Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Sione 2–4


“Sione 2–4,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)

Ngaahi Tokoni Fakafolofolá

Sione 2–4

Naʻe liliu ʻe Sīsū e vaí ki he uaine ʻi ha kātoanga mali ʻi Kena ʻi Kāleli ʻi he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ki he kakaí. Naʻá Ne kau atu ki he kātoanga Laka atu ʻi Selusalemá mo fakamaʻa ʻa e temipalé. Naʻá Ne kikiteʻi ʻEne pekiá mo e Toetuʻú mo fakahoko ha ngaahi mana. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū kia Nikotīmasi kuo pau ke fanauʻi ʻa e tangata kotoa pē ʻi he vai pea mo e Laumālie ka nau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū naʻe fekauʻi mai Ia ʻe he ʻOtuá ke fakahaofi ʻa e māmaní. Naʻe fakamoʻoni ʻa Sione Papitaiso ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ha fefine Samēlia, ʻa ia naʻá ne fakatokangaʻi ko Ia ʻa e Mīsaiá. Naʻá ne vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, pea naʻe tui ha tokolahi ʻi Samēlia ko Sīsū ʻa e Mīsaiá. Naʻá Ne fakamoʻui ha foha ʻo ha ʻeiki naʻe tei mate.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Puipuituʻá mo e Fakamatalá

Sione 2:1–11

Naʻe tuʻu fehangahangai nai ‘a e inu uainé mo e ngaahi fekaú ʻi he kuonga fakatohi tapú?

ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻi he Tohi Tapú ki he kovi ʻo e konaá mo e inu mālohí. ʻOku ʻikai taʻofi fakahangatonu ʻe he ngaahi vēsí ni ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e kava mālohí, ka ʻoku nau fakahalaiaʻi ʻa e konaá. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá, ʻa e Lea ʻo e Potó, ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e inu ʻo e kava mālohí. Ka ʻoku mahuʻinga ke ʻoua te tau fakamāuʻi e kakai ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá ʻi he ngaahi fekau kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá.

Sione 2:4

Naʻe taʻe fakaʻapaʻapa nai ʻa Sīsū ʻi Heʻene pehē ki Heʻene faʻeé, “Fefine, ko e hā au kiate koe?”

ʻOku tokoni ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesi ko ʻení ke mahino ko hono moʻoní naʻe anga fakaʻapaʻapa ʻa Sīsū. Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ki Heʻene faʻeé pe ko e hā ʻokú ne loto ke Ne faí pea fakahaaʻi ʻEne loto-fiemālie ke fai iá. ʻOku pehē ʻi he veesi kuo fakatonutonú: “Fefine, ko e hā hoʻo loto ke u fai maʻau? Te u fai ia; he ʻoku teʻeki ai hoko mai ʻa hoku ʻahó.”

ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe faʻa ngāue ʻaki ʻa e “fefiné” ko ha founga fakaʻapaʻapa ke lea ʻaki ki houʻeiki fafine lalahí. ʻOku fakahaaʻi ʻe Heʻene ngaahi folofola ʻi he kātoanga taʻané naʻá Ne “tokanga ki he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko maʻu pē ki he houʻeiki fafiné. Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne faʻeé ʻi Heʻene tokoni kiate ia ʻi heʻene ngaahi kavengá mo e fatongiá.”

Sione 2:6

Ko e hā e lahi ʻo e vai naʻe liliu ʻe Sīsū ki he uainé?

ko e ngaahi hina vai maka lahe mei he taimi ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi ʻIsileli

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau liliu lea ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí ʻa e fua ʻo ha kiʻi talamu ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e lahi ʻo e vai ʻe lava ke maʻu ʻe he hinavai takitaha. Ko e kiʻi talamú ʻoku kālani nai ʻe 9 (lita nai ʻe 34). Ko ia kapau ʻe lava ʻe ha kulo ʻe taha ʻo puke ha “kiʻi talamu ʻe ua pe tolu,” pea ta ʻoku lava ʻo takitaha puke ʻa e kālani ʻe 18 ki he 27 (lita nai ʻe 68 ki he 102). ʻOku ʻuhinga ʻeni naʻe mei lava ke puke ʻe he kulo ʻe onó ha kālani nai ʻe 108 ki he 162 (lita nai ʻe 409 ki he 613).

Sione 2:13–16

Ko e hā naʻe ʻi ai ai ha kau fetongi paʻanga ʻi he temipalé?

Naʻe fiemaʻu ʻe he kau ʻaʻahi Siu ki Selusalema ki hono kātoangaʻi ʻo e Laka Atú ke fakatau ha fanga monumanu ke foaki ko ha ngaahi feilaulau ʻi he temipalé. Ko ha konga ʻeni ʻo ʻenau moihuú. ʻIkai ngata aí, naʻe fiemaʻu ʻe he fono ʻa Mōsesé ke totongi ʻe he houʻeiki tangata Siu lalahi kotoa pē ha tukuhau temipale ʻi he taʻu takitaha. Naʻe ʻomi ʻe he kau fetongi paʻangá mo e kau fai fakatau ʻo e fanga monumanu feilaulaú ha founga ke fakatau ai ʻe he kau ʻaʻahí ʻa e fanga monumanu feilaulau naʻa nau fiemaʻú pea totongi ʻa e tukuhau ʻo e temipalé.

Naʻe taʻeʻapasia mo taʻefakaʻapaʻapa ki he ngaahi taumuʻa toputapu ʻo e temipalé ʻa hono fai ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi ʻataʻatā ofi ki he temipalé. ʻIkai ngata aí, ʻoku mahino naʻe maʻu ha tupu ʻa e kau fetongi paʻangá mo e kau fefakatauʻaki monumanú ʻi hono hilifaki ha ngaahi totongi mamafa ki heʻenau ngāué. Hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, kuo nau liliu e fale ʻo ʻEne Tamaí “ko e ʻana ʻo e kau kahaʻá.”

Sione 2:18–21

Ko e hā e ʻuhinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene folofola, “Veteki ʻa e falé ni, pea te u fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho ʻe tolu”?

Hili hono tuli ʻe Sīsū ʻa e kau fetongi paʻangá mei he temipalé, naʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e kau Siú kiate Ia ha fakaʻilonga naʻá Ne maʻu ʻa e totonu ke tuli kinautolú. Naʻe tali ʻa Sīsū ʻo pehē, “Veteki ʻa e falé ni, pea te u fokotuʻu hake ia ʻi [ha] ʻaho ʻe tolu.” Naʻa nau maʻuhala ʻo mahalo naʻe folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo e temipalé. Ka naʻe folofola ʻa Sīsū kau ki Hono sinó—ki Heʻene pekia mo e Toetuʻu ʻi he kahaʻú. Hili ʻEne Toetuʻú, naʻe manatuʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e fakahā ko ʻení pea nau tui ki ai.

Sione 3:1–2

Ko hai ʻa Nikotīmasi?

Ko Nikotīmasí ko ha Fālesi mo ha mēmipa ʻo e kau Sanitaliné. Ko e Sanitaliné ko ha “fale alea mo e fakamaauʻanga lahi ʻo e kau Siú ki he ngaahi meʻa fakasivilé mo e fakalotú fakatouʻosi.” Ko ia naʻe maʻu ai ʻe Nikotīmasi ha tuʻunga tākiekina fakapolitikale, fakasōsiale, mo fakalotu. ʻOku tau ako mei he ngaahi folofolá naʻe hā ngali fakamātoato ʻa Nikotīmasi ʻi heʻene ngaahi fehuʻi kia Sīsuú. Hangē ko ʻení, ʻoku tau ako ʻi he Sione 7:45–52 naʻe fehiʻanekinaʻi ʻa Nikotīmasi ʻi heʻene taukapoʻi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí. Hili hono Tutuki e Fakamoʻuí, naʻe tokoni ʻa Nikotīmasi kia Siosefa ʻo ʻAlemateá ke telio e sino ʻo e ʻEikí. Naʻá ne foaki foki ha ngaahi lolo tākai mo e sipaisi naʻe fakaʻaongaʻi ke teuteuʻi ʻaki e sino ʻo Sīsuú ki hono telió.

Sione 3:14–17

Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e “ngata ʻi he toafá”?

Lolotonga ʻenau fononga ʻi he toafá, naʻe huhu ʻe he fanga ngata koná ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe kole ʻe he kakaí kia Mōsese ke tangi ki he ʻEikí ke ʻave ʻa e fanga ngatá. Ko e talí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ke ʻai ha ngata palasa ʻi ha pou. Naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē naʻe mamata ki he ngata palasá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakataipe ʻo e ngata palasá ke akoʻi kuo pau ke tau hanga kotoa pē kiate Ia ke fakamoʻui kitautolu. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku fakataipe ʻe he ngata palasá ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakamoʻui kitautolú.

Sione 3:22–26; 4:1–2

Naʻe fakahoko nai ʻe Sīsū ʻa e papitaisó?

ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakalea ʻo e Sione 3:22 naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi papitaiso, lolotonga ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he Sione 4:1–2 naʻe ʻikai ke Ne fai ia. ʻOku fakamaʻalaʻala ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi he Sione 4 ʻa e puputuʻu ko ʻení pea ʻomi ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e kau taki ʻo e kau Siú ki he Fakamoʻuí:

“Pea ko ia ʻi he fanongo ʻa e kau Fālesí ʻoku maʻu mo papitaiso ʻe Sīsū ʻa e kau ākonga tokolahi ange ʻia Sioné,

Naʻa nau kumi lahi ange ki ha ngaahi founga ʻa ia te nau lava ʻo tāmateʻi ia; he naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa Sione ko ha palōfita, ka naʻe ʻikai te nau tui kia Sīsū.

Ko ʻeni naʻe ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻEikí, neongo naʻe ʻikai te ne papitaiso ha tokolahi ʻo hangē ko ʻene kau ākongá;

He naʻá ne tuku ʻa kinautolu ke nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga, ʻo e fefakaʻapaʻapaʻaki ʻiate kinautolu.”

Sione 4:4, 9, 27

Ko e hā e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Samēliá?

Naʻe hoko ʻa Samēlia ko e kolomuʻa ʻo e Puleʻanga Fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻi he konga kimuʻa ʻo e senituli hono hivá BC. ʻI he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kakai ʻAsiliá ʻa e Puleʻanga Fakatokelaú (ʻi he 722 BC), naʻa nau ʻave pōpula ha kau ʻIsileli tokolahi ki ʻAsilia. Naʻa nau hiki leva mo ha kakai kehe ne nau puke ki Samēlia mo e ngaahi feituʻu takatakai aí.

Ko e falukunga kakai foʻou ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e kau Samēlia ʻi he Fuakava Foʻoú, ko e “konga ʻIsileli pea konga Senitaile. Naʻe fio ʻi heʻenau tui fakalotú ʻa e ngaahi tui mo e moʻui ʻa e lotu faka-Siú mo e lotu fakahītení.” Ko hono fakatahaʻi ʻo e tui fakahōhō-lotó mo e moihū ki he ʻEikí naʻe “ʻikai tali ʻe he kau Siu kimui angé.”

Naʻe tupulaki ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Siú mo e kau Samēliá ko e ola ia ʻo ha ngaahi meʻa pango fakahisitōlia ne hoko. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe fuʻu kovi e vā ʻo e kakaí he naʻe lelei ange ki he Siú ke lue lōloa ʻo takai ʻi Samēlia kae ʻikai kolosi ai ke ʻalu ki Selusalema. ʻI he foungá ni, naʻe ʻikai ke nau ʻi ha “tuʻunga ke fetuʻutaki mo e kau Samēliá.”

Sione 4:19–23

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “naʻe hū ʻemau ngaahi tamaí ʻi he moʻunga ko ʻení”?

ʻI he konga kimui ʻo e senituli hono onó BC, naʻe loto ʻa e kau Samēliá ke tokoni ki he kau Siú ke toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá, ka naʻe ʻikai tali ʻe he kau Siú ʻenau fie tokoní. Naʻe langa ʻe he kau Samēliá kimui ange ha temipale ʻi he Moʻunga ko Kelisimí ʻi Samēlia. Ko e moʻunga ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e fefine ʻi he vaitupú ʻi heʻene pehē, “Naʻe hū ʻemau ngaahi tamaí ʻi he moʻunga ko ʻení.”

ʻI he konga kimui ʻo e senituli hono uá BC, naʻe fakafisi e kau Samēliá ke tokoni ki he kau Siú ʻi heʻenau angatuʻu ki he kau Selesití. Naʻe hanga leva ʻe Sione Haikeniasi, ko ha taki ʻo e kau Siú, ʻo fakaʻauha ʻa e temipale Samēlia ʻi he Moʻunga ko Kelisimí. Naʻe ʻikai toe langa ia. Naʻe fakalalahi ʻe he fakaʻauha ko ʻení ʻa e loto-tāufehiʻa ne ʻosi hoko ʻi he vā ʻo e kau Samēliá mo e kau Siú. Naʻe “fakalahi foki heni ʻa e feinga ʻa e kau [Samēliá] ke fakafaikehekeheʻi kinautolu mei honau ngaahi kaungāʻapi Siú.”

Sione 4:24

Ko e hā ʻoku pehē ai ʻa e veesi ko ʻení “Ko e ʻOtuá ko e Laumālie”?

ʻOku ʻomi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e potufolofola ko ʻení ha mahino lahi ange ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he meʻa ko ʻení. ʻOku pehē: “He ko e faʻahinga peheé kuo ʻosi talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻa hono Laumālié kiate kinautolu. Pea ko kinautolu ʻoku hū kiate iá, kuo pau ke nau hū ʻi he laumālie pea ʻi he moʻoni.”

Ko e meʻa tatau pē kuo fakatokangaʻi ʻe he kau mataotao ʻi he Tohi Tapú, neongo hono fuofua liliu ʻo e fakamatala faka-Kalisi ki he Sione 4:24 ki he “Ko e ʻOtuá ko e Laumālié,” ka ʻe lava foki ke toe liliu ko e “ʻOku fakalaumālie ʻa e ʻOtuá” pe “ʻOku [talaʻofa] mai ʻe he ʻOtuá e laumālié.” ʻOku tau ʻilo mei he fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ha sino hā mai, pe kakano mo e hui pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha laumālie pē ia.

ʻE lava foki ke mahino ʻa e fakamatala ʻi he Sione 4:24 ko hono fakamamafaʻi e natula ʻo e lotú kae ʻikai ko e natula ʻo e ʻOtuá. Koeʻuhí ko ha tokotaha fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke hū ʻa e kakaí kiate Ia “ʻi he laumālie mo e moʻoni,” kae ʻikai fakafou ʻi ha ngaahi ouau fakatuʻasino pē ʻoku fai ʻi ha ngaahi feituʻu pau.

Sione 4:27

Ko e hā naʻe “ofo [ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú] ʻi Heʻene talanoa mo e fefine [Samēlia]”?

Ke fakaʻehiʻehi mei he vela ʻo e ʻahó, naʻe faʻa ō ʻa e houʻeiki fafine ne nofo ʻi he feituʻú ni ki he vaitupú ʻi he pongipongí pe kimuʻa pē pea tō ʻa e laʻaá. Ke pukepuke ʻa e tuʻunga fakaʻapaʻapá, te nau ō fakakulupu.

Ko e fefine Samēlia naʻe ʻalu ki he vaitupú ʻi he hoʻatā mālié naʻe ʻalu tokotaha pē. . “Ko ha ‘fefine kovi’ pē ʻe lea hangatonu. Ko e hala pē ʻoku ʻikai ko ha taha ia he koló pe ko ʻene ʻiloʻi ʻe ʻi ai e kau fefonongaʻaki ʻi he vaitupú ʻi he hoʻataá pea loto ke fetuʻutaki mo kinautolu.

Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe ha mataotao ʻi he Tohi Tapú, mahalo naʻe ofo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi Heʻene pōtalanoa mo e fefine ʻi he vaitupú ko e ngaahi ʻuhinga ko ʻení:

  1. “Naʻá Ne [maumauʻi] ʻa e tapu fakasōsiale ko ia ke talanoa ki ha fefine, tautautefito ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai ʻi ai ha kakai tonu. …

  2. “Naʻe tukunoaʻi ʻe Sīsū ʻa e fekeʻikeʻi taʻu ʻe nimangeau ko ia ʻi he vā ʻo e kakai Siú mo e Samēliá.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he loto-fiemālie ʻa Sīsū ke talanoa mo e fefine Samēliá ka ke foaki kiate ia, ʻa ia naʻá ne fai ha angahala mamafá, ʻa e hala ki he fakamoʻuí ko ha pōpoaki ia ʻo e ʻamanaki lelei ki he taha kotoa.

Ako Lahi Ange

Ko e Mana ʻa Sīsū ʻi Kená

Fanauʻi Foʻou Fakalaumālié

Naʻe Fekauʻi Mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí

Ko e Fefine ʻi he Vaitupú

Mītiá

Ngaahi Vitioó

Jesus Turns Water into Wine” (2:39)

2:25

Jesus Cleanses the Temple” (1:34)

1:34

Jesus Teaches a Samaritan Woman” (4:10)

4:10

Ngaahi ʻĪmisí

ʻoku ofo ʻa e kau tangatá ʻi hono liliu ʻe Sīsū ʻenau vaí ki ha uainé

The Marriage at Cana [Ko e Taʻane ʻi Kená], tā fakatātā ʻa Carl Bloch

ko e kau fetongi paʻanga ʻi he ngaahi sitepu ʻo e temipalé
Ko e lea ʻa Nikotīmasi kia Sīsū ʻi he poʻulí
Sīsū ʻi he kolosí; Ko e tuhu ʻa Mōsese ki he ngata ʻi hono tokotokó

fakatahaʻi ʻo e Crucifixion [Tutukí] mo e Mōsese mo e Ngata Palasá, tā fakatātā ʻa Harry Anderson

Sīsū mo ha fefine ʻokú na talanoa ʻi ha vaitupu