2008
«O Vau te e‘a»
Mati 2007


«O Vau te e‘a»

Ua haapii mai te Faaora i te mau haapiiraa faufaa rahi a parau ai Oia e, « O Vau… ».

I te tahi mau taime e tupu mai te tahi mau ohipa o te haamana‘o-tamau-hia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a na roto i te mau hoho‘a o te faura mai a tai‘o ai outou. Ei hi‘oraa, aita anei outou i ite te rahiraa taime to te Evanelia a Ioane faahitiraa a parau ai o Iesu i te mau parau « O vau »? Ia parau ana‘e Iesu i te reira, te rave ra ïa Oia i te hoê faaauraa no te haapii i te mau taata e o vai Oia e eaha Ta’na e rave no ratou. E hi‘o maite na tatou i te tahi o teie mau faaauraa, e e ite ïa outou i te mea e rave rahi no ni‘a i te Faaora.

Te pane ora

« O vau te pane ora; o te haere mai ia‘u nei, e ore roa ïa e poia, e te faaroo mai ia‘u nei, e ore roa ïa e poihâ… O vau te pane ora o tei pou mai mai e ra‘i : o te amu i teie nei pane, e tia ïa i te oraraa » (Ioane 6:35, 51).

Te faahaamana‘o nei te oro‘a no te Pata i te faaora-raa-hia te mau tamarii no Iseraela mai Aiphiti mai e te amuraa i te faraoa ma te hopue ore. A fatata mai ai teie nei faahanahanaraa, ua rave Iesu i te semeio no te faaamuraa e 5.000 taata. E rave rahi o tei ite mata i teie nei semeio tei pee atu Ia’na no te mea ua horo‘a Oia ia ratou te maa, no reira Oia i haapii ai ia ratou ia imi i te maa « e ti‘a i te vairaa e tae noa’tu i te ora mure ore ra » (Ioane 6:27). Ua haapii Oia ia ratou i muri iho te parau no te mana, ma te faahaamana‘o ia ratou e ua tae mai te reira na te ra‘i mai no te faaamu i te ati Iseraela i roto i te medebara. Ua parau Oia, « o Vau te pane ora », ma te parau atu ia ratou i te maa varua ta te Metua i te Ao ra i tono na roto atu Ia’na, mai te fafauraa no te ora mure ore Ta’na i afa‘i mai.

I te hoê oro‘a Pata i muri mai, ua faaohipa Iesu i te pane no te faaite e ua riro To’na tino ei tuhaa no te oro‘a. Ia rave ana‘e tatou i te pane i te mau hebedoma atoa i roto i te pureraa oro‘a, te faahaamana‘ohia ra tatou no ni‘a ia Iesu Mesia –Ta’na tusia, To’na Ti‘a-faahou-raa, e te fafauraa no te faaamuraa tamau i te varua na roto i te hoaraa o To’na ra Varua.

Te maramarama o teie nei ao

« O vau te maramarama o teie nei ao, o te pee mai ia‘u ra, e ore ïa e haere noa i te pouri, e maramarama ora ïa to’na » (Ioane 8:12).

Ua pii Iesu Ia’na iho te Maramarama o teie nei ao i te taime no te oro‘a no te patiaraa ti‘ahapa. I te mau pô atoa i te maororaa o teie nei oro‘a e faaamahia te mau mori no te hiero no te faahoho‘araa i te Maramarama o te Atua, o tei tonohia i to te ao nei. Ua parau o Ioane e « ua riro Iesu te maramarama mau, o tei haamaramarama mai i te taata atoa i to’na haerea mai i te ao nei » (Ioane 1:9). E na roto i te peropheta Iosepha Semita, ua heheu mai te Fatu e te Maramarama o te Mesia « na roto ïa ia’na ra o te haamaramarama mai i to outou mau mata, hoe â te reira maramarama o te haapapû mai i to outou mau iteraa » e « o te horo‘a mai i te ora no te mau mea atoa, o [te reira] hoi te ture o tei na roto i te reira te mau mea atoa ra e faaterehia’i » (PH&PF 88:11, 13).

E haamaramaramahia to tatou mau feruriraa e to tatou mau varua na roto ia Iesu Mesia. E arata‘i To’na maramarama i to tatou haere‘a, ma te tautururaa ia tatou ia ite i te taa-ê-raa i rotopu i te maitai e te ino e te faaiteraa ia tatou te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore.

Te vine

« O vau te vine, o outou te amaa. O te ati mai ia‘u ra, e o te ati atu vau ia’na ra, oia te hotu rahi; i taa ê atu outou ia‘u ra, aore roa ïa e mea e tia ia outou » (Ioane 15:5).

Ua faaau Iesu Ia’na iho i te vine tumu no te hoê ô vine. Eita teie nei tumu vine e tape‘a i te taatoaraa o te tumu i aahia i roto i te repo, e faaamu atoa râ te reira i te taatoaraa o te mau vine na‘ina‘i a‘e, o tei faatea ê atu e tei hotu. Ua riro o Iesu Mesia to tatou tutau no te ti‘aturiraa e to tatou tumu no te maa e te tupuraa varua. Na roto atu Ia’na e noaa’i ia tatou te puai e hinaarohia e tatou no te ora parau-ti‘a e no te rave i te ohipa maitai. O Oia atoa te niu o te Ekalesia e te tumu no to’na mana no te poro i te evanelia e no te haaparare atu i to te ao atoa nei.

Te tia‘i mamoe maitai

« O vau te tiai mamoe maitai ra, ua ite au i ta‘u iho, e ua iteahia vau e ratou » (Ioane 10:14).

Te mau hopoi‘a tumu a te hoê tia‘i mamoe o te arata‘iraa ïa i te mamoe i te vahi maa e te pape e te faaho‘iraa ia ratou i te vahi paruruhia no te nănă. E paruru atoa te tia‘i mamoe i te mamoe i te mau ati mai te mau animala oviri e te mau nănă eiâ. No to’na ite i ta’na nănă, e nehenehe ta’na e ite ia mo‘e ana‘e te hoê mamoe, e i reira e haere oia e ma‘imi i te reira. E auraro ta’na mau mamoe ia’na e e ti‘aturi hope roa ratou ia’na.

Te pii nei Iesu, te Tia‘i Mamoe Maitai, ia tatou ia hahi ê ana‘e tatou, e mai te mea e haapii tatou i te faaroo i To’na ra reo, e arata‘i Oia ia tatou i te mau vahi paruruhia no te ora e te ora mure ore, ma te parururaa ia tatou i te mau ati no te pohe e no te hara.

« Te vai nei Au »

« Ua parau atura Iesu ia ratou, Amene, Amene, e parau atu vau ia outou, Aita Aberahama i fanau, te vai nei Au » (Ioane 8:58).

Na roto i to’na parau-noa-raa, « te vai nei Au’, ua faaite Iesu i te mau mea atoa. Na roto i teie parau, ua faaite Oia e o Oia tei hamani i te ao nei e o Iehova, te Atua no te Faufaa Tahito, e te auraa no to’na ra i‘oa o « te vai nei Au » ïa ( hi‘o Exodo 3:14).

O Iesu te Tamaiti a te Atua, te Mesia e te Faaora, tei faaora ia tatou i te hara e te pohe. No To’na ti‘araa e no te mea Ta’na i rave no tatou, e nehenehe ai ia tatou ia noaa te ora mure ore e ia riro mai o tei ti‘a ia tatou ia riro mai.