mesia e te taata, te faaite ra ïa tatou i te mau taata o « te haa rahi e tei teiaha i te hopoia » nahea e noaa ai te faaoraraa i roto Ia’na (a hi‘o Mataio 11:28-30).

Te faahiti papû roa nei te parau « Te a‘o nei tatou i te parau a te Mesia » i te ohipa misionare rave tamau e a te mau melo e te mau mea atoa ta tatou e rave nei i roto i te mau pureraa, te mau piha haapiiraa Sabati e te tahi atu â mau faanahoraa e ua riro Oia ei tumu parau no te haapiiraa. Ta tatou raveraa ei mau orometua haapii e ei mau piahi e tuhaa ïa no to tatou faaiteraa i to tatou iteraa no ni‘a Ia’na, e ta tatou tuatatapaparaa no te turu i taua raveraa ra e mau faaiteraa ïa no to tatou ti‘aturiraa.

« Te tohu nei hoi tatou i te Mesia » o to tatou ïa faaiteraa i to tatou iteraa no ni‘a Ia’na na roto i te mana o te Varua (a hi‘o 1 Korinetia 12:3). « Te faaite i te parau a Iesu o te varua tohu ïa » (Apokalupo 19:10). Mai te mau taata tei tohu i mutaa ihora no ni‘a i To’na tae-matamua-raa mai, te haapapu atoa nei tatou na roto i te parau e te ohipa i te mau tohuraa no To’na Tae-piti-raa mai. Na roto i te raveraa i te mau bapetizoraa e te tahi atu mau oro‘a mo‘a no to tatou mau tupuna na roto i te mana autahu‘araa tei faaho‘ihia mai e Eliaha a tia’i noa’tu ai i te « mahana rahi măta‘u a te Fatu » (Malaki 4:5-6; a hi‘o atoa PH&PF 2; 128:17-18), te faaite papu atu nei tatou e e ho‘i faahou mai â te Mesia e e tia i to tatou mau aau ia faariuhia i to tatou mau metua no te faaineine i To’na taeraa mai (a hi‘o Malaki 4:6; PH&PF 2:2).

Te faaite nei « E te papa‘i nei hoi tatou ta tatou mau tohu » i te paari no te raveraa i te hoê buka tamau no to tatou iteraa no te Mesia. Ua taa maitai ia tatou e te mau iteraa ta tatou e faaite, ua papa‘ihia ïa i te ra‘i ia hi‘o te mau melahi; e e oaoa ratou no [tatou] » (PH&PF 62:3). E nehenehe ta tatou iho mau huaai e te tahi atu mau taata e hi‘o mai e e oaoa i to tatou iteraa papû no ni‘a i te Mesia tei papa‘ihia aore râ tei haruharuhia no to ratou iho maitai e hou te tahi o ratou e fanauhia’i.

A ite ai outou i te iteraa a te Varua Mo‘a no ni‘a Ia’na, tei haapapuhia e tei haapapu-tamau-hia i to outou varua na roto i te mau ohipa e faanahoraa huru rau e rave rahi, a tutava ai outou i te faateitei i te mori no To’na hi‘oraa i roto i to outou iho oraraa i te mau mahana atoa, e a faaite ai outou ia vetahi ê a tauturu ai outou ia ratou ia haapii mai e ia pee atu Ia’na, e ite ïa outou i reira no Iesu Mesia. Ia horo‘a mai te Atua ia outou te hinaaro o to outou aau ia riro i rotopu i te mau taata « te farii i te faaite no Iesu » (PH&PF 76:51) e tei tapea noa i taua iteraa ra na roto i te taatoaraa o to tatou nei oraraa (a hi‘o 138:12).

TE MAU NOTA

  1. Te Api Matamua o te Buka a Moromona.

  2. « A Mighty Change of Heart », Tambuli, Mati 1990, 7.