2008
Ati-noa-hia e te Rima o To’na ra Aroha
Mati 2007


Ati-noa-hia e te Rima o To’na ra Aroha

I te hoê-noa-raa o to’na ra matahiti, ua roohia ta matou nei tamaiti o Nolan i te ma‘i mafatu na roto i te mau fifi no te ma‘i meningite. I teie nei e 14 matahiti to’na, te aro nei oia e te hoê matini faahaere toto, ma te haapiiraa i te mau titauraa, e te pirioiraa i te hoê pae o to’na ra tino.

Noa’tu to’na mau fifi, ua nehenehe ia Nolan i te rave i te tahi atu â mau mea tei ore i mana‘ohia e matou. Ua afa‘i mai te mau manuiaraa atoa i te oaoa rahi ia matou. Ua noaa ia’na te faaoroma‘i e te hoê faaotiraa e tia ia peehia’tu.

Ua paari paatoa matou i te pae varua, ta‘u tane faaipoipo e o vau nei e ta maua na tamaiti e pae, na roto i te mau ohipa tei tupu ia matou e o Nolan. I te tahi mau taime e hepohepo e e haape‘ape‘a matou no to’na oraraa i mua nei, tera râ i taua taime ra e tai‘o ïa matou i ta matou mau haamaitairaa, e e ite matou i te here e te mana‘ona‘oraa a to matou Metua i te Ao ra e Ta’na Tamaiti no matou tata‘itahi, e e haamana‘o matou i te hoê pure tei pahonohia i te onoraa o to Nolan matahiti.

I te hoê pô a ore ai matou i papu roa nahea i te faaruru i te mau fifi a Nolan, ua tuturi ta‘u tane faaipoipo e o vau nei no te pure no to’na oraraa maitai. A tiaoro ai maua i te Fatu, ua faaite maua i to maua pe‘ape‘a no te huru o Nolan no ni‘a i to’na iteraa i to’na iho faufaa rahi. Ua ani maua ma te aau hinaaro mau e ia ite Nolan i te here o to tatou Faaora e ia ite oia i to’na faufaa rahi ei tamarii na te Atua.

I te po‘ipo‘i a‘e ua haere tia mai o Nolan i te piha tunuraa maa, tei reira vau i te faaineineraa i te maa no te po‘ipo‘i. Na mua‘e i te tamaaraa i te po‘ipo‘i e hauti na oia e to’na mau taeae aore râ e taotooto oia i ni‘a i te parahiraa roa. E au ra e mana‘o papu to’na a pouma ai oia i te parahiraa i te iri amuraa maa, ua hi‘o maira ia‘u, e parau maira, « Ua moemoeahia vau i na pô ra ».

Ua ite au i to’na mana‘o papu, e ua anaanatae oioi ihora vau.

« E parau mau anei ? » ua ani atura vau. « Eaha tei tupu i roto i ta oe moemoea ? »

« Tei reira o Iesu », pahono noa mai ra o Nolan, « E ua hii Oia ia‘u ».

E iteraa papû to‘u e te faaroo nei e te pahono nei to tatou Metua Here i te Ao ra i ta tatou mau pure e e o to tatou Faaora to tatou arai i te Metua. Ua ite Raua ia tatou tata‘itahi. Ua ite raua i to tatou mau hinaaro e to tatou mau aravihi. Ua ite raua nahea ia faaora ia tatou.

Ua parau mai o Moroni ia tatou, « E ia ui outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papu, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau… ia outou. E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau i te mau mea atoa ra » (Moroni 10:4-5). Ua haapii au e ere teie nei papa‘iraa mo‘a no te noaaraa noa i te hoê iteraa no ni‘a i te Buka a Moromona no ni‘a atoa râ i te mau uiraa atoa ta tatou e imi nei ma te aau hinaaro mau i te pahonoraa. Ia faaruru ana‘e tatou i te mau tamataraa, te oto, e te mau ati, e hinaaro mau to tatou mau aau e e mea mau to tatou mau mana‘o.

Auê ïa vau i te mauruuru no to‘u riroraa ei melo no te Ekalesia a te Faaora, i reira hoi au i haapii rahi mai ai i Ta’na ra Evanelia na roto i te tai‘oraa, te taviniraa e te Varua Maitai. Auê ïa vau i te mauruuru i te iteraa e e tauturu mai, e e tamahanahana mai, e e arata‘i mai to tatou Faaora ia tatou tata‘itahi. Ua ite au e e nehenehe ta tatou paatoa e ati-noa-hia i te rima o To’na ra here » (PH&PF 6:20) a haere atu ai tatou Ia’na ra.